Gospodarski list organizirao je 8. konferenciju „Hrvatsko povrće“, koja se održala krajem protekle godine od 11. – 13. prosinca Tuheljskim Toplicama u Termama Tuhelj u prekrasnom Zagorju – bajci na dlanu.
U osmom izdanju ovog jedinog stručnog skupa o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, prvi put je konferencija održana u Zagorju, a na početku je glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch zahvalio svim sudionicima na dolasku.
–„Hrvatsko povrće“ okuplja proizvođače povrća koji svojim cjelogodišnjim trudom i napornim radom proizvode i donose domaće i kvalitetno povrće na stolove hrvatskih obitelji, na jelovnike svih potrošača, naglasio je Beinrauch i izrazio dobrodošlicu u ime organizatora prigodnim video spotom uz pjesmu Dobro mi došel prijatel, te citirao stih iz te pjesme u kojoj se kaže da bi Zagorec navek prvi za pajdaštvo život dal, vse do zadnje kaplje krvi i nigdar mu ne bu žal.
Da su sudionici tu pri svojim pajdašima također je istaknuo, jer su posebni prijatelji i pajdaši ove konferencije, tvrtke sponzori kojih je na konferenciji bilo 30-ak i koji su svojom podrškom pridonijeli da se i ove godine „Hrvatsko povrće“ uspješno održi.
–Sve je lakše kad imaš dobre pajdaše. A naši pajdaši su i suorganizatori, Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Udruga cvjećara Ludbreške regije i Zajednica udruga hrvatskih povrćara, zahvalio im je Beinrauch. Pozvao je dekana Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandra Mešića da se u ime svih suorganizatora obrati skupu.
–Klimatske promjene su tu i jako otežavaju poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj biljaka te se stvaraju mogućnosti za razvoj uzročnika različitih biljnih bolesti i štetnika. Borbu s njima otežava zelena tranzicija koju nam nameće Europska Komisija. Treba omogućiti transfer znanja u tom području te sam siguran da imamo jako puno prostora za suradnju i napredak te da u našoj poljoprivredi i cijeloj državi bude puno bolje nego što je to sada. Želim svima uspješan rad na ovoj konferenciji, rekao je u uvodnom obraćanju dekan Mešić.
Važnost edukacije poljoprivrednih proizvođača
Pokrovitelj konferencije ove godine je Krapinsko-zagorska županija, a nadležna županijska pročelnica za poljoprivredu, Sanja Mihovilić u pozdravnom govoru rekla je kako je Županija prihvatila pokroviteljstvo jer je važno informirati, educirati i promovirati domaće poljoprivredne proizvođače, između ostalog i povrća, cvijeća i svih drugih poljoprivrednih proizvoda.
–Krapinsko-zagorska županija kao jedna od najmanjih županija, smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske, a većina stanovništva živi u ruralnom području. Zbog posebnosti svojeg zemljopisnog položaja, bogate kulture te tradicije i običaja posjeduje veliki broj autohtonih i tradicionalnih proizvoda koji su zbog svoje kvalitete i posebnosti prepoznatljivi širom Europe. Prepoznatljivosti županije uvelike doprinose zaštićeni proizvodi „Zagorski puran“, „Zagorski mlinci“, „Zagorski štrukli/Zagorski štruklji“ i „Zagorski bagremov med“ kojima se jača turistička ponuda te čuva tradicija, a time i lokalni i regionalni identitet, naglasila je Mihovilić.
Prema posljednjim dostupnim podacima (APPRRR) u Krapinsko-zagorskoj županiji poljoprivredom se bavi 8.864 poljoprivrednih gospodarstva, od čega 8.680, odnosno 98 % gospodarstva djeluje kao OPG. Kako bi unaprijedila i povećala poljoprivrednu proizvodnju te smanjila utjecaj ograničavajućih prirodnih i tradicijskih čimbenika, Krapinsko-zagorska županija dodjeljuje čitav niz potpora poljoprivrednim gospodarstvima. Provedbom posebno osmišljenih mjera potiče povećanje proizvodnih kapaciteta te omogućuje ekonomski isplativiju i konkurentniju proizvodnju. Svake se godine za Mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje u proračunu osigurava 10 % više sredstava, a za 2025. godinu Krapinsko-zagorska županija osigurala je oko 430.000,00 eura koje planira dodijeliti kroz 13 različitih mjera.
