Proljeće je pravo vrijeme za sjetvu i uzgoj povrća. Neko povrće je bolje sijati direktno, a neko je bolje uzgajati iz presadnica.

Različite vrste povrća se razlikuju morfološki što zatim uvjetuje i dubinu sjetve. Grašak se sije direktno u rano proljeće na stalno mjesto i za njega ne uzgajamo presadnice. Celer je bolje uzgajati presadnicama budući da je jako sitno sjeme i ima jako dugu vegetaciju. Problem izravne sjetve je i što može doći do prijevremene cvatnje što za celer nikako nije poželjno. Mrkva se sije direktno na stalno mjesto kao i špinat te cikla i blitva.Tikve se najčešće siju na otvoreno iako se u novije vrijeme čak češće proizvode presadnice.

Prednosti uzgoja presadnica?

Presadnice su vegetativne sadnice najčešće plodovitog povrća, npr. paprika, rajčica, patlidžan. One se proizvode iz razloga jer su to najčešće toploljubive biljke, i njih kasnije sadimo na otvorenom. Ako bi ih direktno sijali van, one ne bi uspjele dospjeti u tehnološku zrelost i ne bi dobili plodove kakve bismo htjeli.

Zašto je važno pikiranje?

Pikiranje je presađivanje mladih biljaka u fazi kod teledona ili prvih pravih listova, iz jednog područja supstrata u drugog gdje imaju veći prostor. Pikiranje se radi najčešće u kontejnerima koji imaju različiti broj lončića.

U kontejnere koji imaju manji broj lončića, a veći volumne supstrata u lončiću pikiraju se rajčice, a u kontejnere s većim brojem lončića manjeg volumena pikiraju se paprika i salata.

Pikiranje presadnica plodovitog povrća je poželjno jer presadnica na taj način doživi kratkotrajni stres koji je dugoročno pozitivan i koji potiče biljku da više raste u širinu.

Također, dolazi i do minimalnog oštećenja korijena koje potiče biljku da razvija postojano korijenje te biljka poslije kad se sadi na otvorenom bude puno otpornija i ranije dospijeva u tehnološku zrelost.

Koje sjeme koristiti i kako pravilno pikirati presadnice pogledajte u videu ispod u kojem nas prof. dr. sc. Sanja Radman s Agronomskog fakulteta u Zagrebu vodi kroz ključne korake sjetve i uzgoja presadnica..

Prethodni članakPojava gubara glavonje ili hrastovog gubara na otoku Rabu
Sljedeći članakGradnja jezerca u vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.