Na Dan žena, 8. ožujka, prije dvije godine u 76. godini života, zauvijek nas je napustio Mićo Brkanović, osnivač i prvi predsjednik udruge Breskorka iz Tovarnika, pionir uzgoja egzotičnih vrsta povrća, ali i drugog neobičnog bilja. Mićo je bio rado viđen suradnik i gost u redakciji Gospodarskog lista. Svojim višedesetljetnim radom i ljubavlju prema očuvanju raznolikosti povrtnih vrsta, od kojih je mnoge sorte spasio od zaborava, zaslužio je da se prisjetimo njegovog lika i djela.
Mićo Brkanović se i u svojim 70-im godinama bavio uzgojem neobičnih sorata rajčica i vrsta tikvi. U tome ga je prekinuo koronavirus. On je uzrokovao komplikacije zbog kojih je Mićo izgubio životnu bitku. Ali kako kaže izreka, ljudi ne umiru kad im srce prestane raditi i kad izdahnu, već umiru kad nestanu iz sjećanja i kad se prestane o njima govoriti. Mićo je ostavio dubok trag. Sigurni smo da će se još dugo, dugo njegovo ime spominjati, kao što i mi to činimo na stranicama Gospodarskog lista.
Udruga Breskorka
Mićo Brkanović rođen je 21. studenoga 1946. u Rudopolju kod Vrhovina u Lici. Završio je Pedagošku akademiju i u Novskoj radio u školi te bio tajnik Crvenoga križa do mirovine. Posljednje desetljeće živio je na očevini u Tovarniku, na istočnoj hrvatskoj granici sa Srbijom. Sa skupinom entuzijasta iz Tovarnika osnovao je udrugu Breskorka kojom je nastojao sačuvati gotovo već zaboravljene, stare kulture. Mahom su to bile tikve, ali i rajčice i drugo, pa i egzotično, povrće i voće.
U udruzi Breskorka njeguju stare, tradicionalne sorte povrća, a samo ime udruge, osnovane 2009., govori o, prije svega, uzgajanju tikava, jer je breskorka zimska tikva za pečenje koja se “vjekovima uzgaja u Srijemu” i nekad je bila izvor prehrane, a danas je – delikatesa. Udruga je i danas aktivna s oko 30-ak članova i uzgaja vrste iz porodice tikava i brojne sorte rajčice. Ima tu i drugih vrsta povrća.
U posljednjem članku o Mići u Gospodarskom listu, koji je objavljen 2020. godine, spomenuli smo i jednu vrlu zanimljivu kulturu, lufu, ili biljnu spužvu. Ona je, dok je mlada, ukusna za jelo. Kad sazre, služi kao 100 posto prirodno vlakno za masiranje i kupanje – kako nam je tad opisao Mićo Brkanović.
Očuvanje starinskih sorti
– Radimo na očuvanju starinskih sorti, znajući da u cijelom svijetu nestaju autohtone sorte. Od malena mi je rajčica bila omiljena. Tako sam u jednom trenu odlučio početi nabavljati njeno sjeme te širiti i održavati starinske sorte – jednostavno me to veseli. Kad sam imao nepunih 30 godina krenuo sam u akciju njihova sakupljanja preko razmjene sjemenja. To je nešto što se na zapadu radi već posljednjih stotinu godina. Većina ljudi nije ni svjesna da traje borba za očuvanje starinskih sorti.
–Dosad sam uspio nabaviti oko 120 sorti sjemenja, eksperimentirali smo s oko 100 sorti i odabrali smo njih 85 koje uzgajamo i održavamo. Prvobitno je to bio moj osobni projekt. Kad smo osnovali udrugu Breskorka, to je postao i njen cilj. Članovi udruge također se brinu za očuvanje sorte. Imaju i obavezu davati sjeme svojih rajčica za udrugu kako bi se starinske sorte i dalje širile, znao je reći taj Tovarničanin. Bavio se “iz ljubavi” – punih 40 godina! Ljubavlju Miće Brkanovića, uzgajivača iz Tovarnika, spašeno je 100-tinjak sorti rajčica, još 200 kad je riječ o porodici tikava i 30-ak vrsta raritetnog povrća.
S veseljem je širio egzote
Kolegica Božica Brkan, književnica, novinarka i poznata urednica nekadašnjeg popularnog Večernjakovog vrta, biranim riječima na svom blogu posvetila je jedan članak in memoriam Mići Brkanoviću.
–Mićino imanje u Matoševom rodnom mjestu posjetila sam u kolovozu 2015.g. Sudjelovala sam u prvom izboru najbolje sorte rajčice u Hrvatskoj koje je on organizirao. Htio je da se potrošači upute za koje je jelo koja rajčica najbolja prema preporuci gastroznalaca. No, to je, kao i sajam posvećen tikvama i izbor najveće tikve uzgojene u Hrvatskoj bio samo jedan od rezultata njegova dugogodišnjega ustrajnog rada i silnog truda, zapravo velike ljubavi još od prije rata prema neobičnom povrću, voću i cvijeću, koje je na različite načine dovlačio iz cijeloga svijeta i širio ih u nas desetljećima kad globalno baš i nije bilo in.
–Sa suprugom Gordanom utkao je u to, sjećajmo se, Mićo Brkanović mnogo ljubavi i cijeli svoj život. Od toga nije napravio ni unosan biznis ni slavu.
–U vrijeme globalne internetske kupnje i mrežnoga sveznadara, Mićo nije imao ni web, osim koliko je najnužnije nije držao ni do marketinga ni do PR-a, nego je, kad su se prorijedili i zbog pandemije zaustavili raznorazni sajmovi, sitno sjeme, često tek po nekoliko komada, slao prema telefonskim narudžbama, poštom, uvijek sa savjetima što i kako. I s veseljem da je sa svakom poslanom kuvertom učinio nešto dobro, produžio neku vrstu, razveselio nekoga i ne misleći da nam je misleći globalno, a djelujući lokalno obogatio i cijelu planetu Zemlju. Hvala, Mićo Brkanoviću!, kazala je Božica Brkan.
Mićo Brkanović tiskao je kataloge i knjižice kojima je zainteresirao mnoge za uzgoj neobičnih i rijetkih vrsta, često i starih, kako se obično govori, zaboravljenih kultura i sorti. I slijedi njegov tekst o uzgoju rajčice uz opise zanimljivih sorata rajčice.
Foto: Miljenko Brezak
