Biognojiva, odnosno gnojiva nastala preradom organskih ostataka i otpada, imaju sve važniju ulogu u održivoj poljoprivredi. Za razliku od konvencionalnih mineralnih gnojiva, biognojiva se proizvode recikliranjem hranjivih tvari iz poljoprivrednog i prehrambenog otpada poput stajnjaka ili biljnih ostataka, što potiče načela kružnog gospodarstva.
Europske inicijative i istraživački projekti sve češće ističu prednosti primjene ovih „kružnih” gnojiva, jer mogu značajno smanjiti korištenje sintetičkih gnojiva, istovremeno smanjujući količinu otpada, emisije stakleničkih plinova i zagađenje voda. Biognojiva uključuju široku paletu prirodnih, organskih i recikliranih materijala čiji je cilj unaprijediti hranjivu vrijednost tla, njegovu strukturu, vodni režim i biološku aktivnost, istovremeno minimizirajući negativne ekološke utjecaje poput emisija stakleničkih plinova i onečišćenja vodnih resursa.
Njihova primjena donosi brojne dodatne koristi poput ekološke održivosti, očuvanja bioraznolikosti, dugoročne plodnosti tla te jačanja otpornosti biljaka. Uz ekološke prednosti, korištenje biognojiva doprinosi i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, povećava ekonomsku učinkovitost poljoprivredne proizvodnje te pozitivno utječe na ljudsko zdravlje kroz smanjenje negativnih posljedica povezanih s kemijskim agensima. U nastavku predstavljamo tri primjera dobre prakse iz Belgije, Irske i Hrvatske koji konkretno pokazuju uspješnu primjenu biognojiva u poljoprivredi. Navedeno može poslužiti kao model za usvajanje sličnih održivih praksi korištenja biognojiva.
Zajednički pokusi znanstvenika i poljoprivrednika
U Belgiji se provode opsežna istraživanja, validacije i demonstracije primjene biognojiva u konvencionalnim, organskim i agroekološkim uvjetima. Stručnjaci iz instituta Inagro i Sveučilišta u Gentu (UGent) raspolažu s 12 hektara zemljišta namijenjenih terenskim pokusima u organskoj proizvodnji, gdje ispituju učinkovitost biognojiva dobivenih reciklažom agro-prehrambenog otpada na različitim ratarskim kulturama. Suradnja s lokalnim poljoprivrednicima, kroz pokazne aktivnosti i zajedničke pokuse, omogućava razmjenu znanja i praktičnih iskustava te doprinosi boljoj prilagodbi biognojiva stvarnim potrebama na terenu.
Primjerice, na eksperimentalnoj farmi Bottelare kod Genta ispituju se agronomski učinci biognojiva na tlo i usjeve, posebno njihov utjecaj na prinose i kvalitetu uroda – u odnosu na mineralna gnojiva. U sklopu istraživanja provode se i demonstracije anaerobne digestije, kao metode obrade organskog otpada i proizvodnje visokokvalitetnih biognojiva. Poljoprivrednici tako imaju priliku iz prve ruke vidjeti praktičnu primjenu kružnih gnojiva i upoznati se s njihovim prednostima, uključujući smanjenje viška nitrata, poboljšanje plodnosti tla i održivije upravljanje hranjivima. Takve aktivnosti dodatno potiču poljoprivrednike da biognojiva integriraju u vlastitu praksu.
Irska testira biognojiva – korak prema održivoj poljoprivredi bez mineralnih gnojiva
U Irskoj nacionalni agronomski institut Teagasc provodi opsežne pokuse primjene biognojiva u sklopu projekta Novafert. Na istraživačkom imanju Johnstown Castle uspostavljeni su paralelni pokusi na travnjaku i oranicama kako bi se procijenile agronomske prednosti raznih vrsta recikliranih gnojiva. Na travnjačkoj parceli kontinuirano se prati više pokazatelja: prinos trave, plodnost tla (uključujući razinu dušika i fosfora), sadržaj organske tvari te biološka aktivnost u tlu. Ista gnojiva testiraju se i na pokusnim oranicama, što omogućuje provjeru njihove učinkovitosti u stvarnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje.
