Uzgoj ljekovitog matičnjaka

Ljekoviti matičnjak ili melisa (Melissa officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. Cijeli nadzemni dio biljke ima prepoznatljiv miris koji podsjeća na limun. Posebno je privlačan pčelama pa tako naziv melisa dolazi od grčke riječi za pčelu.

Matičnjak najčešće koristimo svjež jer ga možemo ubirati od svibnja pa sve do studenoga. Snažan miris potječe od eteričnog ulja koje se nalazi u listovima, a u ljekovite svrhe mogu se upotrebljavati svježi ili osušeni listovi. U 17. stoljeću karmelićanski redovnici su sastavili pripravak za najrazličitije bolesti koji se još danas može koristiti, a jedan od sastojaka je i matičnjak.

Rasprostranjen je na području Europe oko Mediterana te u zapadnoj Aziji. Samonikli matičnjak raste u svim krajevima Hrvatske, najčešće uz potoke i po rubovima listopadnih šuma. Danas se ova biljka uglavnom uzgaja. Za uzgoj matičnjaka potrebna su umjereno vlažna, rastresita i humusom bogata tla, neutralne do slabo kisele reakcije. Teška i vlažna tla treba izbjegavati.

Iz gornjeg dijela razgranatog korijena razvijaju se ravne četverokutne stabljike. Korijen je jako razgranat s brojnim vodoravnim podzemnim izdancima iz kojih se vremenom razvijaju brojne stabljike. Listovi su ovalnog oblika i nasuprotno raspoređeni na stabljici. Donji listovi su krupniji i na dužoj peteljci, dok su gornji sitniji i na kraćoj. Donji listovi mogu biti i srcolikog oblika, a po obodu grubo nazubljeni. Cijela biljka je prekrivena sitnim mekim dlačicama. Cvjetovi su bijeli, sitni i dvousnati. Plod je sitan i sjajan, ovalnog oblika.

Klijavost sjemena je 85-90%, a starenjem sjemena opada. Masa 1000 sjemenki je 0,5-0,7 grama. Suhi list (Melissae folium) i lisni izdanci (Melissae herba) služe za umirenje (sedativ) i za ublažavanje grčeva (spazmolitik). Eterično ulje melise upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Cvjetovi su bijeli, sitni, skupljeni u prividne pršljene u pazušcima najgornjih listova. Plod je sitan i sjajan ovalnog oblika. Matičnjak je otporan na niske temperature pa nema opasnosti od smrzavanja tijekom zime.

Proizvodnja presadnica matičnjaka

Presadnice matičnjaka proizvode se u hladnim lijehama uz obavezno navodnjavanje. Sjeme se sije na prethodno dobro pognojeno i poravnato tlo, čisto od korova. Sjetva se obavlja tijekom svibnja i lipnja. Sjeme se sije nasumično ili u redove na razmak 15-20 cm. Za površinu metra kvadratnog potrebno je 2-3 g sjemena. Tijekom uzgoja lijehe treba redovito zalijevati. Sjeme niče za 15-20 dana. Nakon 70-90 dana biljke su visoke 10-12 cm i imaju razvijena 2-4 sekundarna izdanka s 4-6 pari listova. Na površini metra kvadratnog može se proizvesti 200-300 kvalitetnih presadnica.

Sadnja presadnica

Presadnice se sade u jesen ili u rano proljeće u redove na razmak 60-70 cm. Razmak između biljaka u redu treba biti najmanje 25-30 cm. Za površinu jednog hektara potrebno je 47600-66600 presadnica. Na manjim se površinama sadnja obavlja ručno, a na većim sadilicama. Kod ručne je sadnje važno da se presadnice polažu uvijek na istu stranu kanala kako bi se očuvao pravilan razmak između redova.

Agrotehničke mjere, gnojidba i zaštita matičnjaka

Za uzgoj matičnjaka važno je prozračivanje tla, koje se do zatvaranja redova mora obaviti dva do tri puta, a poslije svake košnje po jedanput. Prvo se okopavanje obavlja čim se pojave prvi korovi ili pokorica, a drugo 15-20 dana nakon prvog. Sljedeća se okopavanja obavljaju prema potrebi. Zadnje okopavanje treba obaviti neposredno prije berbe. Budući da se matičnjak uzgaja zbog proizvodnje nadzemnog dijela biljke, treba ga neposredno prije prvog okopavanja prihraniti dušikom. To se čini s 150-200 kg/ha dušičnog gnojiva. Drugo prihranjivanje dušikom s istom količinom gnojiva obavlja se nakon prve žetve. U vlažnijim godinama se na listovima matičnjaka mogu razviti gljivice (Septoria Melissae Desm.).

Ljekovitost i upotreba

List sadrži 0,1-0,3% eteričnog ulja, vitamina i gorkih tvari. Glavni sastojak eteričnog ulja je citral, a nalaze se i seskviterpeni (kariofilen). Droga sadrži 4-5% trjeslovina, triterpenske kiseline, fenilkarboksilne kiseline te flavone. List matičnjaka koristi se u medicini kao sredstvo za smirenje te u kozmetičkoj i kemijskoj industriji. Pri vanjskoj i unutarnjoj uporabi pripravci od matičnjaka djeluju karminativno, ublažavaju grčeve, djeluju antibakterijski i blago sedativno. Ponajprije se koriste za ublažavanje živčanih bolesti, poboljšavaju apetit. Vodena iscrpina ima antivirusni učinak, osobito na virus Herpes simplex. Ljekoviti učinak matičnjaka daju trjeslovine, ružmarinska kiselina i derivati kavene kiseline koji se vežu na virus i sprječavaju njegovo prodiranje u nove stanice.

Čaj od matičnjaka

Od dviju čajnih žličica i šalice vode priprema se oparak koji treba odstajati 10 minuta. Čaj se pije više puta na dan. Najbolji je čaj od svježih listova. Iznimno je ukusan i zdrav za djecu i starije osobe te se može neprekidno piti dulje vrijeme.