Na OPG-u Kusanovec u općini Brckovljani u blizini Dugog Sela nedavno je održana stručna radionica za uzgajivače simentalskog goveda pod nazivom “Pravilna priprema voluminoze za ishranu mliječnih krava“.
Radionicu su organizirali Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regije i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije, Austrijski poljoprivredni klaster (AAC) te Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM). Na radionici je sudjelovalo oko 40 uzgajivača simentalskog goveda iz nekoliko hrvatskih županija, a najviše iz Zagrebačke županije.
Suradnja hrvatskog i austrijskog saveza uzgajivača goveda
Ova radionica je prvi oblik konkretne suradnje hrvatskog i austrijskog saveza uzgajivača goveda. Suradnju su u svrhu boljeg povezivanja uzgojnih saveza zajednički dogovorili Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regije i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije i Austrijski poljoprivredni klaster. U prigodnom govoru asistentica atašea Ureda Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regije i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije Ana Pekić Topolko rekla je da se planiraju još dvije radionice na određene teme, ovisno o potrebama uzgajivača goveda. Najavila je i druge oblike suradnje, među kojima je odlazak suradnika HUSIM-a na edukaciju u Korušku.
Uzgajivači goveda – elita hrvatske poljoprivrede
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković istaknuo je kako očekuje dobru suradnju hrvatskog i austrijskog saveza uzgajivača goveda te da će hrvatski uzgajivači goveda uspješno primijeniti stečeno znanje iz Austrije u svojoj proizvodnji. Obećao je da će i u narednim godinama Zagrebačka županija pružati financijsku podršku uzgajivačima goveda. Naglasio je da su uzgajivači goveda elita hrvatske poljoprivrede, jer najteži i najzahtjevniji dio poljoprivrede je uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka.
U Zagrebačkoj županiji je 1 500 uzgajivača goveda, od toga je 80 posto uzgajivača simentalskog goveda. U odnosu na deset godina ranije, to je 30 posto manje uzgajivača, ali i 20-tak posto manje goveda. Najbolji uzgajivači su udruženi u Savez udruga uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i grada Zagreba (ZG SIM).
–Uzgajivači su pretežno mladi ljudi i trebaju imati podršku države. Jedan od najboljih primjera pomoći države jest pomoć u izgradnji Regionalnog centra za razvoj stočarstva u općini Dubrava, rekao je Kraljičković.
Izrazio je uvjerenje da će se uskoro uz pomoć države realizirati ovaj projekt u vrijednosti od 10 miljuna eura. Time će se uzgajivačima svih vrsta stoke na području zapadne Hrvatske, na kojem djeluje 15 uzgojnih udruga s oko 50 tisuća uzgajivača, omogućiti uzgojno –prodajna logistika.
U svom obraćanju predsjednik HUSIM-a Damir Horvatić i Damir Pejaković iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, također su istaknuli važnost suradnje s Austrijom kao vodećom zemljom u Europi po uzgoju simentalskog goveda i genomske selekcije.
Koncept poučnih farmi
Nakon pozdravnog govora direktor Austrijskog poljoprivrednog klastera Hermann Wieser predstavio je mogućnost suradnje s tim klasterom koji je osnovan 2000. godine, a trenutno ima 25 članova.
–Naše ključne kompetencije su nuđenje rješenja za stvaranje lanca dodane vrijednosti za mlijeko i meso, princip od polja do stola. Svi krovni savezi uzgajivača stoke su članovi u našem klasteru i pokrivamo sva područja duž lanca dodane vrijednosti počevši od objekata za držanje stoke, prehranu stoke do veterinarske dijagnostike pa i prerade hrane. Jedna od glavnih tema kojom se također bave naši članovi je precizna tehnologija u ratarstvu i stočarstvu. Zajedno s stručnim školama razradili smo koncept za poučne farme u poljoprivredi, pojasnio je Wieser.
Naglasio je kako je u Austriji uobičajeno da mladi poljoprivrednici koji preuzimaju gospodarstvo završe trogodišnju stručnu školu. Na osnovi programa tih stručnih škola provodi se izobrazba mladih poljoprivrednika iz drugih zemalja. Što se tiče mogućnosti suradnje HUSIM-a i Austrijskog poljoprivrednog klastera, Wieser je najavio organizaciju zajedničkih stručnih događanja na odabrane teme kao što su još dvije stručne radionice, nastavne tečajeve i tečajeve za obuku u Austriji i/ili Hrvatskoj, studijska putovanja u Austriju koja obuhvaćaju posjete farmama i pogonima.
Pomoć pri planiranju i opremanju
Također Austrijski poljoprivredni klaster pružit će pomoć pri tehničkom planiranju i opremanju hrvatskih gospodarstava na osnovi najmodernijih austrijskih primjera. Važan dio suradnje bit će i razmjena iskustva u vezi izgradnje Regionalnog centra za razvoj stočarstva u općini Dubrava. Planirana je izobrazba suradnika HUSIM-s u uzgojnom savezu „caRINDthia“. Radi se o upoznavanju s organizacijom i marketingom, tijekom genotipizacije i obradom podataka u praksi.
Wieser je u svom predavanju ukazao i na prepoznatljivost austrijskog stočarstva. Naglasio je da se u Austriji 60 tisuća gospodarstava bavi stočarstvom, a 90 posto njih su poljoprivredna gospodarstva. Uzgaja se 1,6 milijuna goveda dok je od toga 560 tisuća mliječnih krava.
