Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizirala je krajem veljače stručni skup u Zagrebu pod nazivom ,,Perspektive konzervacijske poljoprivrede u RHʺ.
Golem je interes poljoprivrednika za konzervacijskom poljoprivredom, privučenih i potporom od 250 eura po hektaru, koja je jednogodišnja mjera, iako je bilo u planu da se ona veže za rok od pet godina zbog većeg učinka. Više od 100 sudionika na skupu moglo je čuti informacije o mjerama obrade tla bez oranja koje pridonose poboljšanju kvalitete poljoprivrednog zemljišta, ali i plodova.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kazao je da su u većoj mjeri naša tla za poljoprivrednu proizvodnju degradirana. Konverzacijska obrada tla, čiji je broj korisnika povećan, posebno što se tiče obradivih površina, koje su veće od 130.000 ha, tom mjerom poboljšava svojstva obrade tla. Voditeljica Odjela za savjetovanje u ratarskoj proizvodnji Dragica Tresk Penezić istaknula je da je cilj skupa podijeliti s čime se struka i savjetnici susreću na terenu, što se tiče proširenja znanja o konzervacijskoj poljoprivredi.
Naime, novi Pravilnik o potporama u 2025. godini, donosi i male promjene u konzervacijskoj poljoprivredi, čiji je broj korisnika u prošloj godini povećan na 4.067, što je blizu 4 posto svih korisnika potpora, a čijih je zatjeva za potpore odbreno 95 posto ili za njih 3.902 na površini od 105.000 hektara. U novcima to je nešto više od 18 milijuna eura. Prije dvije godine, 2023., bilo je čak 126.732 ha, što se tiče zahtjeva za potporu u konzervacijskoj poljoprivredi, od kojih je odobreno njih 125.129 ha.
Zasada ne može nitko zabraniti oranje tla plugom
Uvodničar u zanimljivu temu, koja je budućnost četvrte poljoprivrede revolucije u Europi, bio je prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, koji se 20 godina bavi konzervacijskom poljoprivredom na regionalnoj osnovi i upozorio je da, zasada, nitko ne može zabraniti oranje tla plugom. Ono je, kaže, bilo uzročnik prosperiteta, ali i degradacije tla, jer se oranjem oslabađa ugljik, ali i uzrokuje erozija tla, što nije toliko izraženo u Slavoniji. Poželjan je postupni prijelaz na konzervacijsku poljoprivredu, što znači ne odmah sve poljoprivredne površine staviti u takav postupak obrade tla, bez oranja, jer to zahtijeva čitavi niz postupaka kako bi se kroz godine, obnovio humus, kojemu treba oko 200 godina da stvori samo jedan centimetar debljine tla.
Prof. Jug je naveo da je Europska komisija, još 2006., počela upozoravati na probleme koje uzrokuju klimatske promjene, kao što je povećanje temperature, odnosno ekstremne oborine, koje mogu biti pogubne za biljke. Tu je, kaže i neodgovorno gospodarenje tlom, koje postaje jalovo u konvencionalnoj poljoprivredi, jer ga teški strojevi, za što je naveo primjer vađenja šećerne repe u kasnu jesen na 300 ha polja u Baranji, prilikom njegove obrade, dodatno zbijaju i ono se jako sporo obnavlja. Spomenuti procesi degradacije tla, koje postaje nepropusno za vodu, ali i gnojivo, ne moraju se vidjeti golim okom, ali su oni, na žalost, prisutni, ističe Jug, te utječu i na smanjenje prinosa biljaka i kvalitete hrane u konačnici.
Konzervacijska poljoprivreda nije lagana, ali u desetgodišnjem razdoblju, primjenom regenerativne prakse, može popraviti kvalitetu tla. Postoji globalna platforma za njezinu primjenu, pod okriljem FAO-a, kao i hrvatski Pravilnik o agrotehničkim mjerama iz 2019. godine, koji definira konzervacijsku obradu tla i koji se može primjenjivati i u današnjim eko shemama.
Minimalna pokrivenost tla
Konzervacijska obrada tla podrazumijeva minimum od 30 posto pokrivenosti površine do sljedeće obrade tla. Jug je upozorio da postoji nerazumijevanje te definicije, ali drži da je nužno imati što veći postotak pokrivenosti tla biljnim ostacima za kvalitetnije živo tlo. Na taj način tlo se štiti od gubitka vode i nepovoljnih vremenskih utjecaja. Biologija tla, pak, pokazuje da bez života u tlu to više nije kvalitetno tlo za uzgoj biljaka.
–Konzervacijska poljoprivreda ne znači da se tlo ne obrađuje, već na poseban način, što doprinosi većoj vlagi u tlu, odnosno vegetaciji što se i vizualno vidi, ističe Jug. Kod sjetve je sporije zagrijavanje tla, a zbog biljnih ostataka je duža vegetacija. Ove mjere se koriste i kod povrtnih kultura, paprike, tikvica, bundeva u nekim dijelovima svijeta, a u pripremi su i kod jednog velikog povrtnog uzgajivača kod nas, otkrio je Jug. Pritom valja voditi računa da je sve manje organskog gnojiva, zbog smanjenja stočnog fonda, pa ratarske kulture dolaze u prvi plan. Ne smije se ni paliti organska tvar, jer to nije odgovorno ponašanje u korištenju zemljišnih resursa.
