U Hrvatskoj je najviše zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u Lici i Dalmaciji, između 60 000 i 80 000 ha. U Slavoniji i Baranji je situacija puno bolja i tamo je svega oko 80 ha neobrađeno.

Pretvaranje šikara, zapuštenih voćnjaka i vinograda, šumskih površina u kultivirano poljoprivredno zemljište obuhvaća:

  1. Čišćenje nadzemne mase
  2. Čupanje i frezanje panjeva – ripanje
  3. Vađenje ili usitnjavanje kamenja

Potencijalnu opasnost čine i zapušteni voćnjaci i vinogradi koji mogu biti izvori zaraze zlatnom žuticom odnosno stanište američkog cvrčka. Višegodišnje zapuštanje rezultira i ekstremnom zakorovljenošću. U Dalmaciji predstavljaju veliku opasnost za širenje požara, naročito u ljetnom sušnom razdoblju. Okolni uzgajivači imaju velike štete u vidu širenja bolesti i krčenja nasada. U slučaju požara dolazi do višegodišnjih šteta u smislu obnavljanja nasada i sanacije opožarenih: trsova, voćaka i maslina…

Što su malčeri?

Malčeri su višenemjenski uređaji za sjeckanje i košnju vegetacije. Nasjeckani biomaterijal lagano pada na tlo i podliježe razgradnji do humusa uz pomoć mikroorganizama. Temeljni uređaj je rotacijski bubanj s čekićima koji razbijaju vegetaciju. Upotrebljavaju se za čišćenje zelenih i obradivih površina.

Posredno kontroliraju:

– invazivne vrste nametnika i štetočina

– zaštićuju životinjska staništa

– požare

Vrste malčera možemo kategorizirati prema vrsti zemljišta i gustoći vegetacije:

MALČERI ROTO KOSILICA

Uređaj manje snage za distribuciju malča npr. za kompost, a ujedno je i najjeftinija opcija.

VRTNI MALČERI

Služe za usitnjavanje: lišća, grančica i ostataka stabljike. Na tržištu postoje razni modeli ovisno o promjeru grana za malčiranje u našem vrtu.

MALČERI ZA VOĆNJAKE

Uz gore navedenu biomasu čiste i grmove i manja stabla na obradivoj površini. Postoje specifične varijante namijenjene za maslinike ili vinograde.

ŠUMSKI MALČERI

Najjači malčeri za gustu vegetaciju i stabla – višegodišnje zapuštene površine.

  1. Standardni modeli

Kao prednji ili zadnji priključci i čišćenje u sredini. Mogu biti s fiksnim i pomičnim okvirima, različitom visinom reza i radnog zahvata.

  • Uskočni modeli

S mehanizmom za rad između stabala s prilagodljivim razmacima. Mogu biti i s bočnim pomakom tako da čiste i međuprostor između trsova ili voćki.

  • Herbico modeli

Opremljeni su za istovremeno čišćenje terena i tretiranje površine herbicidima.

Izbor šumskih jakih malčera:

Malčer FORST 360

Malčer FORST 360 se upotrebljava u šumarstvu, poljoprivredi i za komunalne namjene za drobljenje grana i drveća debljine do 20 cm ( s vidia čekićima drobi grane i drveće debljine do 25 cm ). Prednosti tog malčera su robustna konstrukcija kućišta malčera i rotora. Čekići se okreću oko svoje osovine za 360°. Zbog toga se čekići kod preopterećenja sakriju u rotor i ne može doći do oštećenja. Malčer ima promjenjive protunoževe što omogućuje kvalitetnije drobljenje mase. Na stražnjem dijelu kućišta malčera je ugrađen poklopac koji se otvara i zatvara pomoću hidraulike. Malčer ima zaštitni prilagodljiv luk (oprema po izboru), koji štiti traktor od udara grana i drveća.

Malčer Forst 360 foto: INO Brežice

Bagerski tarup malčeri

Pogodni su za nagnute terene i rad u većim depresijama zbog mogućnosti rada s hidrauličkom rukom. Montiraju se na bagere ili na gusjeničare. Zadnji poklopac određuje stupanj malčiranja. Prilagođavanje konturama tla (mehanički adapter za plovak) i visinu rezanja omogućava zadnji valjak. Montira se na bagere od 5 do 13 t. Malčira grane promjera do 7 cm. Ima 2 reda protusjekača. Prilagodljivi valjak je za 5 cm visine. Namijenjen je za pružanje uslužnih djelatnosti čišćenja zapuštenih površina.

Priključak tarup malčer za bager, izvor seppi

Malčer za šikare

Izrađen je od čelika visoke kakvoće, prednja zaštita je s metalnim pločama. Zadnji valjak se može prilagođavati i po visini. Prijenos snage je preko 4 remena. Radna širina je 1,6 m, a ukupna 1,82 m. Promjer rotora je 383,7 mm, broj plutajućih čekića je 26. Protunoževi su zamjenjivi i poredani u dva nasuprotna reda. Debljina vegetacije za malčiranje je 60 mm.

Freza za panjeve i kamen

Univerzalni usitnjivač za panjeve, žile i kamen za traktore 160-300 KS. Proizvodi se u tri modela širine – 207, 231, 255 cm. Radi do dubine 30 cm. Maksimalni promjer panja koji može usitniti je u promjeru 45 cm, a promjer kamena 20 cm. Masa uređaja varira od 3,7-5 t. Traktor treba ima vario mjenjač. U standardnu opremu spadaju kovane i kaljene oštrice naizmjenično postavljene na rotoru. Bočni mjenjač sa sustavom za hlađenje ulja, prijenos s bočnim prijenosnikom. Ostavlja poravnanu i pripremljenu površinu spremnu za agrotehničke zahvate. Priključak je višenamjenski za potrebe krčenja velikih zapuštenih kamenitih površina najčešće u Lici i Dalmaciji prije sadnje vinograda ili maslinika.

Izbor usitnjivača: panjeva, grana i žila

Panjevi se mogu najprije podignuti iz zemlje riperima, a zatim usitnjavati ili se usitnjavaju direktno u zemlji.

Freza za uklanjanje panjeva, Foto: PANEX AGM

Ručna freza za uklanjanje panjeva

Ima vlastiti benzinski motor 15 KS. Promjer radnog kotača iznosi 30 cm, debljine 9 cm, sa po 9 noževa na frezi. U dubinu ispod zemlje može ući oko 20 cm s time da se može dodatno prilagođavati. Kotači su sa kugličnim ležajevima. Može raditi i u suženim prostorima. Noževi su od karbidnog materijala. Ručke su ergonomski dizajnirane, s četiri rukohvata za podizanje. Vrlo lako se manipulira tijekom rada i lagan je za transport (110 kg). Pogodna je za potrebe više manjih OPG -a ili zadruga.

Prethodni članakPosljedice unosa i širenja stranih štetnih organizama 
Sljedeći članakMehanizirana berba krastavaca
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.