Krumpir je podrijetlom planinska biljka koja tijekom aktivnog rasta mjesečno traži dobro raspoređenih 100 do 120 mm oborina. Visoke dnevne temperature, veće od 30 °C, nepovoljno utječu na normalan rast i razvoj usjeva krumpira.

U višegodišnjim se prosjecima u Međimurju oko 7 % oranica za koje poljoprivrednici traže osnovna plaćanja sadi krumpirom namijenjenom trženju (2.000 ha), s godišnjom proizvodnjom oko 60.000 tona. Danas je suvremeni uzgoj sorata krumpira koje su oblikom, izgledom i kakvoćom gomolja pogodne za trženje u trgovačkim lancima, nemoguć bez kvalitetne zaštite cime od gljivičnih bolesti.

Na cimi krumpira se pojavljuju i suzbijaju dvije bolesti: crna (koncentrična) pjegavost (Alternaria solani) (“rana palež cime”) i krumpirova plijesan (Phytophthora infestans) (“kasna palež cime)”. Ali, zbog globalnih klimatskih promjena mjesec svibanj je umjesto mjeseca lipnja posljednjih 15-ak godina najkišovitiji međimurski mjesec, a zbog širenja novih fizioloških rasa uzročnika plamenjače (Phytophthora), ova se bolest sve češće javlja već početkom zadnje dekade mjeseca svibnja (skoro tri tjedna ranije nego 1980.-ih i 1990.-ih godina).

Meteorološki uvjeti značajno utječu, ne samo na uspješan uzgoj krumpira, već također na pojavu i razvoj gljivičnih bolesti cime krumpira. Ipak, nakon prve pojave zlatne cistolike nametode (Globodera rostochiensis) 2001. godine u Međimurskoj županiji u potpunosti se mijenja sortiment krumpira obveznom sadnjom otpornih sorata na ove nametnike korijena (NN 87/06.), pa koncentrična pjegavost (Alternaria) nakon 2002. godine također postaje redoviti problem u zdravstvenoj zaštiti krumpira. Tome još pridonosi sve učestalija pojava vrućih i sparnih ljetnih mjeseci.

Prvo optimalni, zatim nepovoljni uvjeti za krumpir

Smatramo da je tijekom 2024. godine prvih 75 dana vegetacije (od početka travnja do sredine lipnja) uglavnom bilo optimalno za rast i razvoj krumpira, ali drugih 75 dana (od sredine lipnja do kraja prvog tjedna rujna) zabilježena su čak 60 vrlo vruća ljetna dana s najvišim temperaturama zraka u hladovini 30,2-36,4 °C. Pritom za usjeve krumpira nije dobro kad bilježimo 7 ili više uzastopnih dana s takvim temperaturnim vrijednostima. Primjerice, za krumpir nepovoljne visoke ljetne temperature tijekom 2024. sezone zabilježene su dva tjedna uzastopno u danima 06. 7 – 19. 7. (31,5-36,4 °C) te ponovno 12 uzastopnih dana 07. 8. – 18. 8. (30,1-36,4 °C).

Oborina je u tom vrućem ljetnom razdoblju (od sredine lipnja do kraja kolovoza) u središnjem dijelu Međimurja bilo značajno ispod očekivanja: svega 94,2 mm (-104,4 mm manje od očekivanog prosjeka). Najviše dnevne temperature zraka u prvoj polovici svibnja (01. 5. – 15. 5.) najčešće su bile u rasponu 21,0-24,8 °C pa su usjevi krumpira tada brzo rasli i razvijali se. Lokalno je u središnjem dijelu Županije u noći 16.5./17.5. pala veća količina oborina (40-55 mm) (Pribislavec, Belica) pa je početkom treće dekade mjeseca svibnja (22. 5.) u Međimurju ponovno pronađena vrlo rana pojava najopasnije bolesti: krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) (rana i osjetljiva sorta Riviera na lokalitetu Orehovica).

