Sigurnost prehrane, održivost i geopolitički utjecaji na prehrambenu industriju bile su središnje teme dvodnevne konferencije FOODCOOLTOUR u Osijeku, održane početkom svibnja, koja je privukla više od 300 sudionika—renomirane znanstvenike, predstavnike vlasti, akademsku zajednicu i prehrambenu industriju. Kroz 12 panel rasprava vodeći stručnjaci definirali su najveće izazove i nove perspektive za razvoj prehrambenog sektora.
Konferenciju je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu s ciljem da se pošalje jasna poruka da znanost, inovacije i politika moraju djelovati zajednički kako bi se osigurao stabilan i konkurentan prehrambeni sustav.
David Vlajčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u pozdravnom govoru istaknuo je važnost znanstvenih temelja i modernizacije tehnologije u domaćoj proizvodnji. To je jedini održiv put jer upravo u toj sinergiji leži dugoročna snaga i otpornost našeg prehrambenog sustava, poručio je Vlajčić i osvrnuo se i na nedavna događanja vezana uz pojavu slinavke i šapa, naglasivši kako su pravovremene mjere omogućile očuvanje sigurnosnog sustava, dok je istovremeno osigurana nesmetana trgovina.
–Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva snažno podupire inicijative koje povezuju znanost, inovacije i tradiciju, posebice kroz nacionalne oznake kvalitete poput „dokazane kvalitete“. Cilj je jačanje prepoznatljivosti domaćih proizvoda i stvaranje uvjeta za njihovu konkurentnost na tržištu, naglasio je ministar.
Vlajčić je istaknuo i uspjehe Hrvatske na europskoj razini: 51 zaštićeni proizvod, uključujući 18 oznaka izvornosti vrhunskih hrvatskih vina te 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića, što Hrvatsku svrstava na visoko 8. mjesto među članicama EU.
–Također, kontinuirano se radi na unapređenju sigurnosti prehrambenog sustava kroz cjelokupan lanac, uz aktivnu suradnju referentnih laboratorija. Sustav koji danas postoji temelji se na visokim europskim standardima, čineći Hrvatsku dijelom jednog od najsigurnijih prehrambenih sustava u svijetu, dodao je.
Da je Slavonija oduvijek bila žitnica Hrvatske, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvstskog sabora Marijana Petir, naglašavajući ulogu Osijeka i Osječko-baranjske županije u jačanju sektora.
–Ovaj kraj ima priliku pozicionirati se kao središte stručnih rasprava i rasadnik ideja kako unaprijediti sigurnost i kvalitetu hrane, stvoriti dodanu vrijednost proizvoda i odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo, poručila je Petir.
–Kako bi zaštitili domaću proizvodnju i suzbili nelojalnu konkurenciju, a potrošačima osigurali da jedu kvalitetnije Odbor za poljoprivredu je predložio da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda koji se stavljaju na tržište što nije moguće napraviti bez stručnjaka i znanstvenika, dodala je.
Hrvatska poljoprivreda trenutno utemeljena na burzovnim žitaricama
Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, upozorio je na nepovoljnu strukturu poljoprivredne proizvodnje i rascjepkanost zemljišta s prosječnom površinom od svega sedam hektara po gospodarstvu.
–Hrvatskoj poljoprivredi nedostaju kapitalna ulaganja u proizvodnju, preradu te u logističko-distributivne centre, izjavio je Karalić već u prvoj panel raspravi.
Uz strukturne izazove,Karalić je upozorio i na nepovoljnu dobnu i obrazovnu strukturu poljoprivrednika, a kao “rak ranu” hrvatske poljoprivredne proizvodnje, naveo je konkurentnost.
–Nalazimo se na tek 35 posto produktivnosti u usporedbi s razvijenim državama EU. Sektori koji su tehnološki zahtjevni i radno intenzivni, poput stočarstva, voćarstva i povrćarstva, nisu na istoj tehnološkoj razini kao kod drugih članica EU, stoga je nužno mijenjati cijeli model, izjavio je.
