Saborski Odbor za poljoprivredu sredinom travnja održao je tematsku sjednicu o modalitetima sprječavanja nepoštenih trgovačkih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Temom nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Odbor se bavi konstantno i nudi rješenja kako bi se zakonodavstvo unaprijedilo, a nepoštene trgovačke prakse svele na minimum.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marija Petir podsjetila je da je Odbor dobio podršku Hrvatskog sabora prilikom glasovanja o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Usvojen je Zaključak kojim Hrvatski sabor poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat da u roku od tri mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a pogotovo onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te na temelju istih ponude rješenja kojim bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.
Što bi trebalo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom?
–Tijekom rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom naglašeno je kako bi nepoštenom trgovačkom praksom trebalo proglasiti stavljanje na tržište proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene. Takvi proizvodi dolaze uglavnom iz drugih država i nelojalna su konkurencija domaćim proizvodima, a ako su i upitne kvalitete predstavljaju problem i za naše potrošače, rekla je Petir.
Podsjetila je da bi s namjerom pozicioniranja proizvoda nekom od nacionalnih ili europskih shema kvalitete, nepoštenom trgovačkom praksom trebalo smatrati odbijanje trgovaca da takve proizvode uvrste u svoju ponudu zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina.
Prema Odboru za poljoprivredu nepoštenom trgovačkom praksom trebalo bi smatrati i stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda bez provjere njihove sljedivosti ako je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa prema službenoj statistici na razini Europske unije. Petir je podsjetila da je u raspravi Odbora rečeno da bi se nepoštenom trgovačkom praksom trebalo smatrati i prodaju proizvoda robne marke trgovaca, ako se isti stavljaju u maloprodaju ispod cijene njihove proizvodnje.
–Ovaj Odbor je nakon inicijative da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene dobio odgovor od mjerodavnih hrvatskih institucija kako ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale što mi ne prihvaćamo kao valjano obrazloženje, istaknula je Petir.
Različite cijene za iste proizvode
Podsjetila je i da trgovački lanci u različitim državama članicama imaju različite cijene za isti proizvod, a da je hrvatski proizvod iz iste skupine proizvoda bitno skuplji od proizvoda koji stiže iz neke druge države, posebice matične države u kojoj je registriran taj trgovački lanac.
-Takav način poslovanja upućuje na višeslojne probleme, a poljoprivrednici i mala prehrambena industrija me upozoravaju da uz rabat koji daju trgovačkim lancima, trgovci na njihove proizvode dižu marže i po 80%.
Posredstvom Europskog centra za parlamentarno istraživanja Odbor je prikupio iskustva drugih država i utvrdio da su ova rješenja koja predlaže prepoznata i od strane pojedinih država članica.
Putem video veze sudionicima sjednice se obratila direktorica španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane Maria Fernandez Sanz, koja je napomenula da ta agencija s ciljem ograničavanja uništavanja vrijednosti u lancu opskrbe hranom provjerava jesu li cijene plaćene svim dionicima lanca opskrbe poštene, a pri tome niti jedan dionik lanca ne može sljedećem dioniku naplatiti nižu cijenu od one koju je platio. Agencija je od 2021. godine najviše nadzora provela nad kravljim mlijekom, medom, krumpirom, stolnim maslinama, kuničevinom, piletinom, bademima, agrumima i jezgrivičavim voćem.
Poljoprivrednici se boje prijaviti nepoštene trgovce
Članica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Sandra Mikinac podsjetila je da je hrvatski Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom sedam godina u primjeni, a predviđa 41 nepoštenu trgovačku praksu. Naglasila je da je procjena učinaka koja je provedena dvije godine nakon početka primjene Zakona pokazala da je Zakon stvorio uvjete za veću pravnu sigurnost dobavljača propisivanjem pisane forme ugovora kao i minimalnog sadržaja ugovora.
Odrebama koje su propisale rokove plaćanja od 30 dana za pokvarljive proizvode, odnosno 60 za ostale proizvode stvorena je veća financijska sigurnost, a što je za posljedicu imalo i povećanje likvidnosti u sektoru poljoprivrede i proizvodnje. Također, došlo je do rasterećenja proizvođača od neizvjesnosti i troškova koji su postojali u odnosu s kupcima. Mikinac je upozorila na nerazumijevanje adresata i javnosti o ovlastima i zadaćama AZTN-a.
