Konji su posebno senzibilni tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta kada dolazi do naglih, neuobičajenih temperaturnih fluktuacija uzrokujući im stres, čineći ih osjetljivijima na bolesti, smanjena im je reproduktivna sposobnost, a povećava se i stopa smrtnosti.
Rizik od toplinskog stresa izraženiji je kod sportskih konja, posebice u ljetnim mjesecima tijekom natjecateljske sezone.
Kako konji reagiraju na toplinski stres?
Ekstremne vrućine u kombinaciji s fizičkim naporom predstavljaju velik rizik od toplinskog stresa, koji dovodi do pretjeranog znojenja, poteškoća u kretanju i umora. U slučaju intenzivnijeg fizičkog napora ili ekstremnih vrućina, konju se trebaju ponuditi elektroliti koji doprinose održavanju ravnoteže tekućina i minerala. Nedostatak vode dovodi do dehidracije, gubitka težine, hipotermije. Previše prašine uzrokuje probleme s disanjem, infekciju dišnog sustava, kože, kopita i očiju. Visoke temperature i promjene u hranidbenom režimu imaju nekoliko različitih metaboličkih implikacija, primjerice pojava laminitisa, kolika i inzulinske rezistencije kod konja. Kombinacija topline, vlage i fizičke aktivnosti utječe i na smanjeni protok krvi u crijevima, što može dovesti do ishemije crijeva. Jake oluje često završavaju poplavama pa muljeviti pašnjaci povećavaju rizik od oštećenja kopita, kao i prisutnost insekata koji su nerijetko prijenosnici zaraznih bolesti.
Hlađenje
Hlađenje ventilatorima, iako je popularno, manje je učinkovito od hlađenja vodom u vrućim i vlažnim klimatskim uvjetima. Također, hlađenje ventilatorom doprinosi ugodnijem podnošenju visokih temperatura, smanjuje tjelesnu temperaturu, ali ne dolazi do značajnih promjena u rektalnoj temperaturi kod konja. Toplinski će stres povećati potrebu za unosom tekućine stoga je ključno osiguravanje svježe i čiste vode, uz redovitu provjeru konzumacije
Važno je tijekom dužih i toplijih ljeta konjima osigurati prikladnu hladovinu te dovoljno svježe, hladne vode. Dobri načini hlađenja su ventilatori, raspršivači, prskalice te hlađenje isparavanjem. Najčešće se koriste zavjese od magle, lepeze te hladna voda. Voda se polije preko tijela konja i skida uz pomoć strugača za znoj i vodu. Ipak, s obzirom da može doći do pojave kolika pri prekomjernom hlađenju, potrebno je praćenje općeg stanja konja nakon hlađenja.
Polijevanje vodom u boksu može dovesti do klizanja konja pri čemu se konj može ozlijediti. Zbog mokrih kopita mogu se razviti bakterije i gljivice na kopitima u kombinaciji s fecesom i urinom. Suša uzrokuje i sušenje konjskih kopita i njihovo pucanje, a višak vode i blato pospješuju nastanak bolesti kopita.
Prilagodba klimatskim promjenama
Prilagodba klimatskim promjena zahtijeva odgovarajuće sklonište i hranidbu konja ljeti, ali i u hladnim razdobljima. Skloništa su iznimno važna za konje jer im služe kao sjena od sunca, ali i zimi kao zaklon od vjetra i drugih vremenskih neprilika uz minimaliziranje propuha i vlage. Klimatske promjene mijenjaju bioraznolikost livada i pašnjaka, osnovnih izvora hrane za konje. U pitanje dovode dostupnost i kvalitetu hrane i vode. Tako su klimatske promjene, u kombinaciji sa zagađenjem zraka, prepoznate kao jedan od uzroka povećanih alergija na pelud i intenzivnijih simptoma alergija. Izobilje trava može dovesti do prekomjerne konzumacije i posljedične pretilosti kod konja, posebice povećavajući učestalost laminitisa. Boravak na ispaši povezan je s većom izloženošću insektima. Oni su pri porastu temperature i promjena obrazaca oborina, aktivniji i učinkovitije se šire.
Preveniranje od insekata uključuje korištenje kemijskih preparata za odbijanje istih te korištenje mrežastih i zaštitnih deka ili maski za konje koje onemogućavaju napade insekata. Klimatske promjene strateško su pitanje na razini očuvanja genetske raznolikosti i uzgoja konja, stoga su vrlo važni za uzgajivače u cilju promjena u prilagodljivosti unutar postojećih pasmina, ili za strateško stvaranje novih pasmina s boljim sposobnostima prilagodbe na postojeće uvjete. Uzimajući u obzir razlike u pasminama, očigledna je razlika između onih pod intenzivnom selekcijom i onih autohtonih. Autohtone se pasmine, uz uvjete smanjene dostupnosti kvalitetne hrane i bolesti, bolje i lakše prilagođavaju na klimatske promjene te su izdržljivije.
Dugotrajan boravak na ispaši, iako povoljan za mentalno i fizičko zdravlje konja, mora biti pažljivo planiran s obzirom na navedene rizike. Inovativne tehnologije i prakse uključuju napredne sustave ventilacije i hlađenja koji se mogu instalirati u štalama. Dodatno, sustavi upravljanja vodom mogu osigurati stalnu opskrbu čistom vodom te razvijanje prehrambenih strategija prilagođenih specifičnim potrebama konja u različitim klimatskim uvjetima. Važno je da konjogojci budu svjesni utjecaja klimatskih promjena i poduzimaju mjere. Sve kako bi se prilagodili novim uvjetima i zaštitili zdravlje i dobrobit konja.
Pišu: prof. dr. sc. Mirjana Baban i Tihana Ristić, univ. mag. prim. educ.
