U svibnju je objavljen Program potpore za sufinanciranje troškova proizvodnje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda registriranih u sustavu kvalitete zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za razdoblje do 2027. godine.

Proizvođači hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda evidentiranih u registar zaštićenih naziva – zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla od 2020. godine suočavaju se s novim izazovima u proizvodnji i na tržištu što dodatno opterećuje njihov financijski položaj i utječe na konačne cijene proizvoda. Prije svega za istaknuti je visoka inflacija do koje dolazi nakon ukidanja ograničenja uzrokovanih pandemijom COVID19, a potom i ruskom agresijom na Ukrajinu. Od 2023. godine dodatni problem predstavlja pojava afričke svinjske kuge koja dovodi do nemogućnosti poslovanja objekata u kojima je potvrđena te posljedično do smanjena trgovine živim životinjama i mesom, a samim time i proizvodnje suhomesnatih proizvoda registriranih u sustavu kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Cilj programa je pružiti potporu proizvođačima koji sudjeluju u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode zaštićene oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla, a koji su suočeni s problemima u poslovanju uzrokovanima povećanjem troškova proizvodnje, transporta i distribucije proizvoda. Potporom iz ovoga Programa nastoji se osigurati likvidnost gospodarstava koji sudjeluju u sustavima kvalitete čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. Potporom će se osigurati pomoć nadoknadom dijela troškova nastalih prilikom proizvodnje i distribucije proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla proizvođačima koji posjeduju Potvrde o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda izdanim u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za potporu.

Oznakama kvalitete, odnosno zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla označeni su proizvodi čiji naziv kao takav je zaštićen u cijeloj Europskoj uniji, a proizvode se u skladu sa propisanim Specifikacijama proizvoda.

„Zaštićena oznaka izvornosti“ (ZOI) je naziv, koji može biti tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje, čija su kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo posljedica određenog zemljopisnog okruženja i njegovih urođenih prirodnih i ljudskih čimbenika i čije se sve faze proizvodnje odvijaju u točno određenom zemljopisnom području; „Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” (ZOZP) je naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje, čija se kvaliteta, ugled ili druga svojstva u bitnom pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu i kod kojeg se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u točno određenom zemljopisnom području.

Paški sir (Foto: Shutterstock)

Uvjeti prihvatljivosti korisnika

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana Prilogom I. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću koja proizvode poljoprivredne proizvode namijenjene prehrani ljudi  koji su navedeni u Prilogu I. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2016/C 202/01) ili se najvećim dijelom od njih sastoje, a koji su zaštićeni oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla i  koja su upisana u evidenciju izdanih Potvrda o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda sukladno članku  95. stavku 7. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20., 52/21., 152/22. i 152/24) i članku 24. Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i neobveznom izrazu kvalitete „planinski proizvod“ („Narodne novine“, broj 38/19) koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva  u elektroničkom obliku.

Oblik i način dodjele potpore

Iznos potpore po pojedinom korisniku utvrđuje se razmjerno količini proizvoda za koje su u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva izdane Potvrde o sukladnosti sa Specifikacijom proizvoda, a koji su evidentirani u Evidenciji izdanih Potvrda o sukladnosti, i to u iznosima kako slijedi:

– Istarski pršut – 1,70 eura po kilogramu;

– Lički krumpir – 0,05 eura po kilogramu ;

– Poljički soparnik / Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak – 2,00 eura po komadu;

– Zagorski puran – 1,50 eura po kilogramu;

– Varaždinsko zelje – 0,05 eura po kilogramu ;

– Krčki pršut – 1,70 eura po kilogramu;

– Drniški pršut – 1,70 eura po kilogramu;

– Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres – 1,30 eura po litri;

– Ogulinski kiseli kupus/ Ogulinsko kiselo zelje – 0,10 eura po kilogramu;

– Dalmatinski pršut – 1,70 eura po kilogramu;

– Baranjski kulen – 1,90 eura po kilogramu;

– Neretvanska mandarina – 0,10 eura po kilogramu;

– Slavonski kulen / Slavonski kulin – 1,90 eura po kilogramu;

– Paška janjetina – 1,50 eura po kilogramu;

– Šoltansko maslinovo ulje – 1,30 eura po litri;

