Hrvatska poljoprivredna komora uputila je pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, nakon izjave predsjednice Europske komisije Ursule Von Der Leyen o obrambenom paktu i pisma čelnicima uoči sastanka Europskog vijeća u četvrtak, u kojem je čelnicima iznijela plan „ReArm Europe”.

Prijedlozi u tom planu usmjereni su na to kako iskoristiti sve financijske poluge koje su na raspolaganju da bi se državama članicama pomoglo da brzo i znatno povećaju potrošnju na obrambene kapacitete – u kratkom, ali i u duljem roku, tijekom ovog desetljeća. Planom „ReArm Europe” moglo bi se mobilizirati gotovo 800 milijardi eura za sigurnu i otpornu Europu, dok bi se i dalje blisko surađivalo sa svojim partnerima u NATO-u.

Ovim putem HPK želi naglasiti kritičnu važnost davanja prioritetnog značenja prehrambenoj sigurnosti. U ovim teškim vremenima, obilježenim geopolitičkim napetostima i prirodnim katastrofama, ključno je da se okupljamo i usvojimo koherentan, strateški pristup za zaštitu naše poljoprivredne proizvodnje, stoji u reakciji Hrvatske poljoprivredne komore.

Iz HPK naglašavaju kako proračun EU za obranu i sigurnost ne smije narušiti i smanjiti potporu proizvođačima hrane. Hrana je kao oružje i sastavni dio obrambene politike.

Ciljevi koji su se razvijali nakon rata i ekonomske krize, a koji su postavljeni Rimskim ugovorom 1957. godine, uključivali su; povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje dostojnog životnog standarda za poljoprivrednu zajednicu, stabilizaciju tržišta, jamčenje dostupnosti poljoprivrednih proizvoda i osiguranje razumnog cjenovnog nivoa za potrošače. Navedeni ciljevi ostaju jednako relevantni danas kao što su bili tada. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani. To je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU, kažu iz HPK.

U HPK smatraju da bi Republika Hrvatska trebala poduzeti različite mjere u cilju osiguravanja prehrambene sigurnosti u vrijeme krize ili rata, kao što su:
  • Diversifikaciju lanaca opskrbe lokalnom hranom kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.
  • Izgradnja dodatnih skladišta i stvaranje zaliha osnovnih prehrambenih artikala. To su žitarice, ulja i mliječni proizvodi, kako bi se osigurala minimalna razina dostupnosti hrane.
  • Osiguranje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje kako bi se zadovoljila domaća potražnja.
  • Razvoj planova s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima za brzo i učinkovito reagiranje u slučaju krize.
  • Ubrzanje inovacija koje će osuvremeniti gospodarstva uz pomoć digitalizacije i umjetne inteligencije te kroz razvoj biogospodarstva.

Ove mjere pomažu da se osigura da države članice EU-a mogu održati sigurnost hrane u vrijeme krize ili rata. Tražimo od vas da obratite pažnju na trenutačnu situaciju i prijetnje koje bi mogle potencijalno naštetiti našem sektoru hrane. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani. To je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU, zaključak je HPK.

Prethodni članakEFSA-ina nova aplikacija i savjeti za upravljanje tehnološkom vodom
Sljedeći članakIspravak Javnog natječaja za podnošenje zahtjeva za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE – Ulaganja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.