Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 18. srpnja 2025. godine treći po redu Natječaj za provedbu intervencije 76.01. „Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici – fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli zahtjev za isplatu potpore. Međutim, navedeni korisnici prije sklapanja police osiguranja moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Natječaj je otvoren od 12:00 sati 21. srpnja 2025. godine do 12:00 sati 31. prosinca 2025. godine.

Cilj intervencije i iznosi potpore

Cilj intervencije je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove poljoprivredne proizvodnje kako bi se umanjili ekonomski gubitci prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i bolestima životinja. Svrha Natječaja je dodjela potpore za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja.

Polica osiguranja je prihvatljiva ako:

a) je korisnik u polici osiguranja naveden kao osiguranik čija poljoprivredna proizvodnja je osigurana policom osiguranja

b) se proizvodnja kultura iz Priloga III. ovoga Pravilnika odvija na poljoprivrednoj površini evidentiranoj u ARKOD sustavu

c) je stočarska proizvodnja evidentirana u sustavu za identifikaciju i registraciju životinja u skladu s propisima o veterinarstvu i drugim relevantnim registrima ili evidencijama koje vodi Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i navedena u Prilogu III. ovoga Pravilnika

d) pokriva isključivo gubitke godišnje poljoprivredne proizvodnje korisnika iz točke a) ovoga stavka od jednog ili više osiguranih rizika i to:− nepovoljnih klimatskih prilika u skladu s propisima kojima se uređuje područje ublažavanja i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda i/ili bolesti životinja navedenih u Prilogu I. ovoga Pravilnika, a nalaze se na popisu bolesti utvrđenih od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja

e) gubitak poljoprivredne proizvodnje može nastati i zbog gubitka kvalitete proizvoda kao posljedice osiguranih rizika iz točke d) ovoga stavka

f) pokriva isključivo štete koje su nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje

g) je korisnik iz točke a) ovoga stavka platio najmanje 30 % premije osiguranja prije podnošenja zahtjeva za isplatu potpore

h) cijena police osiguranja koja je predmet potpore (ali i cijena vezane police osiguranja koja se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja pokriva štete do 20 % poljoprivrednog potencijala ili proizvodnje, ako takva postoji) mora biti postavljena u skladu s pravilima struke u poslovima osiguranja kako je uređeno propisom kojim se uređuje područje osiguranja i pravilima aktuarske struke. Izračun cijene police osiguranja koja je predmetom potpore (ali i vezane police osiguranja, ako takva postoji) mora se temeljiti na aktualnim i vjerodostojnim informacijama te realnim pretpostavkama.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 14.040.000,00 EUR-a, s time da intenzitet javne potpore iznosi 70 % prihvatljive premije osiguranja. Potpora se odobrava u maksimalnom godišnjem iznosu od 75.000 EUR godišnje po pojedinom korisniku ove mjere.

Isti (jedan) korisnik može podnijeti jedan zahtjev za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, a zahtjev se može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja, s time da u slučaju da jedan korisnik podnese više zahtjeva za isplatu potpore, u obzir će se uzeti samo prvi podneseni zahtjev za isplatu potpore.

Zahtjev korisnik popunjava u elektroničkom obliku putem AGRONET-a, te popunjava tražene podatke i učitava traženu dokumentaciju, time da mora biti upisan u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu kako bi podnio zahtjev za potporu.

Uvjeti prihvatljivosti troškova koji se primjenjuju kumulativno su:

a) stvarnost nastanka kod korisnika

b) dokazivost putem valjane police osiguranja i dokaza plaćanja iz članka 8. stavka 1. točke h) Pravilnika

c) usklađenost s odredbama članka 36. Uredbe (EU) broj 2021/2116 koje se odnose na zabranu dvostrukog financiranja iz drugog financijskog instrumenta Europske unije

d) provedba na području određenom Strateškim planom.

