U Njemačkoj sam bio od prve godine života, živio 32 godine, završio studij ekonomije te poslije toga radio kao konzultant u jednom međunarodnom društvu pored Stuttgarta. Nakon povratka u domovinu nastavio sam raditi isti posao, ali ovaj put u svom vlastitom poduzeću DALMACONSULT d.o.o. kojega sam osnovao još kao student sada već davne 1997. godine.

U Hrvatskoj sam bio angažiran kao stručnjak na projektima iz programa CARDS, PHARE, UNDP, USAID, Prekogranične suradnje i drugima. Prva iskustva s “ruralom” imao sam kod pretpristupnih programa odnosno potpora iz programa SAPARD i kasnije IPARD. To se nastavilo vrlo intenzivno i na programu EAFRD, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

Denis Rubić osnovao je vlastito poduzeće DALMACONSULT d.o.o. 1997.godine

Uspješno povlačenje EU sredstava

Do danas smo odradili veliki broj prijava za razne klijente što mi je iznimnom drago. Time smo pridonijeli uspješnom povlačenju značajnih EU-sredstva krajnjim korisnicima i time njihovoj odluci da ostanu živjeti u svojim selima ili na svojim otocima. Svima njima te potpore bitno su pomogle kod ulaganja u konkurentnost i daljnji razvoj svojih projekata. I mi kao tvrtka DALMACONSULT d.o.o. smo korisnici raznih mjera, jer bez toga bi, na škrtoj zemlji u dalmatinskom kršu, bilo gotovo nemoguće podići najveći eko voćnjak višnje maraske u Europi te nabaviti potrebnu mehanizaciju i ostalu opremu.

Na početku, pogotovo kad je krenuo IPARD, suočili smo se s dva izazova. Prvi, kako ljudima objasniti da ta sredstva nisu neka prazna priča, već da je novac “tu i da samo” treba imati ideju, želju, iskrene namjere, ispuniti propisane uvjete i načiniti dobru pripremu prijave. S obzirom da smo među prvima u državi povukli sredstva iz IPARD-a za podizanje višegodišnjih nasada poslužili smo kao dobar primjer iz prakse. Tako smo uspjeli motivirati veći broj korisnika da se “trgnu” i s nama zajedno krenu u prijavu projekata i uspješnu realizaciju poduzetničke ideje.


Denis Rubić u svom voćnjaku

Izazovi i investicije

Drugi izazov je bio u financiranju, čak i kad su korisnicima odobrena sredstva, ali ih banke često nisu htjele pratiti, naročito kad su korisnici ovisili o vanjskom financiranju. U međuvremenu su se uvjeti na tržištu kapitala poboljšali, ali još uvijek početnici ili mladi nailaze na niz prepreka kod banaka koje provode neku svoju politiku, koja po meni nije u redu ako težimo k tome da te ljude iskreno želimo zadržati na svojim prostorima gdje će stvarati dodane vrijednosti u širem kontekstu.

Do danas su objavljeni brojni natječaji. S vremenom su se znatno promjenila i „pravila igre“ na koja mi kao konzultanti na žalost imamo minoran utjecaj. Sve je veći broj prijavitelja i njihove percepcije da „upravo oni moraju“ proći, nama konzultantima bitno otežava naš dio posla. Nadam se da će se situacija stabilizirati u 2025. godini.

Meni je sigurno neka prednost link prema Njemačkoj, bio sam četiri godine u Upravi Njemačko-hrvatske gospodarske komore, a od 2017. sam počasni predstavnik za Dalmaciju, pa nam se javljaju investitori s njemačkog govornog područja koji žele ulagati u „ruralne prostore“ i koji ne ovise o nekim potporama nego žele što prije krenuti u realizaciju svojih ideja. Tako da ovdje imamo već nekoliko klijenata koji su do sad uložili više milijuna EUR, a to je tek početak.

Prethodni članakFine’sa Consultings d.o.o. – dugogodišnje iskustvo u pripremi uspješnih projekata
Sljedeći članakEURO GRANT KONZALTING -poljski stručnjaci iz Ogulina osiguravaju potpore za ruralna područja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.