Kamelina – uljarica koja povezuje održivost i profitabilnost

U uvjetima rasta cijena poljoprivrednih inputa, ograničenja primjene zaštitnih sredstava i upotrebe teške mehanizacije, uvođenje alternativnih kultura u proizvodnju postaje sve važnije. Kamelina (Camelina sativa) ističe se kao usjev s niskim ulaganjima, visokom otpornošću na nepovoljne agroekološke uvjete te otpornosti na bolesti i štetnike.

Kamelina se može uzgajati kao glavni ili postrni usjev, pri čemu se razlikuju proizvodni i ekonomski učinci. Pripada porodici kupusnjača i predstavlja alternativnu sirovinu za proizvodnju ulja. Dio sjemena prerađuje se hladnim prešanjem, dok se veći dio izvozi.

Ekološka i ekonomska održivost

Uzgoj kameline ima niže troškove proizvodnje u usporedbi s drugim uljaricama, a s agroekološkog i ekonomskog stajališta pokazuje značajan potencijal. Zahvaljujući kratkoj vegetaciji omogućuje bolju iskoristivost tla, što osigurava dvije žetve godišnje i kontinuiranu pokrivenost tla biljnom masom, čime se postiže ekološka i ekonomska održivost.

Kamelina, poznata i kao divlji lan, podlanak ili lanolik, jednogodišnja je uljarica koja se uzgaja prvenstveno zbog visokokvalitetnog biljnog ulja. Osim toga, koristi se kao pokrovni usjev, siderat, krmivo, biomasa i pčelinja paša. Zanimanje za njezin uzgoj raste zbog izvrsnog kemijskog sastava ulja i mogućnosti ekološke proizvodnje. Dok je u Hrvatskoj proizvodnja još uvijek skromna, u mnogim europskim zemljama, Sjevernoj Americi, Kanadi i Rusiji njezin je uzgoj značajan.

Kratka vegetacija

Jedna od glavnih prednosti kameline je kratka vegetacija koja traje od 85 do 100 dana. Dobro je prilagođena umjerenom klimatskom pojasu, a stabljika doseže visinu od 30 do 100 cm, odrvenjevši pri kraju vegetacije. Plod je komuška s desetak sjemenki, a u kilogramu sjemena nalazi se oko 400.000 sjemenki. Velika prednost uzgoja kameline je mogućnost iskorištavanja marginalnih zemljišta, što omogućuje dodatni prihod. Ulje kameline dobiveno hladnim prešanjem, koristi se u prehrambenoj industriji i kao biogorivo. Sjeme sadrži do 44 % ulja i do 42 % proteina, a primjenjuje se i u narodnoj medicini. Uljne pogače koriste se za hranidbu stoke i riba, dok se stabljike mogu koristiti za proizvodnju vlakana.

Ekonomika proizvodnje

Kamelina je pogodna za postrnu, ozimu ili jaru sjetvu te za uzgoj na rubnim zemljištima. Uz normu sjetve od 6 do 12 kg/ha, njezina je proizvodnja jednostavna. Sjetva je moguća od sredine listopada do početka prosinca ili u proljeće čim uvjeti dopuste, te nakon skidanja glavnog usjeva. Ne podnosi previše vlažna tla, ali bolje podnosi sušu od drugih uljarica. Ako se uzgaja kao glavna ozima kultura, obično se sije iza kukuruza nakon standardne pripreme tla.

Troškovi takvog uzgoja iznose oko 954 €/ha, dok se prinosi kreću oko 1,8 t/ha, što pri tržišnoj cijeni od 1,80 €/kg osigurava prihod od 3.240 €/ha. Kod jarog uzgoja, troškovi su nešto niži (892 €/ha), a prinos je nešto veći (2 t/ha), što osigurava prihod od 3.600 €/ha. Kamelina se može uzgajati i kao postrna kultura s minimalnim agrotehničkim zahvatima, bez gnojidbe i zaštite, pri čemu se može ostvariti prinos od 0,95 t/ha i prihodi od 1.710 €/ha.

Kalkulacije proizvodnje kameline

Troškovi proizvodnje razlikuju se ovisno o načinu uzgoja i potrebnim agrotehničkim zahvatima te uključuju troškove sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, rada ljudi i strojeva, osiguranja usjeva te dorade i sušenja.

U Hrvatskoj se samo nekoliko proizvođača bavi uzgojem kameline na manjim površinama. Dio sjemena se prerađuje u ulje postupkom hladnog prešanja (prosječan sadržaj ulja je 38 %) dok se veći dio izvozi kao sjeme (uglavnom u Sloveniju).

Zašto sijati kamelinu?

Kamelina nije samo usjev budućnosti – ona je prilika za unaprjeđenje vlastite proizvodnje uz manje ulaganja i veće prinose. Ova izdržljiva biljka otporna je na sušu i bolesti, što znači manje stresa i troškova za proizvođača. Uz mogućnost dvostruke žetve godišnje i sve veće potražnje za njezinim visokokvalitetnim uljem, kamelina donosi stabilan prihod i ekološki doprinos. Osim što je isplativa i ekološki prihvatljiva, kamelina je pravi dragulj za ljudsko zdravlje.

Njezino ulje bogato je omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vitaminom E, što ga čini idealnim saveznikom u borbi protiv upala, srčanih bolesti i visokog kolesterola. Ulaganjem u proizvodnju kameline investira se u održivu, ekonomičnu i inovativnu poljoprivredu koja odgovara izazovima današnjeg vremena. Zaključno, kamelina predstavlja perspektivnu alternativu tradicionalnim uljaricama zbog svoje prilagodljivosti, niskih troškova proizvodnje i mogućnosti korištenja manje plodnih zemljišta.