U obradi se može koristiti tanjurača za gotovo sve ratarske kulture, ali ne i za šećernu repu, koja u ovom obliku uzgoja ima vrhunske prinose u Francuskoj, a u njezinoj primjeni daleko je otišla i Poljska, koja ima samo jedan plug za uzgoj pšenice i ječma. Slovenija, pak, izdvaja 18 eura po ha za neprevrtanje tla.
Najviše korisnika u Slavoniji
Postoje i negativne strane, kao što su biljne štetočine, glodavci i voluharice, koji se pojavljuju u povećanom broju zbog neoranja tla. SAD, primjerice, troši više od milijarde dolara na suzbijanje kukuruzne zlatice u konvencionalnom uzgoju, što bi se moglo suzbiti ubacivanjem druge kulture u uzgoj, i na taj način smanjilo njihovu nazočnost.
Od nešto više od 5000 korisnika konzervacijske poljoprivrede u Hrvatskoj, najveći broj njih dolazi iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Ali korisnici već istočno od Virovitice, što je područje pet slavonskih županija, imaju problem s reduciranim oborinama, posebno u ljetnim mjesecima, što im stvara problem kod obveznih 30 posto pokrivenosti organskom tvari, što je pravilo struke u svijetu kada se radi o ovakvom tipu obrade tla.
Primjeri iz prakse konzervacijske poljoprivrede
Savjetniceiz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Suzana Pajić i Tatjana Martinović predstavile su iskustvo terenskih savjetnika na primjerima Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, koje su manje županije, ali radno intenzivne. Dakle, kažu, potrebno je dobro sagledati faktore prinosa i prije uključivanja u sustav konverzacijske poljoprivrede, jer je u prirodi sve povezano. Važni faktori su provedena gnojidba usjeva i klimatski uvjeti, kao i pravilno provođenje plodoreda, odnosno planiranje, a potrebno je i stalno obilaziti usjeve na parceli zbog pojave štetnika.
Pajić kaže da Međumurska županija u konverzacijskoj poljoprivredi ima 29.282 ha od čega je polovica pod kukuruzom, odnosno čak dvije trećine je pod žitaricama, 19.235 ha, što pokazuje da nema pravilne izmjene sjetvenih kultura. Na početku, napominje, dvije su se općine još 2014. uključile u konzervacijsku poljoprivredu, Belica i Donji Kraljevac. Sada imaju uključeno čak 22 općine i tri grada. Pokazalo se da krumpir, kao radno intenzivna kultura, dosta troši tlo, jer humus primjerice u Belici je bilo samo 1,5 posto, što znači da je bio biološki mrtav.
S druge strane, u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje se kod Križevaca nalazi i pokusno polje od dva ha, a drugo je u Čačincima, gdje su tri kulture u plodoredu, kukuruz, pšenica i soja, uspjeli su ostvariti minimalno 50 posto biljnih ostataka. Mjerenje utjecaja reducirane obrade tla na usjeve, bilo raži ili grahorica, u pet županija pokazuju pozitivne utjecaje na biološku aktivnost tla, povećani pH i sadržaj humusa, u samo tri godine.
Martinović je govorila o primjeru prostrne sjetve u uvjetima suhog ratarenja na površini od 17 jutara i 42 °C stupnja, kao što je bilo kod sjetve 29. srpnja prošle godine, kada kiša nije pala 40 dana. Većinom je sve niklo, nakon dva mjeseca, a radilo se o sedam različitih vrsta, većinom trave, ali i kukuruz, bob, grahorice, heljda, goruščica i nekoliko smjesa, čiji je izbor povećan u samo tri godine.
–No, valja voditi računa da ne idu sve mahunarke, posebno ne na kisela tla, ali ni soja i lucerna jer neće niknuti, ističe Martinović.
Najčešći prekršaji
Predstavnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvitku istaknuli su da se 95 posto prekršaja korisnika odnosi na sekundarne usjeve, koji izostaju, nakon glavnog plodoreda. Predlažu da se zob ili ječam ubace kao međuusjev. Lani je 48 parcela isključeno nakon 212 kontrola na terenu, uz korištenje satelitskih snimaka, što je zakonska obveza od pet posto korisnika, zbog neprevrtanja tla. Bilo je i grešaka u plodoredu kao i zelenoj gnojidbi, ali i onih koji uopće, a trebali su, nisu krenuli u konzervacijsku poljoprivredu. Oni drže da se radi o nadoknadi dohotku uslijed rasta troškova sadnje, jer su prošle godine površine povećane za 36 posto. Od lani ugar je maknut iz kontrole kao prihvatljiva mjera mirovanja tla.
Zahtjevi za prelazak na konzervacijsku poljoprivredu podnose se od početka ožujka do 1. kolovoza, a odustati se može do 1. listopada ove godine. Poseban je izazov suzbijanja korova kod žitarica, jer uslijed štednje goriva neki koriste malčiranje. Uz to, nužna je i valjana evidencija, koja se također provjerava, kao što su konkretni zahtjevi na usjevima, koje je poželjno valjano fotografirati pametnim telefonima i dokumentirati.