Stjecanje prava na osigurninu

Osigurninu po polici osiguranja moguće je ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo nepovoljnu klimatsku priliku na pogođenom području ili potvrdilo izbijanje bolesti životinja, s time da su nadležna tijela:

a) za nepovoljne klimatske prilike koje se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom župan i/ili Vlada Republike Hrvatske prema propisima kojima se uređuje područje ublažavanja i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda

b) za bolesti životinja Ministarstvo prema propisima kojima se uređuje područje zdravlja životinja.

U slučaju da nadležno tijelo ne proglasi prirodnu nepogodu, društvo za osiguranje prije isplate osigurnine mora zatražiti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području. U slučaju da nadležno tijelo nije potvrdilo izbijanje bolesti životinja, društvo za osiguranje mora zatražiti Izvješće službenog ili referentnog laboratorija za određenu bolest u Republici Hrvatskoj kojim se potvrđuje prisutnost bolesti, prema definicijama potvrđenog slučaja bolesti koje su određene posebnim propisima iz područja zdravlja životinja i/ili međunarodnim standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja.

U slučaju sklapanja police osiguranja od suše prihvatljivi su podaci o vlažnosti tla kojima raspolaže neovisna pravna osoba osposobljena za prikupljanje i obradu relevantnih podataka na temelju satelitskih snimaka. U slučaju da navedeni uvjeti nisu ispunjeni, a osiguravajuće društvo je izlaskom na teren i prikupljanjem odgovarajućih relevantnih dokaza utvrdilo nastalu štetu, moguće je ostvariti osigurninu po polici osiguranja, u skladu s ugovorenim uvjetima osiguranja. Ako na temelju prikupljenih dokaza nije moguće utvrditi štetu na temelju kojeg je osiguravajuće društvo isplatilo korisniku osigurninu, Agencija za plaćanja će zatražiti povrat isplaćene potpore na temelju takve police osiguranja ili odbiti zahtjev za isplatu potpore u dijelu koji se odnosi na takvu policu osiguranja.

Korisnik podnosi zahtjev za isplatu potpore Agenciji za plaćanja isključivo elektronički, putem AGRONET-a u razdoblju od 21. srpnja 2025. godine do 31. prosinca 2025. godine. Nakon zaprimanja zahtjeva za isplatu potpore Agencija za plaćanja obavlja administrativnu kontrolu koja obuhvaća kontrolu prihvatljivosti korisnika i troškova odnosno police osiguranja na temelju zahtjeva za isplatu potpore i dokumentacije učitane u zahtjev za isplatu potpore.

Potpora se isplaćuje na žiro račun korisnika naveden u Evidenciji korisnika i/ili na žiro račun društva za osiguranje, ovisno o tome što je navedeno u zahtjevu za isplatu potpore za svaku policu osiguranja za koju se traži potpora i to jednokratno, a rok za isplatu je 60 dana od dana zaprimanja odluke o isplati potpore. U slučaju kad je korisnik u zahtjevu za isplatu potpore naznačio da je isplata na žiro račun društva za osiguranje, a na temelju dokumenta kojim se dokazuje plaćanje se utvrdi da je korisnik podmirio više od 30 % od ukupne vrijednosti premije osiguranja po pojedinoj polici osiguranja, ali premija osiguranja nije plaćena u cijelosti, potpora se isplaćuje društvu za osiguranje koje je izdalo policu osiguranja na račun koji je naveden u registru bankovnih žiro računa korisnika koji vodi Agencija za plaćanja.

Društva za osiguranja obvezna su dio iznosa potpore koji se odnosi na premiju osiguranja iznad 30 % ukupne vrijednosti premije osiguranja koju je podmirio korisnik, uplatiti na račun korisnika najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je predmetna uplata izvršena od strane Agencije za plaćanja.

Foto: Shutterstock

Prethodni članakBiostimulatori – tajno oružje moderne poljoprivrede
Sljedeći članakŽito – pozitivna priča iz hrvatskog agrara
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.