Pod jednim od vrhova Psunja, u malom mjestu Podvrško u općini Cernik među tristotinjak stanovnika i 90-ak kućanstava svoj san živi i jedna posebna slavonska obitelj – obitelj Vranješević. Prije 22 godine, vođen željom da na životu održi i nastavi generacijama dugu obiteljsku tradiciju, ali i ambicijom da svoju strast prema uzgoju voća i predani rad među krošnjama svog voćnjaka udruži u nešto produktivnije, ‘glava obitelji’, Dražen Vranješević pokrenuo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Iako je po zanimanju vodo i plinoinstalater, ideju koja nema veze s instalacijama Dražen ne samo da je uspio realizirati nego ju je u ova dva desetljeća i proširio te je izrasla u pravi obiteljski projekt u koji su se, s ništa manje žara i predanosti, uključili i ostali članovi obitelji, Draženova supruga Nikolina te kći Patricija i sin Patrik.
–Ljubav prema poljoprivreda u našoj je obitelji dugogodišnja tradicija koja se prenosila s generacije na generaciju. No, nisu to bile, recimo to tako, ozbiljne poljoprivredne priče, jer radilo se o manjoj površini zemlje dovoljnoj tek da zadovolji vlastite potrebe kućanstva. Ja sam prvi koji je čvrsto odlučio napraviti korak dalje. Sa željom da na temeljima obiteljske tradicije razvijem ozbiljan posao, 2003. godine osnovao sam OPG Vranješević, kaže nam Dražen, kojemu su velika podrška članovi obitelji.
Njihova je zajednička misija svakodnevnom brigom i njegom do maksimuma ‘razmaziti’ voćke koje uzgajaju na plodnoj slavonskoj zemlji. U tome su i uspjeli, a pažnju i ljubav koju su dobile, voćke im sada vraćaju s kamatama, najkvalitetnijim, sočnim plodovima.
Ostvarili su san otvaranja vlastite destilerije
Punih dvadeset godina nakon pokretanja OPG-a, Dražen Vranješević je 2023. godine otvorio i destileriju u kojoj ono što mu njegove voćke daruju dobiva, kako kaže, jednu potpuno novu, tekuću i aromatičnu dimenziju. San da jednog dana plodove iz svog voćnjaka prerađuje upravo u vlastitoj destileriji time je ostvaren. Tako su iz nje, prije dvije godine, potekli prvi domaći likeri i domaća, slavonska rakija. Ponudu autentičnih proizvoda Vranješevići planiraju konstantno obogaćivati i proširivati.
–Početak je bio skroman – krenuli smo s tek nekoliko naših voćaka pa je i rakije bilo tek za naše kućanstvo i još pokoja litra za naše najbliže. No, sa svakom degustiranom čašicom te domaće, slavonske rakije, potekle su pohvale, a potom i poslovne ponude i tada sam znao da je moja poslovna ideja zrela za realizaciju, kaže nam vlasnik destilerije, koji je dobro procijenivši pravi trenutak odlučio ozbiljnije zakoračiti u proizvodnju pića. Kako bi svojim prijateljima i gostima na svom gospodarstvu mogao ponuditi vrhunski proizvod i utočiti rakiju koja ima svoju priču, uložio je u opremu, kotao, sadnice, zemlju… Put od ideje do realizacije nije bio lagan, no Dražen je riskirao i isplatilo mu se.
Nakon šljivovice potekle su viljamovka, jabukovača i dunjovača
Na tri i pol hektara plodne zemlje uzgajamo šljive, kruške, jabuke i višnje. Krenuli smo s tradicionalnom šljivovicom, a s vremenom smo ponudu proširili na viljamovku, jabukovaču i dunjovaču. Naša je specifičnost u ručnom pristupu. Veliku ljubav i sate rada ugradili smo doslovno u svaki korak, počevši od sadnje voća, preko berbe koju također obavljamo ručno te ručnog sortiranja i pažljivog odabira onih najkvalitetnijih plodova, jer samo takvi daju rakiju vrhunske arome i okusa, zatim procesa mljevenja voća u kašu i pripreme za prirodnu fermentaciju, pa do procesa destilacije koji također obavljamo s mnogo pažnje, kaže nam Vranješević.
Srce čitavog procesa stvaranja rakije je, kako ističe, upravo prirodna fermentacija, jer se u toj fazi, u kojoj se voćna kaša počinje pretvarati u alkohol, udružuju prirodni procesi sa znanjima i vještinama čovjeka. Tijekom fermentacije, koja se provodi u pomno kontroliranim posudama te ovisno o vrsti voća i uvjetima traje od dva do četiri tjedna, prirodni kvasci aktiviraju proces vrenja, pretvarajući šećer iz voća u alkohol i oslobađajući bogate arome.
Tajna je u strpljenju, ali i jednom zlatnom pravilu!
–Mogu reći da je, uz vještine i znanja, naša najveća tajna za postizanje savršenog balansa arome, čistoće i jačine, upravo strpljenje. Ne žurimo i ne požurujemo prirodu! Fermentacija mora biti potpuno prirodna, bez dodataka. Destiliramo polako, s fokusom na aromatski dio. Destilacija, u kojoj rakija poprima svoj pravi oblik i karakter, odvija se u tradicionalnim, bakrenim kotlovima, u kojima se fermentirana voćna smjesa pažljivo zagrijava, a para bogata alkoholom odvaja se od ostataka smjese. Sve rakije prolaze dvostruku destilaciju. Tijekom prve destilacije dobiva se tzv. ‘sirova rakija’, dok druga destilacija omogućuje precizno odvajanje najkvalitetnijeg dijela rakije od ostalih dijelova, koji sadrže nepoželjne spojeve.