Posebna pažnja posvećuje se praktičnosti: ispituje se kako nova gnojiva aplicirati postojećom mehanizacijom – primjerice, kalibracijom standardnih rasipača ili cisterni za gnojovku – kako bi poljoprivrednici mogli lako uvrstiti ova gnojiva u svoje uobičajene agrotehnike. Teagasc organizira i aktivnosti na kojima su poljoprivrednicima uživo prikazani zahvati gnojidbe te predstavljeni prvi rezultati ispitivanja. Odziv je velik, više od tisuću posjetitelja sudjelovalo je na danima otvorenih vrata, što ukazuje na stvarni interes za ovakve inovacije na terenu.
Ecodig – primjer uspješne primjene biognojiva u kružnoj poljoprivredi u Hrvatskoj
Hrvatski primjer uspješne primjene biognojiva dolazi iz Grubišnog Polja, gdje obiteljsko gospodarstvo Cenger proizvodi Ecodig, prvo hrvatsko certificirano ekološko organsko gnojivo dobiveno iz procesa anaerobne digestije. Ecodig je organsko-mineralno gnojivo u obliku peleta; nudi se u formulaciji NPK 2:7:11 (S-10) te kao blaža verzija Ecodig-C NPK 2:5:8 (S-8). Ono nastaje fermentacijom biljnih materijala i stajskog gnoja s lokalnih farmi uz dodatak mineralne komponente. Naglasak je na kružnoj ekonomiji – na farmi se u bioplinskom postrojenju od biomase i stajnjaka proizvodi bioplin, a nusproizvod digestat postaje vrijedna sirovina za gnojivo.
Braća Marijan i Dario Cenger prepoznali su priliku da “oplemene” digestat i plasiraju ga kao komercijalno gnojivo, što su nakon nekoliko godina istraživanja ostvarili tijekom 2020. godine. Njihov Ecodig zadovoljava stroge zahtjeve ekološke poljoprivrede, a posjeduje i certifikat sukladan EU normama. Suradnja s domaćim farmama i vraćanje gotovog gnojiva na domaća polja zatvara lokalni krug i smanjuje ovisnost o uvozu. Poljoprivrednicima se time nudi pristupačna, domaća i ekološki prihvatljiva opcija za poboljšanje plodnosti tla – uz jasnu poruku da održiva rješenja već postoje tu, među nama.
Primjeri iz Belgije, Irske i Hrvatske jasno pokazuju da primjena biognojiva nije samo održiva alternativa mineralnim gnojivima, nego je i ekonomski te ekološki učinkovita praksa koja podržava kružno gospodarstvo.
U Belgiji su pokazne aktivnosti ključne za povezivanje istraživanja s praksom i poticanje poljoprivrednika na prelazak na biognojiva kroz edukaciju i praktične primjere. Irski primjer ističe važnost dugoročnih istraživanja koja pokazuju kako biognojiva mogu potpuno ili djelomično zamijeniti konvencionalna mineralna gnojiva čak i u zahtjevnim uvjetima proizvodnje. Hrvatska, pak, pruža konkretan primjer uspješne primjene biognojiva kroz obiteljsko gospodarstvo koje je razvilo inovativan proizvod temeljen na domaćim resursima, čime se potiče lokalna ekonomija i smanjuje ovisnost o uvoznim gnojivima.
Sve navedene prakse jasno pokazuju smjer prema kojem bi trebala težiti poljoprivreda budućnosti – održivo upravljanje resursima, očuvanje okoliša i jačanje lokalnih ekonomija kroz primjenu inovativnih biognojiva. Projekt Novafert, financiran od strane EU, ima za cilj promovirati upotrebu biognojiva dobivenih recikliranjem otpada iz agro-prehrambene industrije, povećati prihvaćenost kod poljoprivrednika te doprinijeti prelasku na održivije upravljanje hranjivima unutar Europske unije. U fokusu projekta su dokazivanje učinkovitosti novih proizvoda, analiza utjecaja na tlo i usjeve te edukacija krajnjih korisnika – poljoprivrednika.
