Porez na nekretnine, nezaobilazna je tema proteklih nekoliko mjeseci. Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić objašnjavaju tko mora, a tko ne mora plaćati porez na nekretnine.

Porez na nekretnine odnosi se na stambene objekte, uključujući stanove, kuće i druge prostore namijenjene stanovanju. Gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, kao i nekretnine određene kao poslovni prostori prema odluci o komunalnoj naknadi, ne podliježu ovom porezu.

OGLAS

Kako se određuje porez?

Porez ne ovisi o tržišnoj vrijednosti nekretnine. Međutim, ako možete dokazati (vještačenje, fotografije, video, dokumentacija o odjavi režija) da je nekretnina u derutnom stanju ili nije pogodna za stanovanje, možete ostvariti oslobođenje ili smanjenje poreza, ističu  zagrebački odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić.

Ako već plaćate komunalnu naknadu za stan u kojem živite vi ili članovi vaše uže obitelji, i to možete dokazati prijavom prebivališta/boravišta te računima za režije, nema potrebe za prijavom Poreznoj upravi. Ipak, ako dobijete rješenje o plaćanju poreza, možete uložiti žalbu uz navođenje relevantnih činjenica.

Obveza prijave do 31. ožujka 2025. Obvezni ste prijaviti nadležnom poreznom tijelu:

  • promjenu površine nekretnine,
  • promjenu namjene (npr. iz turističkog najma u dugoročni najam),
  • iznajmljivanje nekretnine ako ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi,
  • ako nekretnina nije pogodna za stanovanje (nema priključke, u ruševnom je stanju i sl.).

Kako se raspodjeljuje prihod od poreza na nekretnine? Prihod od poreza dijeli se tako da 80 % pripada gradu ili općini, a 20 % županiji na čijem se području nekretnina nalazi.

Primjeri godišnjih poreznih stopa u gradovima

Gradovi su grupirani prema veličini i značaju:

Najveći gradovi:

GradPorezna stopa (€/m²)
Grad Zagreb5.00
Split1.99
Rijeka5.00
Osijek0.60

Srednje veliki gradovi i okolica metropola:

GradPorezna stopa (€/m²)
Samobor1.33
Velika Gorica0.80
Varaždin0.60
Karlovac2.00
Kaštela2.00
Solin0.60
Omiš0.70 – 2.00
Ogulin2.50

Turistički i primorski gradovi:

GradPorezna stopa (€/m²)
Pula5.00
Zadar0.60
Šibenik5.00
Dubrovnik0.60 – 5.00
Preko6.30
Poreč6.25
Rovinj6.25
Umag8.00
Mali Lošinj5.00
Opatija0.66 – 5.00
Cres3.00 – 6.50

Manji gradovi i općine:

GradPorezna stopa (€/m²)
Kostrena1.66
Viškovo1.60
Matulji4.00
Čavle3.00

Turistički gradovi, poput Umaga, Poreča, Rovinja i Preka, imaju više porezne stope, dok veći gradovi poput Zagreba i Rijeke imaju relativno visoke, ali standardizirane stope. Stanovnici manjih okolnih mjesta imaju manje porezne stope od onih koji imaju prazne stanove u većim centrima. Dubrovnik, Opatija i Cres koriste raspone stopa, što znači da različiti dijelovi grada mogu biti oporezovani po različitim stopama.

Tko ne plaća porez na nekretnine?

  • Nekretnine koje služe za stalno stanovanje.
  • Nekretnine iznajmljene na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje.
  • Nekretnine namijenjene javnoj upotrebi i institucionalnom smještaju.
  • Nekretnine trgovačkih društava namijenjene prodaji ako je od unosa u poslovne knjige do 31. ožujka prošlo manje od šest mjeseci.
  • Nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja u istom razdoblju.
  • Nekretnine koje su zbog prirodnih nepogoda postale neupotrebljive.
  • Nekretnine kojima je stambena namjena onemogućena.
  • Nekretnine u vlasništvu grada ili općine na njihovom teritoriju.
  • Nekretnine domaćina u ugostiteljskoj djelatnosti koje služe za stalno stanovanje.
  • Socijalno ugroženi građani, prema odluci jedinice lokalne samouprave.

Najmoprimci ne trebaju poduzimati nikakve korake jer stan u kojem se odvija najam ne podliježe ovom porezu. Porez se plaća samo na prihod od najma.

Gdje podnijeti prijavu i dobiti dodatne informacije?

Za prijavu promjena i dodatne informacije obratite se nadležnom gradu, općini ili ispostavi Porezne uprave na području gdje se nekretnina nalazi.

Više informacija dostupno je na: https://www.porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/Nekretnine/Porez-na-nekretnine-vodic.aspx

Izvor foto: Photo by Baiba Sondore: https://www.pexels.com/photo/cityscape-view-from-above-10468786/

Prethodni članakProizvodnja hrane je sastavni dio obrambene politike
Sljedeći članakInovacije – strateški cilj razvoja poljoprivrede i veterinarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.