Karalić je naglasio potrebu za strukturnom transformacijom hrvatske poljoprivrede čija se proizvodnja trenutno temelji na burzovnim proizvodima poput žitarica i uljarica, koje Hrvatska izvozi, dok istovremeno uvozi prerađene proizvode. Rješenje vidi u investicijama usmjerenima na proizvodnju, preradu i logističko-distributivne sustave, kao i u diverzifikaciji poljoprivrednih gospodarstava, koja bi se trebala baviti ne samo primarnom proizvodnjom već i drugim sektorima.
–Osnovni resursi postoje, no nedostaju velike kapitalne investicije i brojni prateći projekti, istaknuo jeKaralić. Posebno je naglasio nužnost ulaganja u kvalitetu tla, budući da je 40 do 50 posto poljoprivrednih tala degradirano u smislu sadržaja organskih tvari i kiselosti. Moramo intenzivno provoditi organsku gnojidbu, agrotehničke mjere i druge metode kondicioniranja tla kako bismo ga učinili otpornijim na klimatske promjene i sve izazove koji dolaze, zaključio je Karalić.
Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je kako je sektor poljoprivrede posljednjih godina suočen s brojnim izazovima, uključujući pandemije koje utječu na tržište i povećanje troškova, kao i sukobe koji ne jenjavaju, već eskaliraju. Uz to, izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i naglasak na zelene politike potaknuli su poljoprivrednike na prosvjede. Hrvatska nije izuzeta od tih tržišnih poremećaja i sektorskih nestabilnosti, ali nastoji promptno reagirati na izazove i klimatskih promjena i tržišnih nestabilnosti, uz očekivanje da Europska unija prihvati hrvatske prijedloge. Jedan od tih prijedloga odnosi se na krizni mehanizam – sustav koji bi omogućio brzu reakciju na prijetnje sektoru.
–Novi europski povjerenik za hranu i poljoprivredu Christophe Hansen povoljno je ocijenio prijedlog, te se očekuje da će on postati dio Zajedničke poljoprivredne politike, rekao je Majdak naglasivši i očekivanja vezana uz ZPP, posebice u kontekstu provedbe kroz dva stupa: izravna plaćanja te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ključno je da se europska omotnica ne smanjuje, već povećava, kako bi se osigurala adekvatna reakcija na nepovoljne okolnosti koje ugrožavaju poljoprivredu na globalnoj i europskoj razini. Također, važno je pojednostavljenje politike, kako bi bila kvalitetno ocijenjena od strane poljoprivrednika, rekao je.
Majdak je podsjetio da je Hrvatska još 2016. počela govoriti o samodostatnosti, dok je Europa taj koncept ozbiljno razmatrala tek s pojavom pandemije COVID-19. Iako Hrvatska nije iskoristila sve ranije europske fondove, sada se nalazi u fazi kada počinje baštiniti prednosti ZPP-a, uz suočavanje s administrativnim i birokratskim izazovima koji se moraju mijenjati u korist poljoprivrednika i povećanja samodostatnosti.
–Samodostatni smo u proizvodnji uljarica i žitarica, ali potrebno je ulagati u preradbene kapacitete. Povećanjem domaće prerade potičemo korištenje vlastitih sirovina, umjesto da uvozimo prerađene proizvode od sirovina koje već posjedujemo, zaključio je Majdak. Naglasio je kako je nužno i udruživanje kako bi se osigurao održiviji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Kao pozitivan primjer naveo je industrijsku rajčicu, gdje tvrtka Podravka aktivno animira poljoprivrednike na području Slavonije i Podravine kako bi povećali svoju proizvodnju, uz sigurne dugogodišnje ugovore.
–Takva kooperacija omogućava stabilnost i dugoročnu održivost proizvodnje, čime se osigurava sigurniji prihod za poljoprivrednike, kaže Majdak.