–Pića potom odležavaju najmanje godinu dana u staklenim ili drvenim bačvama. Vrijeme sazrijevanja može trajati mjesecima ili godinama, ovisno o željenoj dubini i kompleksnosti okusa. Tijekom tog procesa tihe transformacije rakija se polako obogaćuje, a njezine arome postaju zaokružene i harmonične. No istaknuo bih i jedno zlatno pravilo kojeg se striktno pridržavamo, a to je – ono što pri ispijanju ne usrećuje i ne zadovoljava naša nepca, nikada nećemo ponuditi na tržište!, kaže Dražen.
Otkriva nam još jednu specifičnost po kojoj je njegova destilerija prepoznatljiva. Naime, umjesto da krene s izgradnjom novog objekta, ovaj je Slavonac odlučio udahnuti život jednom starom, slavonskom štaglju pri čemu je svaki korak trebalo prilagodili EU standardima.
–Bilo je to pravi izazov, jer iznimno je zahtjevno, ‘bez čarobnog štapića’, stari štagalj izgrađen od cigle pretvoriti u modernu destileriju koja zadovoljava sve stroge standarde i kriterije EU. Da bismo uspjeli u tom složenom pothvatu spajanja slavonske tradicije i suvremene tehnologije, koji je iziskivao znatna ulaganja, ozbiljno smo se posvetili istraživanju i planiranju svakog koraka i uspjeli smo. Danas je, nekada derutan, stari štagalj, prostor koji zadovoljava sve zakonske kriterije, ali i dalje odiše mističnom toplinom starine i neprocjenjivo vrijedne i danas već rijetke, domaće atmosfere, što posjetitelji našeg gospodarstva iznimno cijene, kaže nam vlasnik bajkovite destilerije čiji je godišnji kapaciteti oko tisuću litara gotovih proizvoda.
–Velika pomoć u ostvarenju naših snova bila su nam sredstva koja smo uspjeli povući kroz mjeru 6.2.1. iz Programa ruralnog razvoja – „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti“ . Od tih 50.000 eura potpore najveći dio sredstava uložili smo u nabavu destilacijskog kazana, najvažnijeg i najskupljeg dijela opreme u cijelom procesu, koji je doslovno srce čitave destilerije te bez kvalitetnog uređaja ne bi bilo niti ozbiljne proizvodnje. Iako značajna, ta sredstva ipak nisu bila dovoljna da pokriju kompletnu investiciju te smo veliki dio morali financirati i vlastitim sredstvima.
–Trebalo je nabaviti bačve za odležavanje rakije, jer bez dobrog bureta nema ni dobre rakije. Uz to, investirali smo i u kvalitetno pakiranje – odlučili smo koristiti staklene boce koje se razlikuju od standardnih kako bi naši proizvodi već na prvi pogled bili prepoznatljivi. Posebnu pažnju posvetili smo i dizajnu logotipa i etiketa, fotografiranju naših proizvoda te izradi vlastite web trgovine, kaže nam Vranješević ističući kako ulaganja nisu bila mala, no smatra da su itekako opravdana jer, kako kaže, pravi proizvod mora biti zaokružen u svakom pogledu – od kvalitete sadržaja do dojma koji ostavlja kada ga kupac vidi i primi u ruke.
Mali proizvođači trebaju pomoć države
–Svoje stalne kupce sada imamo diljem Hrvatske, no neki naši proizvodi prešli su granicu te putuju i do Njemačke. Mrežu kupaca konstantno širimo prodajom na sajmovima, u specijaliziranim trgovinama, ali i preko društvenih mreža te naše internetske stranice, kažu Vranješevići i dodaju kako je bez jakog marketinga, koji je za male proizvođače nerijetko prevelik izdatak, vrlo teško doći do polica trgovina i do ugostiteljskih objekata te stoga smatraju da bi država, kroz podršku u promociji, trebala olakšati malim proizvođačima taj put do tržišta.
Karika koja ipak najviše škripi, ali i najviše žulja vrijedne ljude, jest administracija i birokracija – za svaki korak, kažu nam, treba neki papir, nužna je inspekcija, treba poštivati gomilu pravila, koja često nisu niti prilagođena malim proizvođačima. No, sjajnija strana medalje je sve više dostupnih natječaja i kvalitetnih edukacija za male proizvođače.
Posao na svom gospodarstvu i u destileriji Dražen Vranješević planira i dalje razvijati, a cilj mu je proširiti asortiman autentičnih proizvoda na likere od bazge, meda i višnje.
–Na žalost, baš kao i mnogi drugi dijelovi Hrvatske i naše je malo, mirno mjesto Podvrško, koje danas ima tek oko 230 stanovnika, pogođeno iseljavanjem mladih. No, mi ne gubimo nadu te i dalje čvrsto vjerujemo da se upravo kroz rad i pokretanje inovativnih, poslovnih ideja može stvoriti dobar i jak razlog za ostanak u ovoj oazi prirode. Želio bih da upravo ova naša poslovna priča bar nekome posluži kao stvaran primjer da se i u malim sredinama, daleko od velikih gradova, itekako može uspjeti, jer kako kaže ona stara, gdje ima volje, ima i načina, poručuje optimistično Dražen Vranješević.