Županija spomenutim mjerama pomaže i motivira poljoprivrednike sufinancirajući im aktivnosti od kupnje zemljišta, sadnje, prerade te na kraju promocije i prodaje proizvoda. Također, provedba mjera uvelike utječe na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednih parcela te smanjenje dosad zapuštenog i neobrađenog zemljišta čime se smanjuje degradacija malih poljoprivrednih gospodarstva i depopulacija ruralnih područja.
U Krapinsko-zagorskoj županiji je pod poljoprivrednom proizvodnjom 21.754,13 hektara, a povrće se uzgaja na 539,33 hektara, odnosno na 2,5% poljoprivrednih površina. Proizvodnja povrća prikladna je za poljoprivredna gospodarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji jer ne zahtijeva velike površine pa tako domaćinstva tradicionalno na svojim okućnicama i oranicama, a sve češće i u plastenicima uzgajaju povrće za vlastite potrebe. Poljoprivredna gospodarstva višak proizvedenog povrća prodaju na tržnicama ili sajmovima. Posljednjih godina, sve ih se više odlučuje na proizvodnju povrća kao primarne djelatnosti te svoje proizvode plasiraju na tržište svježe ili u obliku prerađevina.
Povezivanje i poticanje inovacija
Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara zahvalio je Gospodarskom listu na inicijativi, održavanju konferencije za hrvatske povrćare i nastojanju da se ispune ciljevi konferencije „Hrvatsko povrće“, a to su povezivanje, udruživanje i organizacija povrćara, edukacija i informiranje o novim tehnologijama i inovacijama.
Konferenciju je otvorio Mladen Fruk, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koje je također bilo pokrovitelj konferencije. Ravnatelj Fruk je naglasio važnost povezivanja svih dionika u cilju unaprjeđenja sektora kroz sustav prenošenja znanja i poticanja inovacija od znanstvenih i savjetodavnih institucija do samog poljoprivrednika. Savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva, aktivno su sudjelovali na konferenciji, prezentirajući teme Značaj vjetrozaštitnih pojaseva u poljoprivredi, Utjecaj klimatskih promjena na pojavu bolesti povrća i cvijeća i preporuke za zaštitu, Važnost plodnosti tla u ekološkom uzgoju povrća i Primjena prirodnih minerala u hortikulturi.
Uzorni povrćari i poseban doprinos razvoju povrćarstva u RH
Dio svečanog otvaranja bila je i dodjela povelja kojima se daje priznanje vrijednim i uzornim proizvođačima povrća i zaslužnim pojedincima, kao i organizacijama koje ostvaruju zapažene rezultate i doprinose razvoju hrvatskog povrćarstva.
Dobitnici povelja:
Marina Galović – OPG Gala
Goran Vrabec – Volim ljuto
Mladen Cesarec – O.P.G. Cesarec
OPG Drempetić
Dubravko Čuček – Vrtlarija Čuček
Belje Plus d.o.o.
Kanaan d.o.o.
Agrochem MAKS
Mr.sc. Milorad Šubić
Srednja škola Bedekovčina – učenička zadruga Zvirek
Uz ravnateljicu Hrvoj, sudjelovali su i Mirjana Hudi, nastavnica strukovnih predmeta voditeljica Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina, Stanko Piljak, nastavnik strukovnih predmeta, voditelj Učeničke zadruge “Zvirek” i učenici članovi Učeničke zadruge: Veronika Kipson, Sandra Strabić , Klara Majerić i Tamara Sever.
