Berba krastavaca počinje u tehnološkoj zriobi. Za konzerviranje počinje 2-3 tjedna nakon zametanja plodova. Mehanizirana berba može biti za industrijski krastavac zato što se uništava rozgva. Zato je nužno postići sklop od 200 000 biljaka/ha da se dobije što veći prinos.

Dnevno se strojno može ubrati 2-4 ha. U berbu se kreće kada 10 % plodova dosegne veličinu 3 klase. Prosječni prinos krastavaca za konzerviranje je 35 t/ha. Skladištenje je moguće kroz 2 tjedna na temperaturi 13 °C i vlazi zraka 95 %.Dužina ploda 1. klase je 3-6 cm, širina do 2 cm, masa 9 g. Mehanizirana berba osigurava krastavce 1.klase jer će biti obavljena na vrijeme.

Kombajn 3100 za konzervne krastavce

Ima veliki spremnik 5000 kg, dvostruke hidraulične crpke. Rozgvu reže pomoću diskova. Široki uvlačeći dio omogućava i veliki kapacitet rada. Ima i izlazni hedge hog dio za odbacivanje biljnih ostataka. Pogonski vibrator za razdvajanje na donjem djelu hedera, te dvostruku automatsku kontrolu visine rezanja. Sustav tresilica sa dvostrukom četkom. Može biti dizajniran za berbu 6 ili 8 redova.

Berač krastavaca, Foto Pik.Rite

Berač salatnih krastavaca

Sastoji se od uvlačećeg hedera na čijem početku se nalazi gumirani valjak radi što manjih oštećenja na plodu. Rozgva sa plodovima se uvlači na pokretnu traku sa šipkama. Na kraju se nalazi metalni češalj koji otkida plodove dok većina stabljike i lišća propada iza trake na tlo. Plodove prihvaća šira transportna traka na kojoj radnici dodatno čiste od biljnih ostataka. Krastavci odlaze do zadnje trake koja ih prenosi u prikolicu. Visina hedera se može hidraulički prilagođavati s obzirom na stanje terena.

Jeste li znali?

Berba krastavaca može biti i pomoću platformi različitog kapaciteta. Radnici u ležećem položaju ručno beru plodove i odlažu ih na pokretnu traku i odatle u sanduke. Platformu vuče traktor malom brzinom.

Platforma za berbu krastavaca, Izvor poljoinfo.wiki

Višenamjenski berač za krastavce i rajčicu, Foto: poljoinfo.wiki

Robotska berba krastavaca

Sve više se primjenjuje u poljoprivredi zbog nedostatka radne snage za različite plodove. Najvažniji zahtjev je da ne dolazi do oštećivanja biljke. Ne primjenjuje se čupanje nego rezanje. Robotska ruka se nalazi na mobilnoj platformi koja se kreće između gredica. Griper prihvaća plod i rezanjem ga odvaja od stabljike. Sustav senzora detektira krastavce i njihovu veličinu i tako ih klasificira. Za kvalitetan rad je potrebna mehanička stabilizacija sustava. Robot broji i ubrane komade i ukupnu težinu, a podatke šalje na android korisniku.

Robotska ruka za berbu krastavaca, Foto: poljoinfo.wiki

Aplikacija ujedno prikazuje i stanje vlage zraka i temperature. Radi bolje vidljivosti ploda sustav je opremljen i umjetnim vjetrom koji pomiče listove radi bolje vidljivosti. Ujedno pokazuje i podatke o bolestima. Opskrbljuje se energijom iz solarnih ploča ili gel baterija. U slučaju nailaska na prepreku robot staje na 2 m udaljenosti i oglašava se zvučnim signalom. Omogućava precizni rad u suvremenoj plasteničkoj proizvodnji povrća.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakMalčeri za uređivanje zapuštenih površina za poljoprivrednu proizvodnju
Sljedeći članakOdržan stručni skup Dan doktorata na Agronomskom fakultetu
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.