I dok je prošle godine, s pravom, glavna priča ljeta i godine bilo Podravkino preuzimanje poljoprivrednih kompanija nekadašnjeg koncerna Agrokor, ove godine tu titulu pozitivne priče godine u agraru zasigurno zaslužuje Žito i uspješno proveden IPO (inicijalna javna ponuda dionica).
Kako drugačije gledati na priču Žita nego kao na pozitivnu i uspješnu. Žito grupa je kroz IPO prikupila 130 milijuna eura svježeg kapitala koji bi trebao pomoći da se kompanija pozicionira i učvrsti na tržištu kao jedan od lidera u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, ali i kako bi nastavili s investicijama i akvizicijama, a sve s ciljem daljnjeg održivog organskog i anorganskog rasta. Plan je prikupljenim novcem u sljedeće tri godine uložiti 125 milijuna eura u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito Grupe – ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose.
Investicija u sustave navodnjavanja
Konkretno, jedan od ključnih projekata koji će se ovako prikupljenim sredstvima financirati je sustav navodnjavanja. S oko 10 milijuna eura vrijednom investicijom planira se proširenje površina pod navodnjavanjem za dodatnih 2.700 hektara. Godinama već svi trube o tome kako su Hrvatskoj potrebna ulaganja u navodnjavanje, pa evo konačno da se nešto konkretno i napravi po tom pitanju. Investicija koja će zasigurno smanjiti utjecaj klimatskih promjena na ratarsku proizvodnju, a samim time i na profitabilnost, a tko zna, možda i omogućiti neke nove proizvodnje u Žitu.
Potencijalno, možda ova investicija u navodnjavanje otvara vrata ulaska Žita u proizvodnju povrća, možda i voća. Ionako već imaju izgrađena bioplinska postrojenja, a logičan korak je na njih vezati staklenike kako bi se iskoristila toplinska energija. Ako bi se pokrenula značajnija primarna proizvodnja povrća, u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti otvara se prostor za investiciju u industriju povezanu s time. Vidjet ćemo u godinama pred nama kako Žito gleda na sve to.
Stvaranje veće dodane vrijednosti kroz proizvodnju
Dodatnih 30-ak milijuna eura investirat će se u izgradnju nove farme te proširenje i modernizaciju postojećih farmi. Stare tehnologije će se zamijeniti s naprednim tehnologijama, a ići će se i u što veću automatizaciju procesa. Kao posljedica svega, planira se rast broja tovljenika sa sadašnjih 175 tisuća na 265 tisuća, što je rast za više od 50 posto. Impresivno i pohvalno, te potvrda da se ide u smjeru stvaranja veće dodatne vrijednosti kroz proizvodnju. Povezano s time, bit će potrebno ulaganje u novu tvornicu stočne hrane, za što se planira investicija od 12 milijuna eura.
Tako stvoren i povećan kapacitet proizvodnje u sirovinskom dijelu, znači da će biti potrebna nova ulaganja u industriju. Konkretno, u proizvodne pogone za narezivanje, pakiranje i proizvodnju pršuta mesne industrije DOBRO, planira se ulaganje od 9 milijuna eura zbog čega će se kapacitet proizvodnje pršuta povećati sa 150 na 230 tisuća komada. Pored toga, 8 milijuna eura uložit će se u modernizaciju tvornice ulja u Čepinu, pa će se dnevni kapacitet rafinerijskog pogona utrostručiti. Osim u samu proizvodnju, ne mali dio investicija će se usmjeriti u energetsku transformaciju. Plan je da se i do 20 milijuna eura uloži u solarne elektrane i baterijske sustave koje će postaviti na najvažnije energetske potrošače u sklopu Grupe.
Kada se sve ovako sagleda na jednom mjestu, ove investicije trebale bi pomoći Žitu prvenstveno u povećanju profitabilnosti, jer će se ranije izgrađeni neiskorišteni kapaciteti sada popuniti, a za dio proizvodnje će se isti i proširiti. Tržište gdje će plasirati sve svoje proizvode očito imaju, a naglasak će biti na finalnim proizvodima, što znači da će se manje izvoziti sirovina, a više finalni proizvod koji ima veću dodanu vrijednost. Ukratko, čitaj veća profitabilnost.
Akvizicije
Kada su u pitanju akvizicije, u zadnja dva mjeseca, ostvarene su već dvije. Jedna je ona posrnule Mesne Industrije Ravlić koja je u lipnju postala dio Žito grupe, a druga je ona ratarska Agro-Tovarnika i Aratora. Akvizicija Ravlića dovest će do dodatnog jačanja uzgoja svinja i sirovine za mesno prerađivačku industriju Slavonije. Međutim, što je još važnije za Žito, osigurat će se potpuna vertikalna integracija i implementacija strategije od polja do stola, u lancu koji je kontroliran u potpunosti od strane Žita. Akvizicija Agro-Tovarnika i Aratora donijet će Žitu dodatnih 3.500 hektara zemlje za obrađivanje i novih 10.000 hektara ratarskih koperanata, zatim farmu s 400 muznih krava i skoro 30 tisuća tona skladišnog kapaciteta za žitarice i uljarice.
Gledajući ovako sa strane novi portfolio Žito Grupe, teško je ne oteti se dojmu da bi za njih još jedna akvizicija bila više nego idealna. Jedna od perjanica bivšeg Agrokora – Zvijezda, vrlo bi se dobro uklopila u Žito Grupu i zaokružila njihov uljarski business. Premda i sada u ponudi imaju finalan proizvod i brand ulja Tena, akvizicijom Zvijezde postali bi neprikosnoven lider na tržištu ulja u Hrvatskoj i svakako značajan partner u regiji. Tko zna, možda neko takvo ili slično iznenađenje već i spremaju u Osijeku.
Osim što je IPO Žita prvi takav u agraru, veseli činjenica da je to drugi takav slučaj ove godine u Hrvatskoj (nakon ING-GRADA i njegovog IPO-a u veljači), odnosno da je to nastavak pozitivnog trenda koji je započeo još davno s HT-om, gdje vlasnici kroz IPO dolaze do svježeg kapitala. Ne samo da je to pozitivno za društvo koje se odluči na taj način prikupiti kapital, već je pozitivno i za hrvatsko tržište kapitala. Ono što ipak malo rastužuje je činjenica da za sada više nema na vidiku tako velikih priča koje bi mogle doživjeti istu pozitivnu sudbinu već sljedeće godine. Šteta. Možda je opet na redu Podravka, bilo kroz neku veliku akviziciju u agraru ili tko zna, možda IPO?
