Hrvatska poljoprivredna komora u sklopu Weekend food Festivala, koji se sredinom travnja održao u Rovinju, organizirala je okrugli stol o povezivanju „Plave i Zelene Hrvatske“ pod nazivom „Od sela do hotela – kako da domaća hrane dođe do turizma“.

Na panel raspravi sudjelovali su predsjednik HPK Mladen Jakopović, korporativni kulinarski direktor Maistre Jeffrey James Vella te Silvija Terlević, poljoprivrednica iz Istre, članica HPK, koja se bavi uzgojem istarskog goveda. Cilj okruglog stola je da se poboljša komunikacija i poslovni kontakti između poljoprivrednika i turističkog sektora te poveća prisutnost domaće hrane kroz turizam. Kroz raspravu se željelo odgovoriti na pitanje može li se sadašnje loše stanje promijeniti i jesu li mogući poslovni modeli koji će osigurati bolju povezanost i dostupnost domaće hrane na trpezama hotela i restorana, o čemu se godinama priča, ali i dalje nema konkretnih rješenja, priopćeno je iz HPK.

Šansa za male poljoprivrednike

Hrvatska poljoprivredna komora u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda, kroz ponudu turizma u Hrvatskoj, vidi šansu za domaće male proizvođače. O povezivanju „zelene i plave njive“ se jako dugo govori, a Hrvatska ima veliki potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Dodao je da kad bi se ove prepreke otklonile dobiti bi bile višestruke, a posebno ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime bi se dodatno pridonijelo i zelenoj ambiciji. Rješenje problema, kako je naglasio Jakopović, leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje ograničavaju distribucije proizvoda.

Brendiranje, razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija, velika su šansa i prilika za hrvatsku malu butik proizvodnju. Razvoj ove vrste ponude treba podupirati kroz povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, a time i s turističkim sektorom, istaknuto je na okruglom stolu.

Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom „misli lokalno“, no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više nije u trendu, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, dodao je Jakopović.

Kako je naglasio Jakopović, treba razmišljati o načinima na koje se može nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne (posebne) zvjezdice, kako bi ih time izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud.

Hoteli slabo koriste lokalne proizvode

Veliki hotelski lanci danas slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi. Imamo pozitivnih primjera u Međimurju i Istri, ali to nije dovoljno, nego je potrebno dati podršku stvaranju poticajnog okruženja za povezivanje dionika sektora, potaknuti nadležna državna tijela, udruženja i komore poljoprivrednih proizvođača i pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu da razviju modele suradnje i poticajne te promotivne aktivnosti koje će doprinijeti prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu, zaključio je Jakopović, koji je naglasio kako od početka godine na snazi Zakon o zelenoj javnoj nabavi, kroz koji bi trebalo više uključiti i angažirati i turistički sektor.

 Korporativni kulinarski direktor Jeffrey James Vella, glavni kulinarski savjetnik rovinjske Maistre, zadužen za njihove luksuzne hotele istaknuo je kako Istra ima ogroman potencijal kad je gastronomija u pitanju, a sve je više lokalnih namirnica koje su u ponudi.

Mlade generacije turista prilikom putovanja žele okusiti domaću hranu i specijalitete podneblja u kojem borave i ponijeti jedinstveni gastro užitak sa svog odmora. Smatram da Hrvatska ima ogromnu šansu, ali je potrebno još raditi na stvaranju bolje ponude i brendiranja lokalnih proizvoda. Istra je tu možda i najdalje odmakla, a vjerujem kako će se u budućnosti sve više turističkih tvrtki i restorana oslanjati na kratke lance opskrbe i domaće proizvođače, kako bi se uživanje u lokalnim okusima još bolje brendiralo, kazao je Jeffrey James Vella.

Dodao je kako je Maistra je prije šest ili sedam godina postavila visoke kriterije u istarskoj i hrvatskoj hotelskoj gastronomiji, a njegova je kuhinja utemeljena na lokalnim namirnicama i sezonskim jelima, koja se ističe bogatstvom okusa, ali i posvećenošću detaljima. Vella je pozvao domaće kvalitetne proizvođače hrane da im se jave kako bi uspostavili bolju suradnju. Silvija Terlević, poljoprivrednica iz Istre, članica HPK, koja se bavi uzgojem istarskog goveda na okruglom stolu je izjavila kako istarski boškarin ima ogromnu potražnju kroz turizam Istre, ali je potrebno da se stvore bolji uvjeti za proizvodnju.

Mi u Istri imamo prednost što smo mala regija, s izvrsnom gastro ponudom i možemo prodati svoje proizvode, no svima nam još treba i poljoprivrednog zemljišta i bolji poticaji i organizacija, kako bi mogli snažnije razvijati ovakvu specifičnu proizvodnju, lokalnog karaktera, kazala je Silvija Terlević.

Izvor: HPK

Prethodni članakMassey Fergusonov 8S Dyna E-Power – prvi traktor koji je završio utrku Morocco Desert Challenge
Sljedeći članakHoće li Trumpov carinski i trgovački rat utjecati na hrvatsku poljoprivredu?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362