Neposredno nakon žetve strnih žitarica i uljane repice koje predstavljaju prvi godišnji prihod ratarskih poljoprivrednih gospodarstava, provode se analize ostvarenih prinosa i dobiti u pojedinoj proizvodnji.
Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja strnih žitarica i uljane repice pogodovale su njihovu rastu i razvoju. Uz primjenu adekvatnih i pravovremenih agrotehničkih mjera ostvareni su zavidni prinosi.
Analiza nakon žetve – što govore brojke?
Željena visina prinosa izostala je na poljoprivrednim gospodarstvima koja nisu pravodobno ili uopće nisu primjenjivala potrebne agrotehničke mjere. Visokovrijedni član ratarskog plodoreda, uljana repica, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zauzima sve manje obradivih poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. U 2018. godini uljana repica uzgajala se na 55.653,94 hektara, dok su se u 2024. godine površine smanjile na 17.482,67 hektara. Ostvareni prinosi uljane repice ove godine kod velike većine poljoprivrednih proizvođača su izuzetno dobri te su zabilježeni prinosi i iznad 4,5 t/ha. Urod uljane repice, vidljivo iz podataka TISUP-a, ostvaruje na tržištu kroz duži niz godina zadovoljavajuću cijenu te je stoga i ostvareni dohodak uzgojem ove kulture zadovoljavajući.
Tablica 1. Otkupna cijena uljane repice od 2016.-2025. godine €/kg (Izvor: TISUP)
| 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
| God. pond. prosjek | 0,32 | 0,32 | 0,31 | 0,32 | 0,33 | 0,50 | 0,63 | 0,37 | 0,43 | 0,52 |
Sortiment i agrotehnika presudni za kakvoću uroda
Ostvareni urodi naše najvažnije krušarice-pšenice uvelike su ovisili o izboru sortimenta u sjetvi i provedenim agrotehničkim mjerama tijekom njenog uzgoja. Dobro je poznato da na tržištu mogu pronaći visokoprinosne i visokokvalitetne sorte. Uzgojem visokoprinosnih sorata, poglavito ove godine, ostvarivali su se prinosi od 8-10 t/ha te u manjem postotku i iznad 10 t/ha. Pri uzgoju visokoprinosnih sorata ne može se očekivati urod viših kvalitativnih razreda (Premium, I. klasa) te su se urodi visokoprinosnih sorata većinom nalazili po parametrima kvalitete u III. ili IV. klasi. Zanemarive količine uroda pšenice, u većini slučajeva visokokvalitetnih sorata s niže ostvarenim prinosima, nalaze se u višim kvalitativnim razredima pri otkupu.
Osim navedenog izbora sortimenta te vremenskih prilika tijekom vegetacijske sezone uzgoja, na kvalitetu uroda pšenice veliki utjecaj imaju i stanje tla (sadržaj humusa, pH tla, opskrbljenost hranivima itd,) te provedena gnojidba (poglavito dušikom). Potkraj 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Kodeks o otkupu žitarica i uljarica kojim su definirani parametri njihova otkupa. Do tada se trženje žitarica obavljalo po standardima koji su datirali iz 1954. godine. Trenutno je trženje pšenice regulirano Pravilnikom o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice koji datira iz 2018. godine. Razlog uvođenja Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica te kasnijih Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama u otkupu pšenice bio je uzgoj kvalitetnijeg sortimenta i ostvarivanje prinosa viših razreda kvalitete. Mogući razlog odluke sjetve visokoprinosnih sorata je mala razlika u ostvarenoj cijeni na tržištu između uroda više kvalitete i nižih kvalitativnih razreda vidljivo u sljedećoj tablici.
