Sve veća orijentacija obnovljivim izvorima energije dovela je do razvoja nove linije strojeva za sakupljanje bioenergetskih usjeva i međusjeva. Biljke poput miskantusa ili sirka daju višestruku korist u poljoprivredi i samom okolišu.

Miskantus se prvenstveno uzgaja radi dobivanja briketa i peleta, a otvara mu se perspektiva kao izolacijskom materijalu budućnosti. Uz to daje niz pozitivnih utjecaja na tlo.

Prednosti upotrebe miskantusa

Žetveni ostaci miskantusa zadržavaju aktivne tvari dugo nakon žetve. Svojim habitusom u rastu zadržava tlo čistim od korova na duže vrijeme, a malč je pH neutralan. Može se koristiti i kao nastor za domaće životinje jer ima visoku sposobnost upijanja.

Prednosti:

1. Promicanje bioraznolikosti

2. Pročišćavanje voda

3. Sprječavanje erozije tla

4. Proširivanje plodoreda

5. Veća sekvestracija CO₂ na površinama s postrnim i pokrovnim usjevima

Malčer za biomasu NOBILI s prešom za četvrtaste velike bale, Izvor: Kokot agro

Malčer i sakupljač WS BIO

Na malčer se može monirati WS BIO: uređaj se montira na prednje ili zadnje poluge traktora i kopča u tri točke. Valjak mu ujedno služi i za prilagođavanje visine rada. Opremljen je okvirom za ravnanje i prednjim poklopcem koji su hidraulički prilagodljivi. Unutar komore se nalaze i letvice za usitnjavanje. Brzina rada pužnice je hidraulički prilagodljiva. Pužnica je postavljena ispod rotora s čekićima pa je usitnjavanje kvalitetnije. Iza traktora slijedi balirka koja masu prikuplja i izrađuje bale različitih veličina, ovisno o tipu komore. Za kraću dužinu sjeckanja iza traktora se masa prikuplja u prikolicu. Za rad je potreban traktor snage 150-300 KS.

Višenamjenski KUHN-ov malčer WS 320 BIO

Montiranjem na prednju hidrauliku podrazumijeva i prešu za biomasu iza traktora. Visina žetve se može prilagođavati od 25 do 133 mm. Malč se izbacuje ravnomjerno u sredinu i formira se otkos. Iza rotora je smješten pužni transporter. Pokreće ga motor spojen na hidrauliku traktora. To ujednačava rad preše. Zboj se nalazi između kotača tako da nema gaženja. Brzina rada i kapacitet stroja se može prilagoditi promjenjivim uvjetima rada. Širina radnog zahvata je 3,23 m, dok je transportna širina 3,48 m. Brzina okretaja priključnog vratila može varirati od 540/1000 o/min. Broj Y noževa je 72, a promjer valjka iznosi 220 mm. Za rad je potreban traktor 220 KS.

Malčer KUHN za biomasu s balirkom, Izvor: hrcak.srce.hr

Žetva se može obavljati i samohodnim kombajnima. Dobri rezultati su se pokazali sa silažnim kombajnima koji su imali prilagođene hedere.

Samohodni kombajn sa žetvenim uređajem za miskantus, Foto: hrcak.srce.hr

Ovisno o načinu upotrebe može se prilagođavati i dužina sječke: fino usitnjena stabljika dužine do 2 cm se upotrebljava u rinfuznom – rasutom stanju, gdje je mjesto daljnje prerade u blizini. Dodatnu obradu radi dužeg skladištenja uključuje i prešanje mase. Dugo sječena stabljika do 20 cm dobiva se izravnim prešanjem što omogućava duže skladištenje do prerade. Može se sabiti 300-400 kg mase/m³.

Prethodni članakNajava proljetnih vrtlarskih predavanja udruge Biovrt diljem RH
Sljedeći članakUspješno do organskog povrća u svom vrtu
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.