Soja – profitabilna kultura u izazovnim uvjetima

Soja (Glycine max) je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura u svijetu, a njezina proizvodnja u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, igra važnu ulogu u strukturi sjetve. Značajna je u ljudskoj prehrani zbog visoke nutritivne vrijednosti i povoljnog sastava zrna jer sadrži oko 40 % bjelančevina i oko 20 % ulja.

U 2024. godini sojom je u Hrvatskoj bilo zasijano 102.000 ha čime je zauzela drugo mjesto po zastupljenosti u strukturi sjetve. Za to je zaslužna kontinuirano dobra i stabilna cijena, sustav poticaja i potpora kao i siguran otkup. Dodatno, unaprjeđenje tehnologije proizvodnje i uvođenje novih sorti s većim genskim potencijalom prinosa omogućuju ostvarenje prinosa i do 5 t/ha u konvencionalnoj proizvodnji uz povoljne klimatske uvjete. Važno je istaknuti da se u Hrvatskoj proizvodi isključivo soja koja nije genetički modificirana, što povećava njezinu potražnju na tržištu. Proizvodnja postrne soje također ima velik potencijal s agroekološkog i s ekonomskog stajališta.

Tablica 1. Struktura sjetve najvažnijih ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj

Uzgoj soje nije zahtjevan, što potvrđuju brojna istraživanja, ali i iskustva proizvođača. Zbog povoljnog sadržaja dušika u žetvenim ostacima, soja je posebno značajna u plodoredu. Prag rentabilnosti pri proizvodnji soje kreće se oko 1 t/ha (može varirati iz godine u godinu) te se može ostvariti značajan financijski rezultat primjenom odgovarajuće agrotehnike i pažljivom kontrolom troškova proizvodnje. Pravilnom sjetvom soje u plodoredu sa strnim žitaricama, kukuruzom i ostalim usjevima, moguće je postići dugoročnu održivost, samodostatnost i profitabilnost. Suncokret i uljana repica su rizični predusjevi zbog moguće pojave zajedničkih bolesti.

Soja se koristiti u razne svrhe kao ljudska hrana, stočna hrana te sirovina u prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Zbog svoje prehrambene vrijednosti kao i mogućnosti poboljšanja plodnosti tla kroz simbiotsku fiksaciju dušika, soja predstavlja atraktivnu opciju za mnoge poljoprivredne proizvođače. Kako bi proizvodnja bila ekonomski isplativa, ključno je optimizirati agrotehničke mjere i kontrolirati troškove proizvodnje.

Klimatske promjene i soja

S obzirom na sve izraženije klimatske promjene i suše koje su proteklih godina pogodile Hrvatsku, soja se pokazala kao dobra opcija za prilagodbu ratarske proizvodnje. Njezina sposobnost fiksacije dušika smanjuje potrebu za dušičnim gnojivima, čime doprinosi održivosti proizvodnje i smanjenju troškova. Osim toga, soja ima relativno kratku vegetaciju zbog čega se može uzgajati i kao postrna kultura nakon ozimih usjeva poput ječma i pšenice.

Nakon žetve glavnog usjeva, sjetvu soje treba obavit što je prije moguće i to sortama 00 i 000 grupe zriobe. Ako se sjetva obavi krajem lipnja i početkom srpnja, dobiva se dovoljno vremena za dozrijevanje rane sorte. U tom razdoblju postoji dovoljna količina efektivnih temperatura, no problem može biti nedostatak vode. Stoga je proizvodnja soje kao drugog usjeva bez sustava za navodnjavanje vrlo rizična. Na taj se način maksimalno iskorištava obradiva površina i povećava ekonomska isplativost gospodarstva.

Agrotehničke mjere u proizvodnji soje

Navodnjavanje je naravno najbolji način borbe protiv ljetne suše koje na žalost još nije dostupno većini poljoprivrednih površina. Tako se borba protiv suše uglavnom svodi na preventivne agrotehničke mjere obrade tla kao što je duboko oranje u jesen kojim se zadržava i čuva veliki dio jesensko-zimskih i rano proljetnih oborina. Pri sjetvi kasnih jarih kultura poput kukuruza i soje treba u rano proljeće obavezno obaviti zatvaranje jesenske brazde. Ta plitka obrada smanjuje isparavanje vode iz obrađenog tla.

