Mungo grah – superhrana iz vlastitog vrta

Mungo grah (Vigna radiata), poznat i kao “zeleni grah” ili “zelena soja”, sve je popularniji među ljubiteljima zdrave prehrane. Iako se u Hrvatskoj uzgaja sporadično, prvenstveno u primorju i na otocima zbog toplije klime i blagih zima, uz odgovarajuću njegu može uspješno rasti i u kontinentalnim područjima.

Zahvaljujući svom iznimno bogatom nutritivnom sastavu i brojnim pozitivnim učincima na zdravlje, mungo grah s pravom se svrstava među superhranu.

Bogat nutritivni sastav

Ova vrlo hranjiva mahunarka sadrži visok udio proteina, vlakana, vitamina i minerala, a pritom ima nisku energetsku vrijednost. U 100 grama suhih zrna nalazi se oko 347 kcal, 24 grama proteina, 16 grama vlakana te značajne količine željeza, magnezija i kalija. Osim toga, posebno se ističe visokim udjelom vitamina B-skupine te antioksidansima.

Klijanjem sjemena povećava se dostupnost vitamina i minerala što čini klijance i mlade izdanke izuzetno hranjivima.

Osim što pridonosi zdravlju srca, probave i imuniteta, redovita konzumacija mungo graha može pomoći u regulaciji tjelesne mase i prevenciji kroničnih bolesti. Također, lakše je probavljiv od drugih mahunarki jer sadrži probavljivije ugljikohidrate, visok udio topivih vlakana i manje tvari koje izazivaju nadutost.

Kulinarska primjena

Mungo grah te njegove klice i mladi izdanci imaju široku kulinarsku primjenu. Kuhani mungo grah koristi se u juhama, varivima, curryjima i salatama te za pripremu namaza i falafela. Klice i mladi izdanci najčešće se konzumiraju sirovi u salatama i sendvičima zbog svježine i hrskavosti, no mogu se i kratko termički obraditi, blanširati ili sotirati. Također su popularni kao dekoracija za gotova jela.

Uzgoj

Mungo grah osjetljiv je na niske temperature i mraz, stoga se sjetva obavlja kada prođe opasnost od mraza i kad se tlo zagrije iznad 18 °C. Optimalna temperatura za klijanje je oko 25 °C, a za rast između 21 i 35 °C. Najbolje uspijeva na dobro propusnim, lagano kiselim do neutralnim tlima.

Može narasti od 30 cm pa sve do 120 cm visine, ovisno o sorti. Zrna su sitna, okrugla i najčešće zelene boje, premda postoje i žute te smeđe varijante. Sije se kao i ostale vrste graha, po nekoliko zrna u kućicu ili u redove, na razmak 30–40 cm između redova i 10–15 cm između biljaka. Neka istraživanja pokazuju da uži razmak između redova (npr. 25 cm) daje veći prinos u odnosu na širi razmak (75 ili 100 cm).

Od cvatnje do tehnološke zrelosti zahtijeva redovito zalijevanje, jer sušni uvjeti mogu znatno smanjiti prinos. Mahune dozrijevaju neujednačeno, pa se berba često obavlja ručno i u nekoliko navrata. U početku su zelene i tanke, a svaka sadrži 10 – 15 sitnih sjemenki. Kako sazrijevaju, mahune tamne i na kraju postaju gotovo crne. Budući da su sklone pucanju kada su potpuno zrele, moraju se pažljivo brati kako bi se spriječio gubitak sjemena.

Uzgoj klijanaca mungo graha započinje namakanjem sjemenki 6–12 sati, nakon čega se svakodnevno ispiru i drže na tamnom, toplom mjestu dok ne prokliju za 4-6 dana. Za uzgoj mladih izdanaka sjeme se također namače, a zatim se gusto posije na vlažan supstrat i pokrije 1-2 dana, nakon čega se uzgoj nastavlja na svijetlu dok izdanci ne narastu oko 8 cm, što obično bude za 7-10 dana kada su spremni za berbu.