Rastuća uvozna ovisnost ugrožava domaću proizvodnju i potiče inflaciju
–Američke carinske mjere neće imati značajniji utjecaj na hrvatski izvoz, s obzirom na to da ukupna razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s SAD-om čini samo oko 0,8 posto. Međutim, potencijalna šteta mogla bi se osjetiti kroz carinski udar na zemlje s kojima Hrvatska ima snažnu vanjskotrgovinsku razmjenu unutar Europske unije. Posebno su izložene države koje proizvode sir, maslinovo ulje, konditorske proizvode, alkoholna pića i vino, jer bi njihovi proizvodi, koji ne završe na američkom tržištu, mogli preplaviti europsko i dodatno pojačati konkurentski pritisak na hrvatsku proizvodnju i izvoz, upozorio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK.
Također je naglasio zabrinjavajuću ovisnost Hrvatske o uvozu hrane, navodeći da je izvezeno tek 61 posto vrijednosti onoga što je uvezeno. –Najviše uvozimo voće, povrće, meso i mliječne proizvode, pri čemu u stočarskoj proizvodnji zadovoljavamo tek 50 do 60 posto vlastitih potreba. Ova uvozna ovisnost ne ugrožava samo domaću proizvodnju, već i inflaciju jer cijene hrane postaju sve više pod utjecajem vanjskih tržišta i globalnih kriza, rekao je Kovačević.
Smatra kako je, unatoč trenutnim neizvjesnostima i mogućem američko-europskom kompromisu, ključno da se Hrvatska pozabavi svojim kroničnim problemima u poljoprivredi.
Od ulaska u Europsku uniju, fizički obujam poljoprivredne proizvodnje smanjen je za 15,5 posto—biljna proizvodnja pala je za 14,4 posto, a stočarska proizvodnja za čak 21 posto. Osim toga, Hrvatska nije postigla ekonomiju obujma, što dovodi do visokih jediničnih troškova, dok produktivnost doseže tek 35 posto prosjeka Europske unije, upozorio je Kovačević.
Nedovoljna proizvodnja hrane i znatan uvoz dodatno otežavaju situaciju. U prošloj godini zabilježen je rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u visini od 2 milijarde i 400 milijuna eura. Najveći deficit bilježe meso, mlijeko, voće i povrće—proizvodi s najvećom dodanom vrijednošću i profitabilnošću. Dok je prije dvije godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila 67 posto, prošle godine pala je na 61 posto. Strukturni problem dodatno otežava činjenica da je čak 97 posto suficita u izvozu povezano s uljaricama i žitaricama, dok se istovremeno uvoze proizvodi s visokom dodanom vrijednošću.
Sve je teže prepoznati istinite informacije o hrani
U dijelu konferencije posvećenom prehrani građana i nutricionizmu naglašeno je kako je u digitalnom dobu sve teže prepoznati istinite informacije o hrani.
Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja HAPIH-a, upozorila je na sveprisutnost dezinformacija – od selektivnog korištenja statistika do prikrivenih reklama i senzacionalističkih naslova, ali i ohrabrujući podatak da gotovo 70 % mladih u Hrvatskoj prepoznaje izloženost lažnim vijestima, što upućuje na rast svijesti i razvoj kritičkog mišljenja u čemu pomaže i HAPIH sa svojim kampanjama. U sklopu konferencije istaknuta je i važnost edukacije građana o prehrani u digitalnom dobu te su predstavljeni izazovi u regulaciji soli u prehrambenim proizvodima koja je jedan od najvećih uzročnika bolesti s mogućim smrtnih ishodom. Drugi dan konferencije FOODCOOLTOUR otvorio je neka od ključnih pitanja svakodnevne prehrane, uključujući navike Hrvata i vrhunskih sportaša, sigurnosti dodataka, nove hrane i mogućih laboratorijskih uzgoja, ali i prijetnji da zbog krčenja šuma ostanemo bez proizvoda, poput kakaa ili kave.
Foto: Tihomila Jovanović
