Početkom travnja tvrtka Alltech Hrvatska održala je u Zagrebu radionicu na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Slovačke, Švicarske i Češke i predstavili rješenja za poboljšanje produktivnosti i zdravlja goveda na farmama.
Okupljene sudionike uvodno je pozdravio direktor Alltech Hrvatska, Ivica Matanić, dipl. ing. agr. i istaknuo da je ovoj tradicionalnoj Alltechovoj radionici, na kojoj svake godine predavanja drže renomirani inozemni stručnjaci, cilj prenijeti nova saznanja, prikupljena iskustva i predstaviti rješenja koja će proizvođačima omogućiti bolje rezultate u proizvodnji uz smanjenje troškova, a time i veću isplativost.
Rizik od mikotoksina
Prvo predavanje s temom Mikotoksini: zabrinutost za preživače raste, održala je dr.sc. Radka Borutova, dr.vet.med., slovačka stručnjakinja i globalni voditelj tehničke grupe za podršku u Alltechu. Na početku predavanja istaknula je da se trenutno zna za oko 1000 različitih vrsta mikotoksina, otrovnih sekundarnih metabolita koje proizvode gljivice/plijesni. U hrani se često može naći veliki broj plijesni bez mikotoksina ili nasuprot tome mali broj plijesni, ali su mikotoksini prisutni.
Mikotoksini mogu kontaminirati žitarice/voluminoznu krmu i sastojke hrane koja se svakodnevno koristi na farmama, a problem predstavlja to što nemaju miris niti okus, te su nevidljivi oku. Najpoznatiji je aflatoksin B, prvi otkriveni mikotoksin, a proizvodi ga gljivica Aspergillus. 95% mikotoksina dolazi s polja i TMR obično sadrži „koktel“ odnosno više različitih mikotoksina čije molekule su vrlo otporne na visoku temperaturu, i mogu se uništiti tek na temperaturama iznad 200 °C, a ne smeta im ni niski, niti visoki pH.
Ekonomski učinci mikotoksina su:
1) smanjena produktivnost uslijed bolesti i veće stope pobolijevanja grla, smanjen rast i proizvodnja mlijeka, negativan utjecaj na reprodukciju i potomke.
2) povećani troškovi zbog cijepljenja i troškova tretmana veterinara, te veći trošak hrane (gubitak hranjivih tvari, slaba učinkovitost)
Tvrtka Alltech svake godine provodi pregled europske žetve testiranjem uzoraka ratarskih kultura kako bi pomogla proizvođačima u kontroli i odabiru stočne hrane. Pomoću Alltech 37+ testiranja, mikotoksini ne mogu dugo ostati skriveni. Dr. Borutova je predstavila rezultate istraživanja u sezoni 2024./2025., na 54 najzastupljenija mikotoksina u uzorcima ječma, pšenice, slame i kukuruza, što daje jasniju sliku prisutnosti mikotoksina u sastojcima hrane za životinje, krmivu i TMR-u i ubrzava donošenje učinkovitog plana za suzbijanje mikotoksina. U analizi uzoraka iz Hrvatske, pregledano je 25 uzoraka voluminozne krme i ustanovljeno je da 100% uzoraka sadrži mikotoksine, i to više od 2, a prosječno 8,5 mikotoksina po uzorku, što je dosta visoko.
Ako gledamo promjene u proizvodnji zbog prisustva mikotoksina u razinama kao što su nađene u voluminoznoj krmi u Hrvatskoj 2024.g, to praktično znači da se u stadu od 100 krava, proizvodnja mlijeka smanji za 93,33 kg po kravi u laktaciji (305 dana) a kad se to pomnoži s cijenom mlijeka od 0,50 €, dolazimo do podatka da se po kravi gubi 47 €, odnosno na 100 krava u stadu ukupan gubitak je 4700€.