U razdoblju od 16. 5. do 16. 6. 2024. u Međimurju je zabilježeno čak 18 kišnih dana tijekom kojih je na većini mjernih mjesta zabilježeno >134 mm oborina. U takvim smo uvjetima na slabije zaštićenim ili nestručno tretiranim parcelama zabilježili propadanje cime krumpira od uzročnika plamenjače (Phytophthora) (naročito su tada jače bile napadnute sorte krumpira riviera, colomba, esmee, arizona, labella, bellarosa i dr.). Štete na prinosima gomolja su bile vrlo velike.

Tablica 1A. Dodana folijarna (bio)gnojiva pojedinim članovima mikro-pokusa

Članovi mikro-pokusaDatumi tretiranja
FungicidFolijarna (bio)gnojiva27.5.02.6.07.6.12.6.20.6.28.6.
Leimay + DifkorTora Fusion (2,0 lit./ha)+++
MagniCal B (2,5 lit./ha)+++
Infinito + SercadisBioplex (0,4 lit./ha)+++
AMCO Potato (4 kg/ha)+++
Revus + OrtivaIsabion (2,5 lit./ha)++++++

Tablica 1B. Dodana folijarna (bio)gnojiva pojedinim članovima mikro-pokusa

PripravakSastavDoza (kg/lit./ha) (%)
Tora Fusiondušik, kalijev-oksid i aminokiseline2,00,33
Magnical Bkalcij, magnezij, bor2,50,4
Bioplexaminokiseline, biljni hormoni, ME0,40,07
AMCO Potatodušik, fosfor, kalij, magnezij, cink4,00,65
Isabionaminokiseline i peptidi, organski ugljik2,50,4
(*) folijarno gnojivo N28 korišteno odvojeno od sredstva za zaštitu bilja na dane 25. 5. (4 lit./ha), 30.5 (5 lit./ha). i 06. 6. 2024. (5 lit./ha). Naknadno su na istim mikro-parcelama primijenjeni članovi pokusa: Daramun SC + Vitene WG + Ortiva SC i Daramun SC + Ortiva SC

U mjesec dana 6 tretiranja

Mikro-pokus suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira (Phytophthora, Alternaria) proveden je na tri sorte krumpira (esmee, arizona, manitou) s 11 članova pokusa (lokalitet Mursko Središće). Od fungicidnih anorganskih i organskih djelatnih tvari u različitim kombinacijama (“tank-mix” mješavinama) i količinama (dozama) korišteni su sljedeći spojevi (abecednim redom): amisulbrom, azoksistrobin, bakar-hidroksid & cimoksanil, ciazofamid, cimoksanil, cimoksanil & zoksamid, difenkonazol, fluksapiroksad & difenkonazol, fluopikolid & propamokarb, kalijevi-fosfonati, mandipropamid, piraklostrobin & boskalid, propamokarb & cimoksanil, zoksamid & oksatiapiprolin!

Nekim su članovima mikro-pokusa folijarno dodavana i određena (bio)gnojiva (vidi Tablice 1A i 1B) (npr. aminokiseline, biljni hormoni, ME; aminokiseline i peptidi, organski ugljik; dušik, kalijev-oksid i aminokiseline; dušik, fosfor, kalij, magnezij, cink; kalcij, magnezij, bor). Ukupno je u razdoblju od 27. 5. do 28. 6. 2024. provedeno šest usmjerenih aplikacija, uz utrošak 600 litara škropiva/ha. Prosječni razmak tretiranja iznosio je 6,2 dana tijekom kojih je prosječno zabilježeno 21,4 mm oborina. Meteorološki uvjeti za razvoj dviju dominantnih bolesti cime krumpira (Phytophthora, Alternaria) bili su tijekom 2024. sezone u Međimurju vrlo povoljni (vidi Tablicu 2.).

