Hrvatska poljoprivredna komora je u suradnji sa Zadarskom županijom održala 6. ožujka 2025. godine u novootvorenom Poljoprivredno-edukacijskom centru u Zadarskoj županiji (Zemunik Donji), radionicu u sklopu projekta Soteria. Cilj radionice je bio predstaviti rezultate projekta poljoprivrednicima. Cilj je bio i pokazati moguća rješenja osiguranja poljoprivredne proizvodnje koja su prilagođena klimatskim promjenama.
–Soteria je pionirska inicijativa koju financira Europska unija, posvećenu unapređenju rješenja osiguranja za prilagodbu klimatskim promjenama u različitim europskim regijama i zajednicama. Testiranje rješenja za različit europske regije putem osiguranja za prilagodbu klimatskim promjenama (Soteria) utjelovljuje sveobuhvatan i zajednički kreativan pristup usmjeren na rješavanje hitnih izazova koje postavljaju klimatske promjene kroz inovativne strategije osiguranja. Projekt je financiran u sklopu Horizon Europe – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije (2021.-2027.) prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, priopćeno je iz HPK.
U uvodnom dijelu pročelnik za poljoprivredu zadarske županije Daniel Segarić dao je kratak uvid u projekt, čiji su partneri Zadarska županija i Croatia osiguranje. Kako je naglasio poljoprivrednici uslijed klimatskih promjena gube prihode, a kroz ovaj projekt se nastoji vidjeti zbog čega postoji nezainteresiranost osiguravajućih društava da kreiraju nove modele osiguranja, budući da se klima mijenja i poljoprivreda je postala nepredvidljiva.
Svaka regija ima svoje specifičnosti
S druge strane svaka regija ima svoje specifičnosti te postoji ozbiljna bojazan i otpor poljoprivrednika za osiguranje svoje proizvodnje i stoke po sadašnjim dominantnim modelima osiguranja koji vrlo često ne pokrivaju štete, zbog čega poljoprivrednici vrlo često i odustaju od proizvodnje.
Rezultate projekta Soteria predstavila je predstavnica iz HPK dr.sc. Tajana Radić, koja je u suradnji s partnerima prikupila oko 1000 mišljenja i stavova poljoprivrednika, kroz koje su detektirani najveće opasnosti vezano uz klimatske nepogode. Na području Zadarske županije to su suša i toplinski udari. Najveći dio poljoprivrednih gospodarstava u Zadarskoj županiji ima SO manji od 3.000 (oko 6.000 gospodarstava), pa većina poljoprivrednika nema osiguranje usjeva. Najčešći razlozi za kupnju police osiguranja u poljoprivredi je u najvećem broju slučajeva kad je poljoprivrednik doživio neki gubitak u proizvodnji.
Vukovi su ogroman problem
Na radionici su poljoprivrednici iz ovog kraja istaknuli kako su jedan od većih problema vukovi i štete koje uzrokuju napadi vukova na stoku i imanja stočar. Brojni poljoprivrednici zbog tih, sve češćih napada i ne pronalaženja rješenja, te nemogućnosti da se adekvatno osiguraju prodaju stada koza/ovaca jer ne mogu obranit stoku od vuka, a naknada od osiguranja je za njih minimalna.
Na primjeru jedne lokalne zadruge, koja se bavi povrtlarstvom i ratarstvom (ukupna proizvodnja na 216 ha), vidljivo je kako ta zadruga još nije osigurala svoju proizvodnju jer do sada nisu imali ozbiljnih problema. Za njih je potencijalno najveći rizik proljetni mraz i tuča, pri čemu naglašavaju kako bi se sigurno osigurali, kada bi se povećali omjeri pokrivanja štete, jer sadašnja osiguranja bas nisu izdašna.
Poljoprivrednici su uvjereni kako bi više osiguravali svoje usjeve i stoku, ako bi osiguravajuće kuće brže na tržište plasirale različite modele osiguranja, koja prate sve snažnije klimatske promjene, a isto tako bi trebali imati police za pojedine regije koje imaju svoje specifične probleme u proizvodnji, zaključak je radionice.
Mjere za rizike poljoprivredne proizvodnje
Osim rezultata sudionicima radionice prezentirane su mogućnosti postojećih mjera iz Strateškog plana ZPP-a koje financiraju rizike poljoprivredne proizvodnje, a te mjere su: Mjera 76.01 Osiguranje poljoprivredne proizvodnje i 73.02 Ulaganja u obnovu poljoprivrednog potencijala.
Interes sudionika radionice pobudila je tema vezana uz novi prijedlog izmjena Strateškog plana oko osnivanja Uzajamnih fondova, odnosno da poljoprivrednici kroz zadruge/proizvođačke organizacije/udruženja sami financiraju te fondove, dok bi Ministarstvo sudjelovalo sa 20 posto. Cilj je naći nove instrumente pomoći kako bi se brže i značajnije pokrivale i financirale štete u poljoprivredi.
Izvor i foto: HPK