10 znakova da stoka ima tegobe zbog mikotoksina
- Vidljiva plijesan u voluminoznoj krmi i stočnoj hrani
- Zagrijavanje iza prednjeg dijela silaže
- Rijetka i/ili neujednačena balega
- Smanjen unos hrane
- Natečeni zglobovi i zakrivljena leđa
- Letargično stado
- Iznenadni pad proizvodnje mlijeka
- Povećan broj somatskih stanica
- Pad u reprodukciji
- Povećana učestalost laminitisa i mastitisa u stadu
Upravljanje rizikom od mikotoksina se sastoji od 3 mjere:
1) Utvrditi rizik
2)Kvantificirati rizik
3)Ublažiti rizik
Redovitom analizom uzoraka hrane mogu se detektirati vrste i ukupan sadržaj mikotoksina i na vrijeme poduzeti potrebni koraci da se izbjegnu štete po stado, a proizvod tvrtke Alltech Mycosorb A+ adsorbent je koji može smanjiti prisutnost i štetu od mikotoksina u stočnoj hrani za 70 %, naglasila je dr. Borutova.
Nutritivne inovacije u produktivnosti mliječnih krava i tovne junadi
Sljedeće predavanje održala je Maria Agovino, stručnjakinja za preživače iz Alltecha koja radi u timu za implementaciju rješenja u Švicarskoj. Budući da je trend u Europi postizanje održivog razvoja, pa tako i u govedarstvu, sve se više traže rješenja kako smanjiti udio poljoprivrede u globalnoj emisiji ugljičnog dioksida koji iznosi 15%. Bitno je napomenuti da u proizvodnji litre mlijeka 80% emisije CO2 nastaje prije ulaska na farmu, stoga se rade brojna istraživanja kako smanjiti emisiju metana kod goveda koja doprinosi s 37% u ukupnoj količini ugljičnog otiska u proizvodnji mlijeka.
Cijeli je niz radnji u proizvodnom ciklusu mlijeka na koje se može utjecati, pa se postavlja pitanje je li bolje kod 100 problema poboljšati svaki za 1 %, ili samo u jednom problemu poboljšati ga za 100%? U strategiji hranidbe krava ključno je osigurati zdravlje buraga i sposobnost životinje da maksimalno iskoristi hranu kojom se hrani. Sa zdravim, produktivnim kravama, proizvođači mogu poboljšati učinkovitost, a time i svoj ugljični otisak. Stoga je Alltech ponudio rješenje u proizvodu Agolin koji je mješavina eteričnih ulja, proizvedenih kroz vlastiti proces, i koji pruža nutricionističku platformu za poboljšanje proizvodnje mlijeka i učinkovitosti hrane kod tovne junadi i mliječnih krava, uz podršku ciljeva održivosti.
Agolin djeluje u buragu tako da omogućuje rast bakterija korisnih za probavu, poboljšava dostupnost energije iz hrane i pruža ekološki prihvatljivo rješenje za podršku proizvodnji mlijeka, učinkovitosti hrane i ciljevima održivosti.
Prijeteće zarazne bolesti
O vlastitim iskustvima i praktičnim rješenjima na farmi govorio je gost predavač iz Češke, Ivo Paulik, dr.vet.med., vlasnik mliječnih farmi, farme tovne junadi i tvornice Fides Agro. Odmah je istaknuo da je cijena mlijeka u Češkoj 0,53 eurocenta po kg. Naglasio je da je trenutno velik problem i prijetnja farmama u njegovoj zemlji i našoj regiji pojava bolesti plavog jezika, te slinavke i šapa koja se pojavila na 5 farmi u Slovačkoj, te na 4 u Mađarskoj.
Tako su i u Hrvatskoj pojačani nadzori i poduzimaju se sve nužne preventivne mjere da se spriječi unos virusa u Hrvatsku. Slinavka i šap ne predstavlja rizik za ljude ili sigurnost hrane, ali je vrlo zarazna virusna bolest goveda, ovaca, svinja i drugih papkara poput divljih svinja, jelena i dr. Stočari bi stoga trebali biti iznimno rigorozni u provođenju biosigurnosnih mjera.
Foto: Alltech