–Pozivam OPG-ove iz cijele zemlje da se učlane u našu Udrugu povrćara grada Zagreba i Zagrebačke županije. Udruga je neprofitna, financira se iz godišnjih članarina od 53 eur po članu, imamo skupštinu jednom godišnje i svakodnevnu komunikaciju na whatsapp grupi gdje se rješavaju problemi i utječe na razvoj povrćarstva i drugih sektora poljoprivrede u Hrvatskoj. Cilj nam je osvijestiti kupce i ukazati na nas proizvođače i naš rad, te pomoći kod vaših problema s plasmanom i prodajnim mjestom i zaštititi vas kao proizvođača.
–Osam godina volontiram i vjerujem u našu Udrugu. Ima nas 40 OPG-a i svi smo kao jedan. Dođi, učlani se bez obzira iz koje si županije, djeluj za buduće generacije i opstanak proizvodnje. Zajedno smo jači!, uputila je poziv povrćarima Marina Galović, predsjednica udruge i potpredsjednica Zajednice udruga hrvatskih povrćara, a dodajemo da za sve informacije o dokumentaciji za upis u udrugu možete poslati upit na whatsapp broj 092 3294 905.
Tko je na potezu?
Nakon uvodnog predavanja o korištenju geotermalne energije u proizvodnji povrća s primjerom iz Austrije, koje je održao Jan Ravensbergen iz tvrtke Frutura, te o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji povrća i cvijeća o čemu je govorio prof.dr.sc. Davor Kralik s FAZOS-a, uslijedila je panel rasprava Novi izazovi u proizvodnji i trženju povrća i cvijeća i bolji status proizvođača – tko je na potezu koja je započela uvodnom prezentacijom Ana Marije Špicnagel iz IPS Konzaltinga koja je iznijela podatke o stanju u povrćarstvu u Hrvatskoj.
–Prirod odnosno urod povrća se u nas kreće oko 20 tona po hektaru, za razliku od Europske unije gdje se prirod odnosno urod kreće oko 30 tona po hektaru. Znamo da imamo vrlo vrijedne ljude no pitanje je što želimo učiniti po pitanju unaprijeđenja uroda. Kad govorimo o zaštićenim prostorima, u Hrvatskoj imamo oko 100-tinjak hektara zaštićenih prostora i vidimo da je naša proizvodnja povrća na oko 9600 hektara, tj. imamo pad od 16 posto u odnosu na 2023. godinu, naglasila je Špicnagel.
Iz Ministarstva poljoprivrede su poručili da je teško ocijeniti koliko mi zadovoljavamo naših potreba, jer dio hrvatske proizvodnje povrća se izvozi u Europsku uniju. Nije bitno zadovoljiti neke brojke već da naši proizvođači koji rade u sektoru povrća budu barem donekle zadovoljni.
–Mogli bismo ipak nekako senzibilizirati sustav javne nabave i postaviti nekakve kondicije da bi domaći proizvod imao neku prednost, recimo kroz kratke lance dobave povrća, naglašeno je.
Povrćari uglavnom nemaju tehnoloških problema s proizvodnjom, osim sa zaštitom kultura, jer je sve manje registiriranih djelatnih tvari. Nije problem ni u naplati, no problem i izazov je nedostatak radne snage, a i zakonski okvir ne ide na ruku u tom smislu. Također, pojednostavljivanje zakonskih mjera oko postavljanja zaštićenih prostora za proizvodnju povrća nikako da zaživi. U pitanju su i kvote plavog dizela koje bi povrćari htjeli da su puno više zbog potrebe navodnjavanja. Naglašeno je da bi za budućnost bilo najbolje da predstavnici Ministarstva poljoprivrede i predstavnici povrćara iz raznih udruženja imaju tematske sastanke i sustavno rješavaju raznorazne goruće probleme u hrvatskom povrćarstvu.
Vrlo je zanimljiva bila i radionica koju je održao doc. dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz formu kviza sudionike informirao o vjesnicima klimatskih promjena – novim bolestima i štetnicima na povrću.
Gosti predavači iz inozemstva održali su predavanja u sekciji o novim tehnologijama, pa je o implemetaciji novih tehnologija u hidroponskom uzgoju povrća i cvijeća: mogućnosti i prilike za hrvatske proizvođače predstavio Arnoud Witteveen iz Saturn Bioponics (Velika Britanija), a o korištenju robota u povrćarskoj proizvodnji zanimljivu prezentaciju održao je Marko Bojin iz tvrtke Geneza d.o.o. (Srbija).