Tablica 2. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) mjereno od sredine zadnje dekade travnja (25. 4.) do kraja mjeseca srpnja 2024. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”) (bez navodnjavanja)

Razdoblje/BolestMjeseciUkupno
IVVVIVII
*Phytophthora026322583
**Alternaria126323392
*Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); **Alternaria = koncentrična ili crna pjegavost i palež cime
Za kvalitetan urod potrebno je često aplicirati pesticide  Foto: Shutterstock

Na netretiranom je dijelu plamenjača krumpira (Phytophthora) tijekom razdoblja 14. 6. – 23.6. 2024. uništila >80 % cime na sortama esmee i arizona (sorta manitou je na netretiranom dijelu bila značajno manje zaražena). Svim članovima pokusa dobivena je izvrsna djelotvornost pri suzbijanju plamenjače krumpira (Phytophthora) sa šest usmjerenih aplikacija (vidi Tablicu 1A). Također, na sorti esmee je već sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja (23. 6. 2024.) očitan značajan negativan utjecaj visokih temperatura i štetnog UV zračenja (u obliku paleži i sušenja cime) na dijelu gdje fungicidima nisu dodavana folijarna (bio)gnojiva. Dugotrajniji “toplinski udar” zabilježen u 14 uzastopnih dana (06. 7 – 19. 7. = svakodnevno vrućine u rasponu 31,5-36,4 °C) značajno je oštetio cimu krumpira na svim varijantama u mikro– pokusu (naročito kod sorti esmee i arizona, a puno manje na sorti manitou)

Samo pojedinim članovima pokusa (Leimay + Difkor, Infinito + Sercadis Plus, te Revus + Ortiva) su dodana folijarna (bio)gnojiva (+ mineralna gnojiva)(prema danima i prema vrsti pripravka prikazanim u Tablicama 1.A i 1.B). Članu pokusa Revus + Ortiva u svim je rokovima dodan Isabion (aminokiseline i peptidi, organski ugljik)(2,5 lit./ha). Članovima pokusa Leimay + Difkor i Infinito + Sercadis Plus dodavani su u prve tri aplikacije (7. 5., 02. 6., 07. 6.) biološka gnojiva (Tora Fusion, Bioplex), a u naknadne tri aplikacije (12. 6., 20. 6., 28. 6.) mineralni elementi (Magnical B i AMCO Potato).

Tablica 3. Rezultati utjecaja folijarnih aplikacija cime krumpira (Phytophthora, Alternaria) na prinos tržnih gomolja krumpira (promjer >4 cm)(t/ha) (sorte esmee, arizona i manitou) tijekom 2024. g. u Međimurju

Članovi pokusaSorta esmeeSorta arizonaSorta manitou
Netretirano8,006,0016,00
Tretirano  fungicidi prosjek33,1437,8537,28
Tretirano fungicidi + biognojiva* prosjek35,3038,3339,33
*dodana folijarna (bio)gnojiva prema tablicama 1A i 1B

Kod procjene prinosa gomolja moguće je procijeniti pozitivan učinak dodavanja folijarnih (bio)gnojiva istovremeno sa članovima pokusa (“tank mix”) (vidi Tablicu 1A i 1B, te rezultate u Tablici 3.), kao i folijarno dodavanje hranjiva N28 odvojeno od primjene sredstva za zaštitu bilja (npr. na dijelu mikro-pokusa gdje su korišteni Daramun + Vitene + Ortiva te Daramun SC + Ortiva SC). Osim suzbijanja dvije dominantne bolesti cime krumpira (Phytophthora, Alternaria) (kombinacijom barem 2-3 vrste fungicida), poželjno je u mjerama zaštite dodavati i folijarna (bio)gnojiva, čime značajno utječemo na količinu i kvalitetu uroda gomolja (vidi Tablicu 3.).

Dominantna bolest cime krumpira u 2024. bila je rana plamenjača (Phytophthora) (slika 2 netretirani dio sorte esmee na dan 23. 6. 2024.) i izgled člana pokusa tretiranog 5x članom bakar & cimoksanil + piraklostrobin & boskalid (slika 3). Naknadno je cima zbog visokih temperatura tijekom srpnja 2024. počela propadati: na slici 4 cima tretirana samo fungicidima, a na slici 5 cima tretirana fungicidima + biognojiva (sorte esmee na dan 10. 7. 2024.) Foto: M. Šubić

Prethodni članakDobar savjet(nik) zlata vrijedi!
Sljedeći članakBlagdani – užitak za sva čula
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.