Na Festivalu 100 najboljih vina Hrvatske, Enjingijevo Venje 2015. proglašeno je najboljim bijelim vinom, potvrđujući superiornost ove slavonske vinarije.

Festival 100 najboljih vina Hrvatske, održan krajem siječnja u Sheraton Zagreb Hotelu, ponovno je stavio u fokus vrhunska vina domaće proizvodnje, a apsolutni pobjednik u kategoriji bijelih vina bio je Enjingijev Venje 2015. iz Kutjeva.

Venje 2015., jedno od najpoznatijih vina vinarije Enjingi, osvojilo je naklonost stručnog žirija zahvaljujući svojoj izvanrednoj kompleksnosti, balansu i dugotrajnom završetku. Ova titula još jednom potvrđuje kako Enjingi nastavlja briljirati na hrvatskoj vinskoj sceni, postavljajući standarde izvrsnosti u proizvodnji bijelih vina.

Osim Enjingija, među najboljima su se našli i Šember s pjenušcem Pavel 2019., Coletti s jantarom Neuburger 2018., te vinarija Baraka s Prisbus Riservom 2018., koja je osvojila titulu najboljeg crvenog vina festivala.

Kako se biralo najbolje?


Proces odabira najboljih vina započeo je nominacijama 25 sommeliera, koji su predložili kandidate u šest kategorija: pjenušci, ružičasta, bijela, jantarna, crvena/crna i desertna vina. Nakon toga, anonimno ocjenjivanje deset stručnih ocjenjivača odlučilo je o pobjednicima. Među više od 100 vina, Venje 2015. izdvojilo se svojom vrhunskom kvalitetom, dok su posjetitelji festivala u posebnoj anketi birali i svoje favorite.

Vrhunska vina i gastronomski doživljaj
Uz nagrađena vina, festival je ponudio i bogat gastronomski program. Posjetitelji su mogli uživati u delicijama poput drniškog pršuta, proizvoda od crne slavonske svinje, tartufa, maslinovih ulja i sireva koji su pratili izložena vina.

Ovaj festival nije samo proslava najboljih hrvatskih vina, već i pokazatelj kvalitete i raznolikosti domaće vinske scene, na kojoj Enjingi i dalje zauzima vodeće mjesto.

FOTO: Paulina Mlinarić, Ivan Enjingi i Marija Terebuh

Evo i vina koja su na ocjenjivanju osvojila prva tri mjesta po kategorijama:

Najbolja bijela vina:

  1. Enjingi Venje 2015.
  2. Šain Marečić Pošip Sv. Ivan 2023.
  3. Antunović Graševina Tradition 2021. i Coletti Chardonnay Oro Bianco 2023.

Najbolji pjenušci:

  1. Šember Pavel 2019.
  2. Veralda Blanc de Noirs brut 2020.
  3. Korak Brut nature i Prelac Blanc & Noir 2020.

Najbolja ružičasta vina:

  1. Bastian Rosé 2023.
  2. Markus Rosé 2023. i Miloš Stagnum Rosé 2023.
  3. Galić Rosé 2023. i Laguna Festigia Rosé 2023.

Najbolja jantarna vina:

  1. Coletti Neuburger 2018.
  2. Sontacchi Superslav 2022. i Veralda Malvazija Ambra 2020.
  3. Crvik Blasius 2022.

Najbolja crvena/crna vina:

  1. Baraka Prisbus Riserva 2018.
  2. Legovina Cuvée Noir 2015.
  3. Tomaz Barbarossa Superior 2017.

Najbolja desertna vina:

  1. Kutjevo Graševina Ledena berba 2018.
  2. Đurinski Traminac Ledena berba 2015.
  3. Iločki podrumi Traminac Izborna berba prosušenih bobica 2019.

Izvor i foto: horecapro.hr

Prethodni članakNovi ministar održao sastanak s komorama
Sljedeći članakGnojidba soje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.