U srcu slavonske poljoprivrede, Poljoprivredni institut Osijek krajem svibnja još jednom je okupio najvažnije stručnjake, poljoprivrednike i predstavnike industrije na Danima polja pšenice i ječma.
Okupljenima se obratio ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, istaknuvši važnost ovog događaja kao prilike za predstavljanje široke palete sjemenarskih proizvoda i znanstvenih postignuća Instituta.
PIO – ključni faktor u domaćoj poljoprivredi
–Poljoprivredni institut Osijek nije samo najveća, najstarija i najutjecajnija oplemenjivačka i sjemenarska kuća u Hrvatskoj, već i ključni faktor u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. S udjelom vlastitog sortimenta koji doseže do 50 posto, osiguravamo stabilnost i konkurentnost na tržištu. To nije samo potvrda kvalitete naših inovacija, već i dokaz sposobnosti naših stručnjaka koji uspješno realiziraju i plasiraju naše sorte na domaće i na inozemno tržište, istaknuo je Zdunić.
Poljoprivredni institut Osijek već godinama uspješno izvozi sjemensku robu, pozicioniravši se na tri kontinenta – Europu, Aziju i Afriku.
–Prije dvije godine zakoračili smo i na afričko tržište, što je još jedan dokaz da naš rad ima međunarodnu vrijednost i potvrdu, dodao jeZdunić.
Poseban naglasak stavljen je na sortiment pšenice i ječma za mlinsko-pekarsku industriju i industriju slada, odnosno piva.
-U tom segmentu govorimo o dominaciji – naši proizvodi čine između 50 i 60 posto tržišta, što je neosporan pokazatelj kvalitete i pouzdanosti, naglasio je Zdunić.
Očekivanja za žetvu pšenice i ječma
Uz predstavljanje novih sorti i sjemenarskih inovacija, događaj je bio i prilika za analizu aktualnog stanja na poljima te prognoze za predstojeću žetvu pšenice i ječma. Na temelju dosadašnjih vremenskih uvjeta i primjene tehnoloških mjera, stručnjaci su iznijeli očekivanja za ovogodišnje prinose istaknuvši kako će oni biti prosječni, ako do žetve ne bude ekstremnih vremenskih neprilika. Za razliku od prošle godine, kada je suša otežala klijanje pšenice, ovog proljeća kiša i niže temperature utjecale su na vegetaciju. Upozorili su i kako bi nagli porast temperatura iznad 30 stupnjeva, ako potraje dulje od sedam dana, mogao uzrokovati prijevremeno dozrijevanje i smanjenje kvalitete zrna.
–Proizvodnju pšenice i ječma uvijek treba gledati u kontekstu vremenskih prilika. Mi smo se upravo po vremenskim prilikama u ovim proljetnim mjesecima vratili možda dvadesetak godina unazad, već smo zaboravili na učestale oborine u tom proljetnom razdoblju. Tijekom vegetacije bilo je nižih temperatura, što je svakako utjecalo na rast usjeva. Naravno, ako su poljoprivredni proizvođači pravovremeno obavili sve preporučene i tehničke mjere, možemo reći da prema stanju usjeva očekujemo dosta dobre urode, rekao je dr. sc. Luka Andrić, pomoćnik ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek.
Nepovoljni vremenski uvjeti nisu bili jednako raspoređeni po svim područjima. Dok je većina polja ostala u dobrom stanju, neke regije su doživjele eskalaciju nevremena, olujni vjetar i velike količine oborina, što je u pojedinim područjima uzrokovalo polijeganje usjeva, osobito ječma.
Stručnjaci očekuju da će naredni dani s temperaturama iznad 30 stupnjeva, potaknuti završnu fazu zriobe ječma, čija se tehnološka zrioba predviđa oko 20. lipnja.
Ministarstvo najavilo ulaganja u preradu žitarica
Iako se očekuju solidni prinosi, poljoprivrednici su izrazili zabrinutost zbog niskih otkupnih cijena pšenice.
Trenutačna cijena od 150 eura po toni niža je nego prošle godine, što dodatno otežava održivost proizvodnje. Kao mogući izlaz iz ove situacije, ističe se uzgoj durum pšenice, koja postiže znatno bolju cijenu na tržištu, a kojoj su se već okrenuli neki baranjski uzgajivači.
