Dragoljub je prvenstveno poznat kao ukrasna biljka zahvaljujući svojim živopisnim cvjetovima i dekorativnom lišću. Međutim, ova atraktivna biljka krije mnogo više od ukrasne vrijednosti.
Svi nadzemni dijelovi dragoljuba su jestivi. Imaju prepoznatljiv pikantan okus koji podsjeća na rikolu, kres salatu ili hren. Osim toga, dragoljub je i iznimno koristan u vrtu. Privlači oprašivače poput pčela i leptira, a djeluje i kao prirodna zaštita jer odvlači štetne insekte s drugih biljaka. Dragoljub nalazi svoju primjenu i u medicini, kao i u kozmetici, zbog svojih antiseptičkih, antimikrobnih i protuupalnih svojstava.
Jednostavan za uzgoj
Dragoljub je jednostavan za uzgoj i ne zahtijeva mnogo njege. Budući da je osjetljiv na mraz, sjetva na otvorenom provodi se tek nakon što prođe opasnost od mraza – najčešće sredinom svibnja. Sjeme dragoljuba je krupno i tvrdo, pa nerijetko sporo i neujednačeno klija. Sije se na dubinu od 1,5 do 2 cm, uz razmak od 20 – 30 cm između biljaka. U optimalnim uvjetima (18 – 22 °C), nicanje traje 14 – 28 dana, no može započeti već za 7–10 dana ako se sjeme prethodno namače u vodi preko noći.
Sjetvu je moguće obaviti i ranije u posudice, a presađivanje na stalno mjesto obavlja se kada prođe opasnost od mraza. Budući da ima osjetljiv korijenov sustav, važno je pažljivo rukovati presadnicom kako ne bi došlo do oštećenja korijena. Može se uzgojiti i kao mikrozelenje (microgreens) tako da se sjeme u gustom sloju posije u plitke posude sa supstratom. Kada biljke razviju prvi par pravih listova, obično 10 – 14 dana nakon sjetve, spremne su za berbu.
Siromašno tlo i sunce
Najbolje uspijeva na siromašnom, pjeskovitom i dobro dreniranom tlu. U tlu bogatom hranjivima razvija obilno lišće, ali slabije cvjeta. Preferira sunčana mjesta, iako može rasti i u polusjeni, no tada će imati manje cvjetova. Relativno je otporan na sušu, ali tijekom duljih sušnih razdoblja potrebno ga je redovito zalijevati. Za bogatije cvjetanje preporučuje se prihrana gnojivom s povećanim udjelom fosfora.
U slučaju da postane izdužen i rijedak, potrebno ga je orezati do polovice njegova volumena, a to će vrlo brzo potaknuti novi rast. Sjeme dragoljuba često samo otpada sa stabljike kada sazrije te se može naći ispod biljke. Ako ostane na tlu i nije izloženo ekstremnim uvjetima koji bi ga oštetili, ono će sljedeće proljeće samo proklijati. Sjeme za sljedeću sezonu može se prikupiti s tla ili izravno sa stabljike kada poprimi svijetlosmeđu boju. Prije spremanja, potrebno ga je dodatno osušiti dok ne postane svijetlije i lagano smežurano.
Raznolikost sorti
Na tržištu postoji velik broj sorti i varijeteta dragoljuba koji se razlikuju po visini, habitusu, boji cvjetova te boji i obliku listova. Najčešće se uzgajaju dvije vrste: penjačice (Tropaeolum majus) i patuljaste sorte (Tropaeolum minus). Penjačice mogu narasti 2 – 3 metra te pužu po tlu ili se penju uz potporu. Zbog svog brzog rasta i razgranatosti idealne su za prekrivanje ograda, zidova, kao viseće biljke, ali i kao atraktivan pokrivač tla u vrtovima. Patuljaste (grmolike) sorte kompaktne su biljke visine 20 – 50 cm, prikladne za sadnju uz rubove gredica, u posude i na balkonima
Cvatnja traje od kasnog proljeća sve do prvih mrazova u jesen. Cvjetovi dolaze u širokom spektru boja – od jarko žute, narančaste i crvene, do crvenkastosmeđe, ružičaste i bijele. Većina sorti ima intenzivne boje, ali postoje i one s nježnijim, pastelnim nijansama. Osim po cvjetovima, sorte dragoljuba razlikuju se i po listovima. Najčešće su listovi svjetlozeleni do tamnozeleni, dok neke sorte imaju zelenkastoplave tonove ili pak prošarane listove u zelenoj i bijeloj boji.
