U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori je 26. veljače 2025. godine održan zajednički sastanak četiri odbora – Odbora za pčelarstvo (inicijator sastanka), Odbora za voćarstvo, Odbora za povrtlarstvo i krumpir te Odbora za ratarstvo, na kojem se razgovaralo o načinu na koji je potrebno osvijestiti poljoprivredne proizvođače biljnih kultura o važnosti pčela i njihovoj zaštiti te sprečavanje potencijalnog pomora kakvi su se događali unazad nekoliko godina, kao i o međusektorskoj suradnji između proizvođača.
–Glavni uzrok pomora pčela posljednjih je godina bilo tretiranje uljane repice, važne ratarske kulture za pčelare i pčelinje paše. Problem kod pomora pčela najvećim dijelom stvara manji broj poljoprivrednika. Oni iz neznanja naprave velike greške prilikom tretiranja pojedinih ratarskih kultura pesticidima i drugim zaštitnim sredstvima. Ta sredstva su najčešće u Hrvatskoj zabranjeni, a često su glavni uzročnik pomora pčela, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić izjavio je kako je sastanak sazvan kako bi se ukazalo na zaključke s okruglog stola „Otrovanje pčelinjih zajednica“ koji je održan u sklopu sajma Croagro krajem 2023.
–Ratarske kulture su pčelinje paše i jako su bitne u našoj proizvodnji i proizvodnji pčelinjih proizvoda. Zato je potrebna snažna komunikacija i suradnja na svim razinama i kontrola na terenu. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i ostalog poljoprivredno-proizvodnog sektora kako bi se trovanje pčela svelo na minimum, izjavio je na sastanku predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić.
Opasnosti od nestručne primjene pesticida
Stručnjak Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Milorad Šubić govorio je u svojoj prezentaciji o problemima i opasnostima nezakonite i nestručne primjeni kemijskih pesticida u bilo kojoj poljoprivrednoj proizvodnji koja dovodi do masovnog pomora pčela.
–Edukacijama se pokušalo osvijestiti biljne proizvođače. Najopasnije su pojedine vrste insekticida, a posebno od sredine 90-tih kada je došla primjena neonikotinoidi. Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da tretiranje sjemena može izlučiti toksičnu koncentraciju. Imamo primjer kako je 2500 pčelinjih zajednica nestalo u Prekomurju, kazao je Šubić.
Od 2014. na snazi je Zakon o održivoj uporabi pesticida – pokrenuta je edukacija poljoprivrednika. Zbog toga se vjerovalo da će se, nakon te obuke, opasnost za pčelarstvo smanjiti, no dogodilo se suprotno, istaknuto je.
Kako je naglasio Šubić poljoprivrednici diljem svijeta koriste za pčele vrlo opasne kemijske spojeve. Europska unija je zabranila njih više od 900. Poljoprivreda za pčele nije nikad bila opasna kao danas budući da se kroz ilegalnu trgovinu pesticida plasira ono što je zabranjeno u EU. Kako je naglašeno poljoprivrednici posežu za ilegalnim sredstvima. Najbolji je primjer tretiranje repičinog sjajnika, budući da nema učinkovite strategije protiv tog štetnika.
–Kad poljoprivrednik nema učinkovito rješenje, poseže za nekim alternativama koje su prisutne kod susjednih zemalja. Svaki poljoprivrednik koji planira tretirati usjev sa opasnom djelatnom tvari dužan je informirati Hrvatski pčelarski savez. Za svako nepridržavanje – postoji novčana kazna. Kad se desi neki pomor, najbliže parcele idu u nadzor i kontrolira se da li su ispunili tu obavezu, i to je na snazi od travnja 2022. godine, kazao je Šubić.
Uljana repica jako bitna za pčelinju pašu
Željko Vukić je naglasio kako je uljana repica jako bitna za pašu pčela, te da je u interesu da ratari imaju što veću i kvalitetniju proizvodnju. Zato se postavlja pitanje postoji li neko zaštitno sredstvo koje nije zabranjeno, a koje bi se moglo staviti na proširenu listu, te da pritom nije štetno za pčele.
Po riječima stručnjaka Milorada Šubić postoje 2 sredstva u RH i još jedan u ekološkoj poljoprivredi. Naglasio je kako je potrebno repičin sjajnik pratiti i zna se kad je on štetan, primjerice u samoj cvatnji uljane repice ne radi štetu već puno ranije, dok je u cvatnji on samo oprašivač.
Na sastanku je istaknuto kako u voćnjacima nema štetnika koji se suzbijaju u cvatnji voća. Naglašeno je kako pčele imaju jako puno prirodnih neprijatelja koji ih uništavaju. Prema riječima proizvođača najveći problem danas u Hrvatskoj predstavlja ilegalan uvoz zabranjenih sredstava iz susjednih zemalja.
Šteta se čini najviše iz neznanja
Okupljeni proizvođači se slažu kako nitko ne želi pomor pčela učiniti namjerno. Više je riječ o neznanju i neimaštini, odnosno lošoj poziciji i financijskoj situaciji ratara. Oni zbog zaštite svoje proizvodnje sve čine kako bi imali veću i kvalitetnu proizvodnju zbog čega pojedinci posežu za zabranjenim zaštitnim sredstvima. Činjenica je da jedan broj ljudi to radi iz neznanja. Ako i naprave štetu pčelarima, indirektno naprave štetu i sami sebi, slažu su ratari, pčelari, voćari i povrtlari.
Pčelari su naglasili kako kroz sastanke nastoje upozoriti i ratare da je potrebno uložiti dodatan napor u zaštiti pčelinjih zajednica. Najavljeno je kako će se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražiti jača podrška u edukaciji i savjetovanju kroz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.
Predloženo je da svi pokušaju u svojim sektorima potaknuti kolege da se što prije usuglase stavovi te krene zajednički raditi na kvalitetnijoj suradnji, a ako je potrebno i da upute zajednički prijedlog prema nadležnom ministarstvu.
–Međusektorska suradnja poljoprivrednih proizvođača je od iznimne važnosti. Pčelarima je neophodna biljna proizvodnja zbog paše, pa je u interesu svih da pčele budu zdrave i donesu med, ali da ujedno imamo zdrave i kvalitetne i sve druge poljoprivredne proizvode. Edukacija, suradnja i bolja komunikacija među sektorima ključni su u sprječavanju nekih novih pomora pčelinjih zajednica, zaključeno je na sastanku.