U sekciji o novim tehnologijama održana je panel rasprava na kojoj su Sergej Lugović iz Vesele motike, Igor Frljužec iz Digital agra, Željko Findri iz tvrtke Findri i prof.dr.sc. Božidar Benko sa Zavoda za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu iznijeli razmišljanja o primjeni novih tehnologija u poljoprivredi, uz primjere i vlastita iskustva i rezimirali da su ključna rješenja za budućnost proizvodnje povrća i cvijeća u sve većoj primjeni novih tehnologija kako bi naši proizvođači imali što bolju proizvodnju, izvrsne urode s vrhunskom kvalitetom proizvoda, uz manje štete i veću isplativost.
Plodnost tla i kako navodnjavati u modernoj poljoprivredi?
Drugog dana stručnog skupa “Hrvatsko povrće” održane su također zanimljive radionice i predavanja. Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača objasnila je koji su izazovi u pokretanju ekološke proizvodnje povrća, a na radionici Život u tlu – kako povećati plodnost tla u proizvodnji povrća, prof.dr.sc. Mirjana Brmež s FAZOS-a govorila je o bioindikatorima zdravlja tla, dok je prof.dr.sc. Albert Marinculić pričao o mreži života u tlu uz prikaz mikrobiološkog preparata u realnom vremenu, pa su na velikom ekranu sudionici mogli vidjeti kako izgleda život mikroorganizama u tlu.
Održana je i panel rasprava na temu “Od ideje do polja i/ili zaštićenog prostora – kako navodnjavati?”.
Darko Urukalović, direktor SMAGRI-ja, tvrtke koja je razvila inovativni senzor za mjerenje napetosti vode u tlu, smatra da nije dovoljno samo uvesti sustav navodnjavanja već za dobre i bolje prinose njime treba dobro upravljati. Navodnjavanje pomoću senzora se može korisititi i od vanjskog i kod unutarnjeg uzgoja. Potencijal u Hrvatskoj za ovakvo navodnjavanje je velik, senzor pomaže poljoprivrednicima u navodnjavanju. Ovaj sustav štedi vodu, smanjuje otpad i povećava prinos, a u isto vrijeme direktno i štedi vrijeme poljoprivrednicima. Cilj ovog sustava je da voda ne ide tamo gdje ne treba biti.
Lazar Jovanović, suosnivač tvrtke iz Srbije Smart Watering Solutions koja je partner hrvatske tvrtke DigitalAgro, rekao je kako je danas sve više ljudi informirano o senzorima u navodnjavanju, automatizaciji navodnjavanja itd., što do prije nekih 5 6 godina nije bio slučaj. Njihov sustav preko uređaja u polju, senzora i mobilne aplikacije automatizira sustav navodnjavanja ili prihrane te tako smanjuje obilaske nasada, povećava prinose i štedi vodu. Sustav je uspješno implementiran na više od 3000 hektara u Srbiji i okolnim zemljama, između kojih i Hrvatskoj, a onda i Rumunjskoj, Portugalu i Saudijskoj Arabiji. Prednost podzemnog navodnjavanja je da je to trajan sustav. U Hrvatskoj su podzemno navodnjavanje ugradili u maslinik u Istri i voćnjak u okolici Vukovara.
Mihael Poljak iz tvrtke Zeleni hit ima više od 10 godina iskustva u radu s navodnjavanjem. Kaže kako surađuju kao tvrtka i s fakultetima i sa dobavljačima. O podzemnom navodnjavanju koje se događa oko pola metra ispod površine kaže kako je sama investicija dosta velika. Također, potrebna je i osoba koja će se brinuti o sustavu i upravljati istim jer je samo održavanje sustava puno zahtjevnije. Kod nas je problem da jedan čovjek radi puno toga, pa onda dolazi do problema kad se takav sustav ne održava kako bi trebao. Zbog toga se ipak ljudi i dalje odlučuju na površinske kap po kap sustave, gdje se puno lakše rješavaju problemi unutar samog sustava. Također, i sama razlika u investiciji podzemnog i površinkog kap na kap navodnjavanja je oko 60%.