Kontrola štetnika
Dragoljub je iznimno koristan u vrtu, poznat po svojoj sposobnosti da privlači korisne insekte, ali i određene štetnike, čime neizravno štiti druge biljke od napada. Svojim jarko obojenim cvjetovima privlači pčele i leptire, koji su ključni za oprašivanje mnogih vrtnih kultura. Njihova prisutnost povećava oplodnju i prinos povrća i voća u vrtu. Osim oprašivača, privlači i korisne predatorske insekte poput bubamara i osolike muhe, koje se hrane lisnim ušima.
Često se sadi u blizini povrća i voća kao tzv. “žrtvena biljka”, jer privlači štetnike poput lisnih uši, lisnih minera, puževa, gusjenica i kupusnih sovica. Budući da puževi posebno vole dragoljub, njegova prisutnost može pomoći da ostanu na njemu, umjesto da napadaju osjetljivije kulture. Tako djeluje kao prirodna zaštita, smanjujući potrebu za kemijskim pesticidima. Osim što privlači štetnike, dragoljub sadrži i specifične kemijske spojeve koji mogu zbuniti ili odbiti neke nametnike, dodatno pridonoseći zaštiti vrta.
Pikantan okus
Dragoljub se koristi na različite i kreativne načine u kulinarstvu zahvaljujući svom pikantnom okusu i dekorativnom izgledu. Listovi se najčešće koriste svježi, posebno dok su mladi jer su tada najukusniji. Dodaju se salatama, umacima ili se od njih može napraviti pesto. Cvjetovi su blagog okusa i vrlo dekorativni, pa su popularni kao jestivi ukras u jelima, ali i u koktelima. Cvjetni pupovi i sjeme imaju izraženiji papreni okus. Zeleno, nezrelo sjeme i pupovi često se kisele u octu i koriste kao zamjena za kapare, poznate i kao “kapare za siromašne”. Iako okus nije identičan, “kapare“ dragoljuba nude cjenovno pristupačnu i nutritivno bogatu alternativu.
Nezrelo sjeme dragoljuba može se koristiti sitno nasjeckano ili samljeveno kao začin. Njegov okus podsjeća na papar i čini ga odličnim dodatkom jelima. Mladi izdanci dragoljuba (microgreens) vrlo su popularni u restoranima gdje se najčešće koriste kao jestiva dekoracija u jelima. Iako se listovi i izdanci mogu kratko termički obraditi, poput špinata, preporučuje se konzumacija u sirovom obliku kako bi se sačuvala njihova nutritivna vrijednost i svojstven i prepoznatljiv okus.
Fitoterapija i kozmetika
Dragoljub je vrijedan izvor vitamina A, C i E, kao i minerala poput željeza, kalcija i kalija. Cijenjen je u narodnoj i suvremenoj fitoterapiji zbog mnogo biološki aktivnih spojeva i širokog spektra ljekovitih djelovanja. Pokazuje antibakterijska, antivirusna, protuupalna te protugljivična svojstva. Zbog toga se tradicionalno koristi kod infekcija dišnih puteva, osobito za olakšavanje iskašljavanja i izbacivanja sluzi, najčešće u obliku čajeva ili tinktura. Učinkovit je i kod blažih infekcija mokraćnog sustava, zahvaljujući svom diuretskom i antimikrobnom djelovanju.
Redovita konzumacija svježih listova ili tinktura može doprinijeti jačanju imuniteta, osobito tijekom sezone prehlada i gripe. Iako nije među najpoznatijim biljkama u kozmetici, dragoljub ima značajnu vrijednost i u njezi kože i kose. Njegov ekstrakt koristi se u šamponima protiv peruti i ispadanja kose, jer potiče cirkulaciju vlasišta i jača korijen. Zahvaljujući antibakterijskim i antiseptičkim svojstvima, dragoljub se dodaje i u proizvode za njegu kože, gdje pomaže kod akni, manjih rana i upalnih procesa, pridonoseći bržem zacjeljivanju i zdravijem izgledu kože.
