Na periferiji, obroncima grada na temeljima starog obiteljskog gospodarstva život je sredinom devedesetih započela obiteljska zajednica mladih Bogdanića. Ljubavi je, kao u svim počecima bilo dovoljno, očekivanja još više, a stvarnost, posebno ekonomska više nego tmurna.

I oni, Helena i Vlado, po stoti puta vrte u glavama dvojbu: ostati ili otići! Ako ostanu, kako možebitno jednog dana objasniti budućoj djeci, Daliji i Iris, svoju odluku koja ih je sve dovela na ivicu beznađa. Ako odu, jesu li možda propustili neku priliku koju u mnoštvu sjajnih izvanjskih izazova nisu zamijetili. Ona, mlada ekonomistica, a on branitelj s trajnim posljedicama iz rata. U ljubavi se živi, ali se od ljubavi ne preživljava.

Sreću treba potražiti

Kako često biva, slučajnost ih je učvrstila u vjeri da se može živjeti i na periferiji Otočca, da sreća ne dolazi sama nego se ona mora i potražiti. Pogled na obližnju Gacku, prekrasno neveliko i nedovoljno obrađeno polje Helana je dalo vjeru da ima pred sobom bogatstvo mogućnosti i izazova u korištenju onoga što nudi prekrasna Lika i njeno čisto podneblje te se odlučila na početak. Godine 2014. Helena je registrirala OPG Bogdanić koje se bavi proizvodnjom i preradom vlastitog organski uzgojenog voća i povrća, ukrasnog bilja te uslužnom djelatnošću. Gospodarstvo posjeduje voćnjak i vrt ispod kuće površine 5.500 m2 uz sami tok rijeke Gacke na kojoj su češnjak, rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, mahune i cikla. Ali tu su i jagoda, malina, kupina, aronija. Na drugih 5.000 m2 zasadili su lješnjak i orah.

""

Početak je uvijek težak

Iako su želje bile velike, Helena i njen Vlado su brzo shvatili da je najsigurniji posao onaj koji se postupno razvija. nim prostorima korištenjem uobičajenih kućanskih aparata. I tada se odlučiše za svoj prvi natječaj iz Mjere 6.3. Dobivena sredstva kvalitetno su uložili u uređenje proizvodnog prostora, opremu od koje je najkorisnija bila kazan za preradu džema i pasirka za pripremu sirupa.

Biti uporan i vjerovati

I napokon, od 2018. godine, Bogdanići su ponosni na dobivenu znamenku ekološkog proizvoda, jer kako rekoše „ništa nije teško ako si uporan i vjeruješ u to“. Helena je vrlo aktivna i u promicanju kvalitete življenja u ruralnom području pa je tako 2017. godine u Karlovcu na 18. Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu predstavljala Ličko-senjsku županiju. I u najavi navedoše da je “Helena Bogdanić nositeljica OPG-a, a osim toga Helena se bavi izradom nakita, rukotvorina, restauracijom namještaja i raznih drvenih kutija. Veliku ljubav gaji prema tradiciji, a njeni su ekološki domaći proizvodi osvojili brojna priznanja i medalje“. U uspjeh Bogdanići ne sumnjaju. Samo da posluži zdravlje, sve ostalo je ostvarivo. Da, rekoše, ne žale što sreću nisu potražili drugdje. Ona je za njih, na periferiji Otočca, uz Gacku. I s manje materijalnog se može dobro živjeti, ali i to ne treba očekivati od drugog nego se sam potruditi. I ovdje vrijedi ona: Tko hoće nešto učiniti nađe način, tko neće, nađe opravdanje (P. Picasso).

Danas su poznati po sirupima od bazge, maline, kadulje, pekmezima od šljive i šipka. Svoje proizvode prodaju na kućnom pragu, na tradicionalnim sajmovima „Kupujmo Hrvatsko“ u Zagrebu, Rijeci i Splitu, „Jesen u Lici“ u Gospiću, „Zimnica“ u Zagrebu, po jednom mjesečno idu na Eko sajam u Opatiji te Ekotržnicu Krk. Po preporuci nerijetko svoje proizvode šalju i dalje, sve do iza Zagreba. Kvaliteta koju Helena ni po koju cijenu ne narušava prepoznata je i na Novosadskom sajmu gdje je njen pekmez od šipka dobitnik zlatne medalje.

""

Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.