Monika Zovko, izv. prof. dr. sc. s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, rekla je kako je 2021. godine napravljen plan o navodnjavanju u Hrvatskoj koji još nije usvojen u Vladi. Govorila je i o razvoju sustava navodnjavanja u Hrvatskoj od 2006. do danas. Agronomski fakultet nastoji uključiti što više poljoprivrednika i surađivati s njima. Nastoje uključiti suradnju s realnim sektorom i dati im podršku. Pilot projekti navodnjavanja su financirani od strane same županije, tako da za prvi kontakt poljoprivrednici se trebaju javiti jedinicama lokalne samouprave.
Proizvodnja cvijeća i proizvoda od buče
U sklopu konferencije sudionici su imali priliku obići Vrtlariju Čuček i O.P.G. Cesarec i saznati više o proizvodnji cvijeća i bučinog ulja.
Vrtlarija Čuček je obrt iz Zaboka koji se bavi proizvodnjom i prodajom svih vrsta cvijeća. U ponudi se mogu naći pelargonije, surfinije, maćuhice i razne druge vrste cvijeća, kao i ukrasni grmovi i drugi biljni materijal, a svoju je proizvodnju uvelike automatizirala te podatke o stanju biljaka dobivaju preko mobitela i znaju u svakom trenutku što se događa u njihovim proizvodnim pogonima. U proizvodnji i prodaji rade zajednički kao obitelj, Dubravko Čuček (55), supruga Verica (53) te kći Maja (28).
–Ovdje imamo oko 3500 kvadrata proizvodnje. Tržnice su nam bile prve, krenuli smo sa veleprodajom da bi otprilike prije 10-ako godina krenuli s idejom da veleprodaja bude maknuta, 2017. smo sagradili ovaj objekat od 1000 kvadrata, 2018. u proljeće uselili u njega , počeli sa prodajom, rekao je Dubravko Čuček. Poslom smo više nego zadovoljni, a prodaja nam ide dobro., rekao je zadovljno i ponosnoČuček. Posjetitelji su obišli sve proizvodne pogone te razgledali ponudu cvijeća u sklopu vrtlarije.
O. P. G. Cesarec, obrt iz Stubičke Slatine ugostio je posjetitelje konferencije i predstavio razne proizvode – od onih iz vlastite proizvodnje: bučino ulje (hladno i toplo prešano), bučine koštice te proizvode drugih OPG-a med, rakiju , vino i dr.
–Radimo dosta poslovnih paketa za prodaju, a uz svoje proizvode nudimo i med i rakije, vina, dakle poslovne pakete od više proizvoda iz Zagorja, rekao je Mladen Cesarec, vlasnik i trgovine u Zagrebu u Zvonimirovoj ulici Štacun Zagorci. U Oroslavju imamo većinu zemlje i uzgajamo buče na vlastitih 50 ha zemlje, prerađujemo u bučina ulja hladno i toplo prešana i koštice koje pakiramo za trgovine. Hladno prešano ulje najčešće koriste muškarci radi prostate, radi regulacije probave, imaju puno Zn, a toplo prešano je fino za jesti, a ostaje opet 70 % minerala i vitamina koji su vrlo korisni za zdravlje.
–Kao proizvođačima nam je odlično što smo 25 kilometara od Zagreba te nam je lako plasirati svoje proizvode, a opet imamo taj svoj mir i zelenilo, a i sve što nam treba. Svake godine imamo natjecanje za kvalitetu ulja i uvijek smo bili među prva 3. Imamo novi projekt koji tek nastaje zove se Bučograd, projekt u nastajanju, nadam se da će u proljeće biti sve završeno i nastavljeno da ljudi mogu probati nove proizvode s bučinim brašnom.
Tekst i foto:
Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.;
Marin Marasović, mag. ing. agr.;
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.;
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
