Zimska rezidba vinograda ili rezidba u zrelo tradicionalno se u kontinentalnom dijelu provodi kad prođe Vincekovo. Nije greška ni ako se krene ranije, pogotovo u velikim vinogradima, kako bi se sve stiglo orezati. Vinograd se može orezivati sve dok loza ne počne suziti. U južnim krajevima rezidba može krenuti i dosta ranije, pa se tako sa rezidbom zna započeti već i u 12. mjesecu.

Zašto je bitna sama rezidba loze?

Za samu rezidbu, najbitnije je imati čist, dezinficiran i oštar alat. Postupak rezidbe ima više benefita. Prvi je svakako definiranje pozicije loze u prostoru. Definiramo gdje će mladice rasti i skraćujemo ih kako loza ne bi bujala i divljala. Druga stvar zbog koje orezujemo lozu je formiranje roda. Tom rezidbom odlučujemo koliko će na trsu biti zelene mase, a koliko roda.

    Postoji i zelena rezidba koja se obavlja tijekom vegetacije. Ona uključuje skidanje zaperaka, grožđa i neke druge zahvate kojima se smanjuje preopterećenost ili prevelika bujnost.

    Najčešće greške kod rezidbe vinove loze

    Prva veća greška je ostavljanje stavljanje čepova jer iz čepova izbija puno novih mladica i stvara se prevelika lisna masa. Iz tog se razloga čepovi moraju skidati. Također, nije dobro ni rezanje preblizu starog stabla jer taj dio može nekrotizirati. Sva čišćenja stabla i rezidba starog drva se zato u pravilu odvija na male čepove 2 do 3 mm iznad površine stabla.

    Što je bitno kod formiranja mlade loze?

    Kod formiranja same loze, u drugoj godini je bitno ostaviti visinu starog stabla između dvije armaturne žice.

    Rezidba na jednostruki Guyot

    Uzgojni oblik jednostruki Guyot je najčešći oblik koji susrećemo u sjevernim dijelovima Hrvatske i općenito Europe. Podešen je za dobivanje prinosa od 2 kg koji je optimalan za kvalitetno vino. Sustav uzgoja jednostruki Guyot podrazumijeva jedno dugo rodno drvo i jedno kratko na trsu. Dugo rodno drvo zove se lucanj. Kratko rodno drvo je reznik koji se reže na dva pupa i iz njega su izašle dvije mladice koje čine rezervu za formiranje za sljedeću godinu.

    Postupak formiranja

    1. Iz prošlogodišnjeg lucnja su rasle mladice koje su nosile grožđe. Taj cijeli lucanje je potrebno odrezati i ukloniti.

    2. Na prošlogodišnjem rezniku donju mladicu režemo na dva pupa, koja će nam formirati novi reznik za sljedeću godinu.

    3. Novi lucanj, odnosno gornju mladicu na prošlogodišnjem rezniku moramo očisititi od vitica i zaperaka, a zatim ju odrezati na 10 do 12 pupova. Novi lucanj je nakon rezidbe potrebno poviti. Pri povijanju moramo paziti da nam lucanj ne pukne te ga iz tog razloga povijamo lagano od baze prema vrhu i vežemo za armaturu.

    Čišćenje starog drva

    Ono što je još bitno napraviti za vrijeme rezidbe je očistiti staro drvo i sve izboje koji izlaze iz starog drva.

    Cijeli postupak rezidbe vinove loze pogledajte u videu ispod:

    Prethodni članakNajveći uspjeh Vina Belje na svjetskoj vinskoj sceni
    Gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.