Osim uljane repice i suncokreta u Hrvatskoj se kao uljarice uzgajaju uljna buča, konoplja, uljani lan, mak, a mogu se uzgajati podlanak i šafranika.
Uljna buča
Uljna buča je jedna od rijetkih kultura koja se može uzgajati bez ili s minimalnom primjenom pesticida i mineralnih gnojiva te sve više postaje zanimljiva, ne samo s ekonomskog, već i ekološkog stajališta. Buča iznimno dobro reagira na organska gnojiva, a vrlo je pogodna za izmjenu u plodoredu, što je čini pogodnom za ekološku proizvodnju. U našem uzgojnom području, osobito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uglavnom su povoljni klimatski i zemljišni uvjeti za uzgoj uljnih buča. S obzirom na suvremene trendove u ljudskoj prehrani, vrlo je izražena potražnja za kvalitetnim nerafiniranim bučinim uljem, pretežno za salate, ali je traženo i u farmaciji te alternativnoj medicini.
Konoplja
U Hrvatskoj se konoplja uzgaja za sjeme, većinom namijenjeno za proizvodnju konopljina ulja. Konopljino ulje po sastavu masnih kiselina pripada skupini najkvalitetnijih jestivih ulja. Konopljino ulje sadrži skoro idealni omjer (1 : 3) omega 3 i omega 6 masnih kiselina koje su bitne za zdravlje srca i krvnih žila. Vrlo je tražena sirovina za farmaceutske, kozmetičke, prehrambene i tehničke svrhe. Nakon procesa proizvodnje ulja prešanjem, ostaju uljane pogače koje su kvalitetna hrana (konopljino brašno) s oko 20 – 25 % bjelančevina. Osim za ulje, sjeme se koristi u makrobiotičkoj prehrani, proizvodnji visokoproteinske hrane za ljude, konopljinog piva, čokolade, sladoleda, hrani za ptice i ribe.
Uljani lan
Uljani lan se uzgaja zbog sjemena, odnosno vrlo kvalitetnog ulja. Laneno sjeme se koristi u prehrani ljudi i životinja, a laneno ulje u kemijskoj i prehrambenoj industriji. Laneno ulje se zbog omega 3 masnih kiselina sve više koristi kao zdrava i blagotvorna namirnica. Lanene pogače, kao nusproizvod u proizvodnji ulja, vrijedan su koncentrirani, proteinski sastojak stočne hrane, osobito za preživače. Mlinska i pekarska industrija trebaju lan, ali nažalost svoje potrebe podmiruju uvozom. Uljani lan, koji se obično uzgaja kao jari usjev, ali se može uzgajati i kao ozimi, uspijeva u područjima s nešto više topline. U usporedbi s drugim ratarskim kulturama, uzgoj lana zahtijeva manje gnojiva i herbicida.
Uzgoj konoplje i lana za sjeme, odnosno ulje je isplativ ako uzgajivač ima vlastitu preradu ili sklopljen ugovor s prerađivačem koji se nalazi u blizini mjesta uzgoja.
Mak
Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je primjetan interes za uzgoj maka. Procjenjuje se da su potrebe za sjemenom maka u nas između 200 i 300 tona, a podmiruju se uvozom. Najvećim dijelom se uvozi sjeme maka za kućanstva (kolače), ali se sjeme maka koristi u pekarskoj i konditorskoj industriji. U kontinentalnom području mak se pretežno uzgaja kao jara kultura, a manjim dijelom kao ozima (ozime sorte). Jesenska sjetva osigurava veći prinos sjemena.
Podlanka
Sjeme podlanka (sin. lanik) sadrži 33 – 42 % vrlo kvalitetnog ulja s više od 45 % omega-3 masnih kiselina te antioksidanse koji ovo ulje čine vrlo stabilnim i otpornim na visoke temperature i ranketljivost. Ulje se može koristiti ne samo kao izvor omega 3 masnih kiselina nego i kao vrlo zdravo ulje za kuhanje. Danas se sve više govori o korištenju ove kulture za proizvodnju biodizela. S obzirom da ima male zahtjeve prema agroekološkim uvjetima, može se uzgajati na marginalnim površinama te ne predstavlja konkurenciju kulturama koje se koriste u prehrani ljudi.
Šafranika
Šafranika se uzgaja zbog sjemena koje sadrži 30 – 45 % ulja. Ulje se koristi za ljudsku prehranu i u tehničke svrhe. Trenutno na tržištu ulja dominiraju sorte šafranike čije sjeme ima visok sadržaj oleinske kiseline i vrlo nizak sadržaj zasićenih masnih kiselina. Ulje ovog tipa šafranike koristi se za prženje npr. čipsa, u kozmetici i za proizvodnju dječje hrane. Ulje s visokim sadržajem linolenske kiseline, zbog svojeg svojstva da ne žuti, koristi se kao agens sušenja u bojama. Nakon ekstrakcije ulja dobiju se pogače koje se koriste za stočnu hranu. Sjeme šafranike odlična je hrana za ptice, osobito srednje i velike papige te golubove. Industrija ptičje hrane prednost daje tipovima s bijelom ljuskom, premda tipovi s prugastom ljuskom obično imaju veći sadržaj ulja i bjelančevina. Šafranika se koristi i u tradicionalnoj medicini (snižava kolesterol, djeluje laksativno, diuretički, potiče znojenje) te kao začin (cvjetovi i sjemenke). Iznimno je tolerantna na sušu.
