Za uspješnu ovčarsko-kozarsku proizvodnju proizvođači trebaju poznavati osnove hranidbe životinja, poznavati uobičajene uvjete hranidbe i razumjeti hranidbene potrebne u različitim fazama proizvodnje.
Osnovno je poznavanje esencijalnih hranjivih tvari koje su ovim preživačima potrebne te poznavati njihove uloge za rast, proizvodnju i reprodukciju.
Energija
Najbolji izvori energije za ovce i koze su u najdostupnijim krmivima. To su pašnjaci i brsti, sijeno i žitarice. Međutim, ovcama i kozama često nedostaju hranjive tvari zbog loše kvalitete pašnjaka i voluminozne krme ili nedovoljnih količina. Zbog toga je energija najčešći ograničavajući faktor u hranidbi ovaca i koza. Pri nedostatku energije smanjena je proizvodnja, loša reprodukcija, povećana smrtnost i povećana sklonost bolestima i parazitima. Bitno je procijeniti probavljivost svake krme ili obroka. Energetske vrijednosti se izražavaju u % kao ukupne probavljive hranjive tvari (TDN) ili energetskim vrijednostima, metaboličkom (ME) ili neto energijom (NE) u joulima.
Proteini
Proteine, odnosno, njihove strukturne jedinice, aminokiseline, organizam koristi za izgradnju novih i obnovu starih stanica i tkiva. Nedostatak proteina je posebno štetan za mladunčad, kojima se mora osigurati odgovarajuća količina ako se želi postići brzi rast i razvoj. Nasuprot, pretjerano hranjenje proteinima je skupo i može biti štetno za životinju. Višak proteina rezultira problemima s reprodukcijom i povisuje razinu uree u mlijeku, što je negativno u proizvodnji mliječnih proizvoda, naročito proizvodnji sireva.
Vlakna
Vlakna i/ili kvalitetna krma potiču zdravlje i produktivnost životinja. Održavaju funkcionalan rad buraga jer potiču preživanje i salivaciju kojom se održava odgovarajuća razina kiselosti u buragu. Burag ovaca i koza najbolje funkcionira kad dnevni obrok uključuje visok udio sporo razgradivih vlakana iz kvalitetne voluminozne krme. Međutim, pri visokoj, intenzivnoj, proizvodnji smo primorani, kako bi zadovoljili sve hranidbene potrebe, dodavati koncentrate, nauštrb, za burag, blagotvornih vlakana. Krmiva koja su bogata vlaknima uključuju bilo koju vrstu sijena, silaže ili svježe voluminozne krme. Dok se ljuske sjemena soje i suncokreta također mogu koristiti kao izvori vlakana u obrocima za ovce i koze.
Mineralni elementi
U usporedbi s energijom i proteinima, minerali su potrebno u manjim količinama, makro i mikro elementi. Makrominerali, potrebe izražavamo u gramima (g) su: kalcij, fosfor, natrij, kalij, klorid, sumpor i magnezij. Mikrominerali, potrebni u miligramima (mg) uključuju: mangan, željezo, bakar, kobalt, cink, jod, selen i molibden. Primarni izvori navedenih minerala su krmiva u obroku, mineralni dodaci (smjese i blokovi) te voda. Kalcij je važan sastojak kostiju i zuba te je potreban za rad srca i mišićnu aktivnost. Najočitiji nedostatak kalcija kod mladih životinja je rahitis, odnosno kod odraslih, osteomalacija. Fosfor je bitan dio krvi i svih stanica u tijelu. Uključen je u reakcije koje oslobađaju energiju u tijelu. Kosti i zubi sadrže velike količine fosfora, kao i kalcija. Kalcij i fosfor moraju biti prisutni u obroku u pravilnom omjeru, idealno 2:1, odnosno ne smije biti više fosfora nego je kalcija. Kvaliteta i kiselost (pH) tla mogu biti čimbenik o kojemu ovisi dostupnosti minerala koje životinja može apsorbirati iz pojedenih krmiva.
Vitamini
Vitamini su spojevi potrebni za normalan rast, zdravlje i reprodukciju. Dijele se na vitamine topive u lipidima (A, D, E i K) te vitamine otopive u vodi (C i B kompleksa). Ovce i koze zahtijevaju mnogo vitamina, ali su njihove potrebe za vitaminima relativno jednostavne. To je zbog hrane koju konzumiraju te jer kao preživač, sintetiziraju vitamine u buragu.
Voda
Voda djeluje u životinjskom tijelu na više načina. Pomaže u probavi hrane, regulira tjelesnu temperaturu, podmazuje tkiva, prenosi otpadne tvari iz organizma. Općenito, kao i za sve životinje, ovcama i kozama je uvijek potrebno osigurati dovoljno svježe i pitke vode.
Izvor: Gospodarski kalendar