Tablica 2. Otkupne cijene uroda pšenice od 2016. do 2025. godine – područje Međimurje
| GODINA | IV. KLASA | III. KLASA | II. KLASA | I. KLASA | PREMIUM |
| 2016. | 0,90 | 1,00 | 1,10 | ||
| 2017. | 1,00 | 1,10 | 1,20 | ||
| 2018. | 1,00 | 1,10 | 1,20 | ||
| 2019. | 0,97 | 1,06 | 1,15 | 1,22 | |
| 2020. | 0,88 | 0,95 | 1,02 | 1,10 | 1,18 |
| 2021. | 1,2 | 1,25 | 1,31 | 1,40 | 1,50 |
| 2022. | 2,02 | 2,08 | 2,14 | 2,20 | 2,3 |
| 2023. | 0,160 | 0,170 | 0,180 | 0,190 | 0,200 |
| 2024. | 0,157 | 0,162 | 0,172 | 0,178 | 0,188 |
| 2025. | 0,155 | 0,161 | 0,176 | 0,190 | 0,200 |
Analizama provedenih proizvodnih pokusa na području Međimurja u razdoblju od 2015. do 2022. godine u kojima je kroz navedene godine bilo obuhvaćeno 313 sorata, najveći broj sorata pri otkupu (38,98 %) prema parametrima kvalitete pripao je u II. klasu, dok se samo 1,6 % sorata nalazilo u najvišem kvalitativnom razredu.
Grafikon 1. Udio i broj sorata po klasama 2015.-2022. godine
Ostvareni prinosi ječma na gospodarstvima na kojima je sjetva obavijena u optimalnim rokovima sjetve i koja su provela sve potrebne agrotehničke mjere bili su izuzetno dobri (oko 7 i nešto iznad 7 t/ha). Kako se ove godine na većini parcela pod ječmom uzgajao stočni ječam, parametri kvalitete nisu bili upitni. Gospodarstva koja su uzgajala pivarski ječam, ovisno o provedenoj agrotehnici ostvarivala su urode ječma različite kvalitete (npr. kod poljoprivrednog gospodarstva koje provodi kvalitetnu agrotehniku: prosjek prinosa 7500 kg/ha; hl 68-70; sadržaj proteina 9,8-10,3 %), dok je kod poljoprivrednog gospodarstva s nižom agrotehnikom ostvaren prinos od 5 t/ha nižih parametara kvalitete. Kretanje cijena otkupa stočnog i pivarskog ječma na tržištu Republike Hrvatske kroz godine vidljiv je u sljedećim tablicama.
Tablica 3. Otkupna cijena stočnog ječma od 2016.-2025. godine €/kg (Izvor: TISUP)
| €/kg | ||||||||||
| 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
| God. pond. prosjek | 0,13 | 0,12 | 0,13 | 0,13 | 0,12 | 0,16 | 0,28 | 0,14 | 0,15 | 0,15 |
Tablica 4. Otkupna cijena pivarskog ječma od 2016.-2025. godine €/kg (Izvor: TISUP)
| €/kg | ||||||||||
| mjesec | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. |
| God. pond. prosjek | 0,15 | 0,14 | 0,15 | 0,14 | 0,11 | 0,17 | 0,35 | 0,23 | 0,18 | 0,25 |
Značaj ljetnih oborina
Nakon izuzetno suhog mjeseca svibnja i lipnja, početkom srpnja na većini lokaliteta bilježi se određena količina oborina. Valja napomenuti da je u lipnju na lokalitetu Mursko Središće (i Methos stanica) zabilježeno 15 dana s maksimalnim dnevnim temperaturama od 30 do 35˚C i 5 dana s temperaturama višim od 35 ˚C. Visoke temperature i manjak oborina predstavljale su potencijalnu opasnost za pravilno oprašivanje i oplodnju kukuruza te mogući izostanak oplodnje ili odbacivanje mahuna kod usjeva soje. Pregledom usjeva nakon oborina, bez obzira na količinu zabilježenih oborina, usjevi soje i kukuruza u dobrom su stanju. Kakvoća i visina postignutog uroda jarih ratarskih usjeva, poglavito kukuruza koji zauzima najviše obradivih površina u Republici Hrvatskoj, ovisit će o vremenskim prilikama u narednom razdoblju.
Foto: Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