Nadalje, međurednom kultivacijom tijekom vegetacije širokorednih usjeva može se utjecati na smanjenje gubitaka vode iz tla. Time se štedi voda za rast i razvoj usjeva. Na temelju kalkulacije proizvodnje soje na jednom gospodarstvu u Slavoniji, vidljivo je da su osnovni inputi pravilno dimenzionirani kako bi se osigurao optimalan prinos od 2.500 kg/ha. Važno je napomenuti da je ova kalkulacija rađena za 2024. godinu, koja je bila izrazito sušna, što je rezultiralo nižim prinosima. U povoljnijim vremenskim uvjetima, soja ima potencijal za značajno veće prinose i još bolju profitabilnost.

Sjetva i gnojidba

Korišteno sjeme u količini od 125 kg i cijeni 166,25 EUR/ha osigurava dobru gustoću sklopa.

Primijenjena mineralna gnojiva uključuju:

• NPK 7:20:30 u količini od 200 kg/ha (246,00 EUR/ha)
• NPK 15:15:15 u količini od 250 kg/ha (220,00 EUR/ha)

Ova kombinacija osigurava dobru opskrbu hranjivim tvarima potrebnim za rast i razvoj biljaka.

Zaštita bilja

Korišteni herbicidi uključuju Senat WG (28,81 EUR/ha), Corum (100,89 EUR/ha), Basagran 480 (30,20 EUR/ha) i Dual Gold (32,40 EUR/ha

Brza apsorpcija i učinkovitost ovih sredstava omogućuju smanjenje konkurencije korova i osiguravaju stabilne prinose.

Rad ljudi i strojeva

Troškovi rada ljudi i strojeva iznose 230,00 EUR/ha, što uključuje pripremu tla za sjetvu, sjetvu, tretmane zaštite i žetvu.

Ekonomski aspekt proizvodnje soje

Na temelju kalkulacije, ekonomski pokazatelji proizvodnje soje su sljedeći:

• Ukupni prihodi: 1.427,50 EUR/ha (uključujući potporu od 340,00 EUR/ha).
• Ukupni varijabilni troškovi: 1.055,39 EUR/ha.
• Dobit: 372,11 EUR/ha, što predstavlja razliku između prihoda i varijabilnih troškova.
• Cijena koštanja: 0,42 EUR/kg, dok je prodajna cijena 0,435 EUR/kg.
• Ekonomičnost: 1,35 – svaki uloženi euro donosi 1,35 EUR prihoda.
• Rentabilnost: 35,26 %, što ukazuje na isplativu proizvodnju.

Ova se kalkulacija temelji na varijabilnim troškovima, što je korisno za kratkoročno odlučivanje jer su fiksni troškovi irelevantni u ovom slučaju. Međutim, važno je napomenuti da poljoprivredno gospodarstvo ima značajne fiksne troškove poput amortizacije strojeva i opreme, zakupa zemljišta, kamata i administrativnih troškova koji dugoročno utječu na ukupnu profitabilnost proizvodnje.

Rezultati kalkulacije potvrđuju da je uz primjenu adekvatne agrotehnike i optimizaciju troškova, proizvodnja soje ekonomski opravdana. Poljoprivrednici trebaju obratiti pozornost na pravilan odabir sjemena, gnojidbu i zaštitu bilja kako bi osigurali stabilne prinose i dugoročnu održivost proizvodnje.

Tablica 2. Kalkulacija proizvodnje soje

Kalkulacija prikazuje strukturne financijske vrijednosti proizvodnje soje po hektaru, uključujući tržišnu vrijednost proizvodnje, potpore, varijabilne troškove i dobit. Analiza ovih podataka omogućuje poljoprivrednicima donošenje odluka o strukturi sjetve temeljem informacija o isplativosti uzgoja soje te mogućnost optimizacije troškova. Osim ekonomske isplativosti, soja pruža prilagodljivost u uvjetima klimatskih promjena. Kraća vegetacija omogućuje raniju žetvu i smanjuje rizik od suše, dok mogućnost uzgoja kao postrne kulture dodatno povećava iskorištenost zemljišta i profitabilnost gospodarstva. Ulaganje u proizvodnju soje stoga predstavlja stratešku odluku koja može donijeti dugoročnu korist poljoprivrednicima u Hrvatskoj.

Tablica 3. Simulacija ekonomskih parametara pri različitim prinosima soje

Simulacijom ekonomskih parametara vidljivo je kako se ključni pokazatelji, poput ekonomičnosti i rentabilnosti mijenjaju ovisno o visini prinosa. Ova analiza pomaže poljoprivrednicima razumjeti utjecaj varijacija prinosa na njihovu profitabilnost i omogućuje bolje planiranje proizvodnje u različitim agroekološkim uvjetima.