Suvremena prehrambena industrija upotrebljava različite kemijske tvari i dodatke ne bi li hrana mogla duže trajati, imati bolji okus ili strukturu potrebnu da se svidi potrošačima.
Primjena nije ograničena samo na konzumnu hranu pa je tako u hrvatskom Pravilniku o preradi u ekološkoj proizvodnji dozvoljena upotreba 34 dodatka i više od 20 pomoćnih tvari. Produljenje roka trajanja može se opravdati i ima smisla jer smanjuje količinu bačene hrane, ali smo ipak tim kemijskim dodacima sve dalje od prirodne hrane. S druge strane, neprirodno produljenje roka trajanja ima negativne posljedice za lokalnu proizvodnju jer omogućuje pristup tržištu velikim svjetskim kompanijama bez obzira na njihovu udaljenost od potrošača. Prijevoz hrane na velike udaljenosti osim povećane potrošnje energije je i ekološki štetan.
Dok ovi dodaci i imaju nekog smisla, posljednjih godina razvija se jedna potpuno besmislena vrsta. Naime, histerija oko klimatskih promjena koje, navodno, uzrokuje ljudska civilizacija, okomila se na prirodne izvore metana koji je staklenički plin. Konkretno je riječ o metabolizmu krava koja pri preradi biljne hrane proizvode metan.
U osnovi se radi o potpuno besmislenoj „borbi“ za smanjenje količine metana u atmosferi jer ga trenutno u zraku ima 0.00019 %. Ne morate biti fizičar da shvatite kako se radi o izuzetno malim količinama.
Smanjenje populacije bizona – velika tragedija
Svejedno, dva fizičara (Happer i VanWijngarden, 2020.) su izračunala koliko ukupni metan „zagrijava“ atmosferu. Zaokruženo na više, jednu desetinku oC u stotinu godina. Zbog dijela desetinke se ulažu milijarde dolara kako bi se onih 0.00019 % još malo smanjilo. Pri tome se potpuno zanemaruje činjenica da su divlji biljojedi postojali u puno većem broju prije nego što je čovjek počeo uzgajati domaća goveda. Tako je, na primjer, u 19. stoljeću po naređenju američke vojske ubijeno više od 40 milijuna bizona u Velikoj nizini SAD-a. Bizoni su ubijani samo zato da bi se američke starosjedioce natjeralo u rezervate i tako kontroliralo. Danas u SAD-u postoji oko 9 milijuna krava muzara i stotinu puta manje bizona nego u 19. stoljeću.
Aditivi za smanjenje metana su totalna glupost
Jedna od pet najvećih svjetskih tvrtki za proizvodnju mlječnih proizvoda, poglavito u sjevernoj Europi i na Bliskom istoku uvodi eksperimentalnu primjenu aditiva hrane za krave koji smanjuje njihov proizvedeni metan za 20 do 30 %. Za razliku od velikih trgovačkih kuća u Velikoj Britaniji koje su s oduševljenjem prihvatile ovu novost, potrošači su joj manje skloni, sve do prijetnje bojkotom takvih proizvoda. Traže, također, da na maslacu, mlijeku i ostalim proizvodima bude navedena njegova upotreba. Aditiv sadrži silikon dioksid, propilen glikol i organski sastojak trinitrooksipropanol (3-NOP). Upotrebu aditiva, odnosno farmaceutskog proizvoda je odobrila britanska Agencija za standarde hrane. Ukupno je njegova upotreba dozvoljena u 65 država, pa tako i kod nas u EU. Vratimo se malo na 3-NOP organsku tvar. U eksperimentalnoj primjeni s višim dozama na štakorima je primijećen razvoj tumora, smanjenje jajnika i još izvjestan broj negativnih pojava.
Što se ljudi tiče, aditiv je nagrizajući za oči, iritira kožu i njegovo udisanje je štetno. Tako se preporučuje nošenje maske prilikom njegove primjene. Bez obzira na sve, zaključeno je da primjena 3-NOP predstavlja „prihvatljiv“ rizik za okoliš. Osim 3-NOP aditiva najviše pozornosti privlači bromoform, tvar koja se ekstrahira iz jedne vrste crvenih algi (Asparagopsis taxiformis). Poznati je inhibitor bakterija koje proizvode metan.