–Većina mlijeka se predaje u mljekare koje su većinom u vlasništvu poljoprivrednika, a oni su vlasnici kroz zadruge ili udruženja. Međutim, imamo i koncept da se proizvedeno mlijeko na licu mjesta prerađuje i prodaje. Identičan primjer toga je OPG Kusanovec, rekao je Wieser. Naglasio je da časopis Economist svake godine radi indeks održivosti proizvodnje hrane za pojedine zemlje. Austrija, pogotovo što se tiče govedarstva, većinom na tom indeksu zauzima vodeće mjesto.
Ključ za ekonomičnu proizvodnju mlijeka je kvaliteta zrna kukuruza
Na istoimenu temu radionice stručno predavanje je održao specijalist za hranidbu tvrtke Schaumann, dipl. ing. Manfred Pfeifenberger koji je istaknuo kako je ključ za ekonomičnu proizvodnju mlijeka kvaliteta zrna kukuruza. Kazao je da silaža mora biti iznimno probavljiva, a to jamči dobru opskrbu energijom i proteinima dok istovremeno burag održava zdravim. Pogotovo kod hranidbe simentalskog goveda mora se paziti na visoki unos dobrih proteina, dodatke silaži koji su vrhunske kvalitete.
–Glavna razlika u hranidba simentalskog goveda i ostalih pasmina jest da simentalskom govedu treba veći postotak proteina u prehrani budući da to govedo ima više mišića. Već kod teladi zamjena za mlijeko mora sadržavati veći postotak proteina, pojasnio je Pfeifenberger. Na radionici je predstavljena i linija proizvoda Bonsilage tvrtke Schaumann.
Tvrtka Schaumann proizvodi biološke dodatke, silažne inokulante za konzerviranje sjenaža i silaža u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno u govedarstvu. Silažni inokulanti Bonsilage su mješavina mliječno-kiselinske bakterije. Razgradnjom šećera proizvode kiselinu koja djeluje konzervirajuće na očuvanje i kvalitetu silaže s kojom se hrani stoka. Bonsilage je lider na tržištu, svojom kvalitetom se u praksi pokazao kao jedan od najpouzdanijih dodataka koji se može koristiti za konzerviranje silažne mase.
–Stoka dobiva kvalitetnu hranu, kvalitetnu voluminozu bez kvarljivog dijela, s maksimalno očuvanom vrijednosti od proteinskog do energetskog dijela koji je potreban iz silaže za njihovu proizvodnju mesa ili mlijeka, objasnio je Zoran Vlahek, direktor tvrtke Schaumann Agri d.o.o. sa sjedištem u mjestu Kunovec Breg.
U sklopu radionice predstavljen je program za praćenje proizvodnje na farmama pod nazivom Cow-how. Specijalist za hranidbu životinja Nils Schremmer je rekao da taj program pomaže da se hrana za životinje što efikasnije upotrijebi. Pojasnio je da taj program daje cjelokupan prikaz stada, od zdravstvenog stanja životinje do proizvodnje mlijeka.
–Tim programom se detektiraju potencijalni problemi, na temelju podataka može se reagirati i prevenirati potencijalne probleme. Primjena programa na jednom gospodarstvu u Italiji je pokazala jako dobre rezultate. Naime proizvodnja mlijeka je skočila sa 31 na 41 litru., istaknuo je Schremmer.
Primjeri uspješnih uzgajivača
Uspješna uzgajivačica simentalskog goveda je Emina Burek. Treća je generacija u obitelji koja se bavi uzgojem goveda, a počela je nakon završetka Agronomskog fakulteta. Na OPG-u Emina Burek u Mostarima u općini Dubrava uzgaja se oko 500 grla. Burek je rekla da je uzgoj goveda lijep posao koji treba voljeti, ali se teško financijski održati.
–Koristimo sredstva iz EU fondova i državne potpore. Međutim, to je malo u odnosu koliko su nam porasli troškovi, a cijene proizvoda su ostale niske. Posljednji projekt koji smo imali je ugradnja dva robota za mužnju. Ukupan iznos investicije je oko milijun eura, a financijska podrška je oko 50 posto, kazala je Burek.
Pohvalila je održavanje stručne radionice o hranidbi mliječnih krava istaknuvši da kukuruzna silaža čini oko 60 posto obroka za njezina goveda, što je dalo dobre rezultate. Smatra da je uvijek dobro čuti nova iskustva koja se mogu primijeniti u vlastitoj proizvodnji. Kroz ovakve radionice se stvaraju i novi kontakti.
Romina Zadravec je izrazila zadovoljstvo što se stručna radionica održala na OPG-u Kusanovec koji vodi s suprugom Željkom. U sklopu gospodarstva sa stogodišnjom tradicijom proizvodnje mlijeka i sira je farma krava, obiteljska sirana“ Kusanovec“, izletište i kušaonica sira „ Ivekov kutićek“.
–Imamo 24 grla, dnevno proizvedemo oko 300 litara mlijeka koje prerađujemo u sir u našoj sirani. Poznat je Zagrebački friški kravlji sir pod markom“ZG Sirek“. Proizvode prodajemo na kućnom pragu, u kušaonici, na tržnici u Dubravi (kvart grada Zagreba) te subotom u Garden Mallu u Zagrebu. Također surađujemo s hotelima i drugim izletištima, rekla nam je Zadravec.
Naglasila je da je najveći problem nedostatak radne snage, a posla je puno te veliku podršku u radu ima od svoje sestre i njezine obitelji, ali se nada i da će barem jedan od dvojice sinova u budućnosti nastaviti obiteljski posao. Otkrila nam je da je u budućnosti prvenstveni plan uređenje soba za iznajmljivanje iznad kušaonice, a zatim i otvaranje ruralne kuće za odmor.
Foto: Ivana Vranješ