Kako bi podržalo domaću proizvodnju i smanjilo vanjsku ovisnost, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je uložiti u posebne pogone za preradu durum pšenice.
–To su specifični mlinovi koje dosad nismo imali u Hrvatskoj. Osim toga, ulaganja ćemo usmjeriti i na proizvodnju tjestenine, izjavio je državni tajnik Tugomir Majdak.
Dodao je kako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osiguralo 4,5 milijuna eura za sjetvu certificiranog sjemena soje, s ciljem stabilizacije prinosa. Također najavljuju jesensku sjetvu strnih žitarica, kao i ozimih, uz poticaje za kvalitetniju proizvodnju i žetvu. Majdak je naglasio da Ministarstvo nastavlja surađivati s domaćim sjemenarskim kućama i poljoprivrednicima te je od 1. lipnja krenulo u izradu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s posebnim naglaskom na raspolaganje državnim i privatnim zemljištem.
Ministarstvo će zadržati decentralizirani model upravljanja državnim zemljištem, s većom odgovornošću županija. Ističe se i pojednostavljenje procedura za poljoprivrednike, smanjenje administrativnih opterećenja te manje kontrola, a više edukacija kako bi se olakšao rad na terenu.
Kako bi se ublažile posljedice učestalih klimatskih promjena, Ministarstvo će osigurati učinkovit i brži financijski mehanizam, temeljen na Fondu solidarnosti, koji je već usvojen u Europskoj komisiji. U planu su i natječaji za mlade poljoprivrednike te investicije u primarnu proizvodnju i preradu.
Prema Majdakovim riječima poseban fokus stavljen je na preradu poljoprivrednih proizvoda, gdje Hrvatska i dalje bilježi visok uvoz. Ministarstvo planira investirati u domaće kapacitete za preradu soje, tjestenine i brašna, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i povećanja konkurentnosti na tržištu. Želimo naše uljarice i žitarice zadržati na hrvatskom tlu, kroz domaću preradu omogućiti dodanu vrijednost, što će rezultirati boljim otkupnim cijenama za poljoprivrednike, zaključio je Majdak.
Klimatske promjene i borba protiv bolesti
I dok su investicije u preradu ključne za jačanje konkurentnosti, poljoprivrednici svakodnevno vode borbu s drugim izazovima koji direktno utječu na njihove prinose—klimatskim promjenama i biljnim bolestima.
–Nikada ne znamo što nas čeka pod vedrim nebom – hoće li nam trebati dodatna vlaga ili ćemo se morati boriti s njenim viškom, ističe Atila Szabo iz Karanca, čija se obitelj već generacijama bavi poljoprivredom.
Kako bi osigurao kvalitetan urod, koristi fungicidnu zaštitu, zbog obilnih oborina koje su povećale rizik od bolesti. Szabo ističe pozitivna iskustva sa sortimentom Poljoprivrednog instituta Osijek, čije sorte redovito koristi u proizvodnji.
-Svake godine izbace neke nove sortimente bez obzira je li u pitanju pšenica, ječam ili bilo koja druga kultura. Njihovo sjeme koristimo redovito i uvijek sudjelujemo na Danima polja. Stručni su i rezultati govore sami za sebe, kaže Szabo, ističući kako stručna podrška i kvalitetan sortiment igraju ključnu ulogu u uspješnoj proizvodnji.
Među brojnim sortama posebnu pažnju privukao je ječam Kum, koji je izazvao interes Božidara Horvateka iz Ivanovca. Na svojih 50 hektara—što čini polovicu obradivih površina njegovog OPG-a—Horvatek uzgaja pivarski ječam i pšenicu te pomno prati razvoj novih sorti koje bi mogle poboljšati njegovu proizvodnju.
–Prinosi su dobri, sorte su novije i jednostavnije za rad, ali tržište nam uvijek donosi izazove, ističe Horvatek dodajući kako je početna otkupna cijena bila obećavajuća, ali sada je smanjena, što dodatno otežava planiranje proizvodnje. Unatoč neizvjesnostima, poruka Dana polja ostaje jasna—ulaganje u istraživanje, domaću preradu i modernizaciju sektora ključno je za dugoročnu održivost hrvatske poljoprivrede. Znanje, tradicija i inovacije temelj su uspješne proizvodnje, a uz podršku institucija, domaći sektor može postati otporniji na globalne izazove.
Foto: Tihomila Jovanović