S bromoformom postupati iznimno oprezno
Dosadašnja istraživanja su pokazala oko 80 % smanjivanja emisija, kad je bromoform rastopljen u vodi koju krave piju. Prema odjelu za zdravlje američke države New Jersey bromoform je na listi opasnih tvari za zdravlje iz sljedećih razloga: s bromoformom treba postupati kao s kancerogenom tvari – s iznimnim oprezom. Kontakt može iritirati i opeći kožu i oči. Dugotrajan ili ponovljeni kontakt može uzrokovati osip na koži, crvenilo i suzenje. Udisanje bromoforma može nadražiti nos, grlo i pluća. Ponavljano visoko izlaganje može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, drhtanje, gubitak pamćenja, konvulzije i nesvijest. Veća izloženost može oštetiti jetru i bubrege. Pri radu s bromoformom treba nositi zaštitno odijelo i masku.
Rezultati smanjena metana značajno odstupaju
Prema zaključcima panela stručnjaka o bromoformu pokazano je da rezultati smanjenja metana značajno odstupaju u ovisnosti o primijenjenoj koncentraciji, vrsti goveda i duljini trajanja istraživanja. Za razliku od kraćih pokusa, u onom koji je trajao 9 mjeseci postignuto je smanjenje emisija od samo 28 %. Ispitivanje je također pokazalo da je stoka jela manje hrane i da je dobila manje na težini nego inače na kraju probnog razdoblja. To je značilo da se ukupni intenzitet metana – metan proizveden po jedinici mesa ili mlijeka – nije razlikovao među kravama koje su koristile bromoform i onima koje nisu. Dakle, nije postignuto smanjenje metana, ali uz znatan dodatni trošak. Osim mogućih upala rumena, primijećene su i promjene sastava mlijeka s povećanim količinama broma i joda. On je povezan s disfunkcijom štitnjače, kao i promjene u sastavu masnih kiselina.
Zaključak stručnjaka je da zasad ne postoji pouzdani dodatak koji bi u jednom složenom procesu probave mogao osigurati trajno smanjivanje emisija metana, budući da se vremenom želučani mikrobi krava prilogođavaju novim uvjetima. Potrebna su dalja istraživanja koja će provjeriti interakcije različitih faktora kako bi se ponudile pouzdane dugoročne procjene njihovog potencijala ublažavanja emisija i njihove troškove, koristi i rizike. Osim aditiva radi se i na istraživanju cjepiva koje bi smanjivalo mikrobe u kravljim želucima koji proizvode metan. Kakve će posljedice cjepivo imati za krave, a onda posredno i za nas, ostaje vidjeti.
Paradoksalno spašavanje planeta Zemlje
Promjena bilo kakvih prirodnih parametara živih bića, u ovom slučaju krava, nužno uzrokuje cijeli lanac događanja u organizmu. Opasnosti koje se kriju potpuno zanemaruju u interesu „višeg cilja“; „spašavanja planeta“. Paradoksalno je da, načelno, postoji namjera da hrana bude sve zdravija i prirodnija, sa što manje aditiva, a u stvarnosti se događa upravo suprotno. Postoje neosporna dostignuća suvremene tehnologije koja omogućuju općenito poboljšanje uvjeta u kojima živimo. Ipak pri ovakvim dodacima ili cjepivima nedostaje osnovna svrha. Izgovor da se radi o „spašavanju“ planeta fizikalno, povijesno i biološki nije utemeljen, odnosno potpuno je besmislen budući da se u najboljem slučaju radi o malom dijelu desetinke stupnja Celsiusa. Zaboravlja se da je živom svijetu, pa tako i nama, toplina potrebna, a ne štetna, a hladnoća puno opasniji protivnik.
foto: Shutterstock
