Iz epidemiologije uzročnika plijesni i truleži grožđa presudan je čimbenik dugotrajno kišovito i vlažno razdoblje, a temperature su pritom od manjeg značaja. Gljivica Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C, ali svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se optimalnim za zarazu.
Stoga ne čudi jača pojava plijesni i truleži grožđa u godinama kada u kolovozu i prvoj polovici rujna bilježimo 200 mm ili više kiše, a vrlo velike štete (često puta veće od 50 %) bilježimo primjerice kada u tom razdoblju pada i više od 300 mm kiše (npr. 2010., 2014., 2020. sezone).
Za razliku od sive plijesni koja može napasti i zeleno grožđe, kisela trulež se u pravilu javlja tek nakon početka zriobe grožđa, a najčešće kada bobe sadrže više od 12 % sladora.
Uzročnika sive plijesni suzbijamo primjenom botriticida (jer suzbijaju vrstu Botrytis cinerea). U našoj su zemlji u tu svrhu vinogradarima dostupni kemijski pripravci iz sljedećih skupina: a) anilinopirimidin i fludioksonil (Switch WG, Chorus, Scala ili Pyrus 400 SC), b) hidroksianilid (Teldor 500 SC), c) inhibitori sukcinat dehidrogenaze (Cantus DF) i d) izofetamid (Zenby SC). Poznato je da neka sredstva koja se primarno koriste za suzbijanje plamenjače umanjuju pojavu plijesni (npr. djelatne tvari folpet, Al-fosetil, bakar), a zadnjih sezona je uočeno da i neke djelatne tvari protiv pepelnice grožđa također umanjuju plijesan, npr. piriofenonu pripravku Kusabi SC i fluopyram u pripravku Luna Experience SC.
Kod suzbijanja plamenjače i pepelnice vinove loze primjenom djelotvornih fungicida u optimalnim rokovima možemo ostvariti učinak gotovo 100 %, ali kod plijesni i truleži grožđa najčešće nije takav slučaj. Naime, nakon što u preporučenim rokovima tijekom vegetacije vinove loze koristimo ranije navedena, a skupa kemijska sredstva za suzbijanje plijesni grožđa, ponekad se bolest unatoč tome svejedno razvija i pričinjava gospodarske štete. Kada nakon propisane primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja izostaje njihova učinkovitost, jedan od razloga može biti rezistentnost ili otpornost štetnih organizama na njihovu prekomjernu i/ili prečestu primjenu.
Tablica 2. Najvažniji razlozi koji pogoduju jačem razvoju plijesni i truleži grožđa, a značajno umanjuju djelotvornost specifičnih kemijskih sredstva za njihovo suzbijanje
| Vrlo povoljni vremenski uvjeti s iznadprosječno velikim količinama oborina, naročito u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna. U takvim uvjetima jače pucaju bobice nekih sorata ili bilježimo odvajanje bobica od peteljkovine, pa naknadno dolazi do jačeg razvoja plijesni ili truleži. |
| Tuča u vrijeme početka dozrijevanja grožđa jako pogoduje naknadnom razvoju plijesni i truleži grožđa. |
| Nedostatak ili “blokada” magnezija (Mg) pogoduje nekrozi ili sušenju peteljčica, koju naknadno napada plijesan, pa takvo grožđe već prije berbe otpada. |
| Loše suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia botrana), naročito njihove druge ili “ljetne” generacije, pa se već krajem srpnja ili početkom kolovoza pojavljuju prvi pljesnivi grozdovi (tzv. “zelena plijesan”). |
| Lošija zaštita grožđa od pepelnice naknadno pogoduje jačem razvoju plijesni i truleži. |
| Pojava octenih vinskih mušica (Drosophila suzukii), osa i stršljena, naročito na aromatičnim vinskim sortama zadnjih je sezona pogodovala razvoju plijesni i truleži. |
| Suvremeni uzgoj vinove loze sa čestim prohodima strojeva i primjenom mineralnih gnojiva uzrokuje razvoj relativno plitkog korijena. Loza u takvim nasadima s bujnom lisnom površinom jače “pati” tijekom ljetnih vrućina od nedostatka vode, a plići korijen nakon kiša uzima više vode. To rezultira malim pukotinama u kožici boba, pa su infekcije uzročnicima plijesni i truleži jače. |
Prema iskustvima iz 2010. I 2013. sezone najjače pucanje bobica uslijed obilnih oborina od druge polovice kolovoza i početkom mjeseca rujna očekujemo pri sortama grožđa krupnijih bobica ili u nekih sorata sa tanjom kožicom.
Pročitajte još:
Zaštita vinove loze od važnijih bolesti i štetnika
Pepelnica ili oidij grožđa (Erysiphe necator)
Plamenjača ili peronospora (Plasmopara)