– Krčko maslinovo ulje – 1,30 eura po litri;

– Korčulansko maslinovo ulje – 1,30 eura po litri;

– Istra – 1,30 eura po litri;

– Slavonski med – 0,80 eura po kilogramu;

– Lička janjetina – 1,50 eura po kilogramu;

– Zagorski mlinci – 0,20 eura po kilogramu;

– Rudarska greblica – 0,40 eura po komadu;

– Varaždinski klipič – 0,04 eura po komadu;

– Bjelovarski kvargl – 2,00 eura po kilogramu;

– Paški sir – 4,15 eura po kilogramu;

– Malostonska kamenica – 0,05 eura po komadu;

– Dalmatinska pečenica – 1,00 eura po kilogramu;

– Dalmatinska panceta – 1,00 eura po kilogramu;

– Brački varenik – 4,00 eura po litri;

– Lički škripavac – 2,00 eura po kilogramu;

– Bračko maslinovo ulje – 1,30 eura po litri;

– Zagorski bagremov med – 0,80 eura po kilogramu;

– Zagorski štrukli / Zagorski štruklji – 0,20 eura po kilogramu;

– Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka – 1,00 eura po kilogramu;

– Meso istarskog goveda- boškarina– 0,30 eura po kilogramu;

– Lumblija – 0,40 eura po kilogramu;

– Goranski medun – 0,80 eura po kilogramu;

– Dalmatinska janjetina – 1,50 eura po kilogramu;

– Slavonska kobasica – 1,00 eura po kilogramu;

– Komiški rogač – 0,10 eura po kilogramu;

– Varaždinsko bučino ulje – 1,30 eura po litri;

– Meso crne slavonske svinje – 0,30 eura po kilogramu;

– Istarski med – 0,80 eura po kilogramu;

– Dalmatinski med – 0,80 eura po kilogramu;

– Ludbreški hren – 0,10 eura po kilogramu;

– Novigradska dagnja – 0,05 eura po komadu;

– Meso turopoljske svinje – 0,30 eura po kilogramu;

– Međimursko meso ´z tiblice – 1,00 eura po kilogramu.

Za proizvode za koje je jedinični iznos određen u eurima po kilogramu, a koji se u postupku certifikacije evidentiraju po komadu, potpora se računa kao umnožak iznosa potpore po kilogramu i mase proizvoda sukladno specifikaciji proizvoda kako slijedi:

– istarski pršut – 7,00 kg

– zagorski puran – 4,50 kg

– krčki pršut, drniški pršut, dalmatinski pršut – 6,50 kg

– baranjski kulen – 0,80 kg

– paška janjetina – 7,00 kg

– lička janjetina – 15,00 kg

– međimursko meso z’tiblice – 1,00 kg

– bjelovarski kvargl – 0,085 kg

– paški sir – 2,65 kg

– zagorski štrukli/zagorski štruklji – 0,0875 kg

– slavonska kobasica – 0,45 kg

– meso crne slavonske svinje – 135,00 kg

Iznos potpore po korisniku ne može biti veći od 100.000,00 eura u jednoj godini provedbe Programa. Financijska sredstva za provedbu Programa za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. u iznosu od 1.400.000,00 eura godišnje, odnosno 4.200.000,00 eura u trogodišnjem razdoblju provedbe Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske. U slučaju da se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za dodjelu potpore utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku će se razmjerno umanjiti.

Podnositelj Zahtjeva za potporu označava i potvrđuje potporu za koju podnosi Zahtjev putem AGRONET-a zaštićene aplikacije mrežne Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izravno ili u podružnicama Agencije za plaćanja za svaku godinu trajanja Programa. Podnositelji koji nemaju pristup AGRONET-u, a žele podnijeti Zahtjev, dužni su najkasnije 15 dana prije podnošenja Zahtjeva Agenciji za plaćanja dostaviti osobno ili preporučenom pošiljkom, popunjen obrazac Zahtjeva za upis u evidenciju korisnika Zajedničke organizacije tržišta s valjanom e-mail adresom.

Prethodni članakKako vratiti povjerenje u komasaciju?
Sljedeći članakTrebaju li hrvatski ratari mijenjati svoju strukturu sjetve?
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.