U posljednja tri desetljeća korištenje ljekovitog bilja u hranidbi životinja, pa tako i peradi, značajno je poraslo. Sve zbog povećanja broja bakterija rezistentnih na antibiotike, te tzv. fitogeni služe kao zamjena antibiotskim promotorima rasta.
Fitogeni čine skupinu dodataka hrani za životinje koji imaju sposobnost izazvati željeni odgovor životinje, kako u nutritivnom smislu, tako i promjenu pH i metaboličke funkcije te utjecati na rast jedinke. Na djelovanje fitogenih dodataka u hrani utječe dio biljke koji se koristi, fizički oblik fitogenog dodatka, genetska varijacija biljke, starost biljke, različitost korištenih doza, metoda ekstrakcije, vrijeme berbe i podudarnost s ostalim komponentama u hrani. Zbog svojih antioksidativnih svojstava, utjecaja na poboljšanje okusa hrane, djelovanja na poboljšanje funkcija probave te sposobnosti povećanja imunološkog odgovora organizma, fitogeni, u koje se ubrajaju eterična ulja i njihove komponente, imaju veliki potencijal za primjenu u hranidbi peradi.
Razlikujemo nekoliko bitnih utjecaja korištenja eteričnih ulja za brojlersku proizvodnju od kojih su najvažniji svojstvo antioksidativnog djelovanja, poboljšanje funkcije probave, poboljšanje okusa hrane te povećanje imunosti organizma i antimikrobna svojstva. Korištenje eteričnih ulja u hrani zanimljivo je i zbog njihovog svojstva inhibicije rasta patogenih bakterija kao što su S. typhimurium, E. coli i L. monocytogenes i na taj način sprječavanje bolesti koje se prenose hranom.
Menta i đumbir
Menta (Mentha piperita) ima široku upotrebu u medicini te se vjeruje da ima izuzetno blagotvoran učinak na jačanje imunog sustava i obranu od sekundarnih infekcija. Ekstrakt mente sadrži esencijalna ulja, tanine glikozide, saponine i druge sastojke. Mentol je glavni fenolni sastojak ulja mente koji ima antibakterijsko djelovanje. Također, menta sadrži polifenolne sastojke što ukazuje na mogućnost da posjeduje jaka antioksidativna svojstva. Sjeme anisa (Pimpinella anisum) dodano u krmnu smjesu tovnih pilića u količini od 0,6 % značajno utječe na porast tjelesne mase te poboljšava konverziju krmne smjese.
Đumbir (Zingiber officinale) ima široku primjenu kao začin i kao medicinski pripravak za liječenje nekih bolesti kod ljudi. Njegov dodatak u krmne smjese tovnih pilića pospješuje njihove završne mase te djeluje na bolji randman trupova uz smanjenje abdominalne masti. Češnjak (Allium sativum) sadrži alicin koji brzo razgrađuje štetne hlapive sastojke i smanjuje ukupne lipide seruma i biosintezu kolesterola. Dodavanjem češnjaka u krmne smjese za tov pilića pozitivno se odrazilo na njihov imunosni sustav te je bila poboljšana probava hranjivih tvari.
Hlapljiva ulja
Što se tiče antioksidativnih svojstava najzanimljivija su nam hlapiva ulja iz obitelji Labiacea (metvice). Na prvom mjestu je ulje ružmarina čije se antioksidativno djelovanje temelji na aktivnosti fenolnih terpena, ružmarinske kiseline i rozmarola. Osim ružmarina valja istaknuti da u porodicu Labiacea ubrajamo timijan i mravac koji su drugi po važnosti. Njihov sadržaj je karakterističan po velikoj količini monoterpena poput timola i karvakrola. Dodaci hrani za životinje koji su dobiveni od biljaka iz ove obitelji sadrže fenolne komponente koje poboljšavaju oksidativnu stabilnost proizvoda dobivenih od pilećeg mesa.
Eterična ulja na crijevnu mikrofloru djeluju laksativno i spazmolitički što je dobro poznato u medicini. Utvrđeno je u brojlera da eterična ulja kao dodaci hrani potiču aktivnost tripsina i amilaze, zatim stimuliraju crijevnu mukoznu sekreciju (smatra se da to utječe na adheziju patogena, a samim tim i na stabilizaciju mikrobne eubioze u crijevima životinja). Poboljšana probavljivost kod brojlera utvrđena je korištenjem žalfije, timijana i ružmarina te mješavine komponenti eteričnih ulja karvakrola, cinamaldehida i kapsaicina.
Nakon apsorpcije, eterična ulja se metaboliziraju i eliminiraju iz organizma preko bubrega u obliku glukuronida ili izdahom kao CO2, u roku od 24 sata. Zadržavanje eteričnih ulja u tkivima u obliku rezidua malo je vjerojatno zbog brzog metabolizma i ekskrecije. U slučaju da se perad neprekidno hrani eteričnim uljima, neki njihovi sastojci mogu se deponirati u različitim tkivima. To ovisi o njihovoj dozi u hrani, ali sa zanemarivim učinkom na organoleptička svojstva mesa peradi. Nije istraženo mogu li eterična ulja izazvati negativne efekte na zdravlje ako ih ljudi unesu putem hrane.
Utvrđeno je da pozitivno djelovanje ekstrakata bilja na probavu u peradi uzrokuje smanjivanje pH vrijednosti u vitom crijevu (ileum) te povećanje broja laktobacila i bifidobakterija. Navedeno djelovanje doprinosi boljoj ravnoteži crijevne mikroflore čime se mogu osigurati odgovarajući preduvjeti za zaštitu od patogenih mikroorganizama. Novija istraživanja su pokazala da eterična ulja korijandera imaju dobra antimikrobna svojstva in vitro i kao dodatak hrani na bakteriju Campylobacter jejuni u sirovom mesu peradi. S obzirom na sve veću osviještenost potrošača o onome što kupuju, za vjerovati je da će u budućnosti korištenje fitoaditiva biti još više zastupljeno u krmnim smjesama za proizvodnju mesa i jaja peradi.