–Izvan onoga što zakon propisuje AZTN nema ovlast postupati .To znači da izvan okvira nepoštenih trgovačkih praksi kojih je sada 41 AZTN ne može utvrđivati druge nepoštene trgovačke prakse niti ih u tom smislu posebno sankcionirati. AZTN u okviru trenutno važećeg zakona ne može natjerati kupca poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da posluje s nekim dobavljačem ili da ne posluje ili da nudi određeni asortiman u svojoj ponudi bez obzira ulaze li u taj asortiman proizvodi domaće proizvodnje ili koji su uneseni s prostora jedinstvenog tržišta Europske unije ili uvezeni iz trećih zemalja, kazala je Mikinac .
AZTN nema niti ovlasti regulirati marže kao i prodajnu cijenu trgovaca u maloprodaji. Mikinac je spomenula jedan od najvećih problema s kojim se AZTN suočava, a to je strah dobavljača da prijavljuju nepoštene trgovačke prakse ili uopće sudjeluju u postupcima koje vodi AZTN zbog straha od odmazde trgovaca.
U svom izlaganju pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić je rekla da Državni inspektorat nema ovlasti nadzirati formiranje maloprodajne cijene osim u slučaju primjene Odluke Vlade RH o ograničavanju cijena nekih proizvoda.
–Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod nabavne cijene. Što se tiče naših rezultata rada tržišna inspekcija nikada nije bježala od svoje odgovornosti što i rezultati u pogledu nadzora cijena pokazuju. Državni inspektorat kao institucija podržava bilo koju dobru inicijativu i kao nadzorno tijelo ćemo prihvatiti sve ono što zakonodavac propiše u smislu toga da možemo poboljšati stanje na našem tržištu. Međutim, moramo naglasiti da su cijene slobodno formirane i prema djelokrugu rada inspekcije Državnog inspektorata ne ulaze u ugovorne odnose između dvaju ugovornih strana kao što su kupac i dobavljač, kazala je Filipović- Grčić.
Određivanje cijene i sumnjivi proizvodi
Tijekom rasprave istaknuti su problemi vezani uz uvoz UHT mlijeka iz drugih država po cijeni od 0,62 – 0,64 centa, dizanju marži na domaće proizvode, zlouporabi akcijskih rabata od strane trgovaca,produljenje rokova plaćanja te nedovoljno dobro reguliranog povrata proizvoda koji generira nepoštene prakse. Nadalje, ukazano je na probleme u mljekarskom sektoru, potrebu jasnijeg deklariranja proizvoda, ograničavanja i zabrane predeklariranja i na sve veću prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Zatražena je i informacija o obvezi proizvođača na dostavu informacije o cijenama. Ukazano je i na nužnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu zbog jačanja njihove pregovaračke snage.
–Hrvatska poljoprivredna komora angažirala je stručnjake s fakulteta, izračunavamo i stalno pratimo ulazne cijene koštanja proizvoda. Ne možemo se izboriti da dobijemo poštenu cijenu, pogotovo mlijeka. Hrvatska poljoprivredna komora i ostali sektori ne bi trebali dozvoliti da se proizvodi prodaju ispod proizvodne cijene. U zadnje vrijeme trgovački lanci prolongiraju plaćanje po 30 dana iz izmišljenih razloga, doknjižavanje dokumenata, fakturiranje troška i slično. To je isto nepoštena trgovačka praksa. Nepoštena trgovačka praksa je i kada se mineralno gnojivo proizvedeno u Hrvatskoj jeftinije prodaje u Sloveniji, rekao je član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i proizvođač mlijeka Zdenko Močnik.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet istaknuo je kako je danas paše za pčele sve manje te zbog raznih zagađenja je i pčela sve manje, ali meda na hrvatskom i tržištu Europske unije sve je više.
–U našim trgovačkim lancima se prodaje nešto što nije med. S time se ruši cijena našem domaćem pčelaru. Prema izvješću Europske komisije čak je 46 posto meda na europskom tržištu sumnjivog podrijetla. Nešto što je očiti primjer prevare i nepoštene trgovačke prakse je 2, 74 eura za kilogram meda ili 900 grama u teglici u jednom trgovačkom lancu u Hrvatskoj, rekao je Kocet. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak najavio je skorašnju Studiju o iskustvima vezanim uz mjere određivanja cijena u različitim državama članicama i njihov utjecaj na lanac opskrbe hranom te izmjenu važeće Direktive koju priprema Europska komisija što će utjecati na poboljšanje položaja proizvođača.
Foto: Odbor za poljoprivredu, Hrvatski sabor
