Upečatljiv i zanimljiv izgled nekog dijela vrta može se najbolje postići sadnjom tek nekoliko vrsta u gustim skupinama uz pažnju posvećenu rasporedu biljaka i obliku uzgojne površine. Ako ima dosta prostora, raspored treba biti slojevit i u kombinaciji trebamo imati visoke, srednje i niske vrste, a ponekad još i skroz prizemni sloj pokrivača tla.
Najjednostavniji dizajn uključuje stvaranje ,,otoka” kojeg čine visoke biljke – stabla ili visoki grmovi postavljeni središnje ili u stražnji plan predviđene površine. Oko takvog “otoka” zatim se sade srednje visoke vrste u punom nizu ili u isprekidanim većim plohama. U prednji plan i između srednje visokih biljaka onda dolaze niske vrste i pokrivači tla.
Na što sve treba paziti?
Osim po visini, ključ po kojem biramo biljke za jedno takvo područje vrta uključuje odabir vrsta koje su prije svega kompatibilne za tip tla koji se nalazi na tom mjestu i koje će trebati jednak režim zalijevanja i održavanja tijekom godine. Treba paziti na količinu i orijentaciju osvjetljenja kako više biljke ne bi zasjenjivale one niže, osim kada nam je baš to cilj – kao kod sadnje vrsta za sjenu ispod stabala. Ako su skupine biljaka manje dobro je birati neparan broj biljka (3/5/7/9) i saditi ih u trokutastom rasporedu jer tako djeluje prirodnije i optimalnije se ispuni prostor. Pazite i da biljke odmaknete dovoljno od rubova gredica i opločenja kako bi korijen imao sa svih strana dovoljno mjesta. Također kada se razrastu biljke trebaju doći do ruba, a ne ga prelaziti, jer tada smetaju ili mogu listovi i grane biti pregaženi što utječe na vizualan dojam.
Što se tiče dekorativnih značajki, biljke treba grupirati tako da su u određenim svojstvima slične, a po drugim različite. Kao na primjer neka su slične po obliku lista (igličast, okrugli, dlanasti…), a onda po karakteru boje, veličine, listopadno ili zimzeleno, rahlog ili gustog habitusa ili dr. mogu biti različite. Vrste se i tijekom izmjene sezona trebaju nadopunjavati tako da u bilo koje doba godine imamo nešto što nam plijeni pažnju. Najvažnije od svega je da su biljke zdrave i da je površina uredna, to je osnova za lijep izgled, a primjeri nekih upečatljivih kombinacija biljaka navedeni su i opisani u nastavku.
Kombinacija Lagerstroemia indica – Raphiolepis indica – Thymus serpyllum
Indijski jorgovan (Lagerstroemia indica) je listopadno manje ukrasno stablo obilne ljetne cvatnje. No dekorativan nije samo cvat, već sitni i sjajni listovi koji u jesen mijenjaju boju iz zelene u intenzivno crveno-narančastu. Dekorativna je i kora koja je potpuno glatka, bijelo-sive ili krem boje. Oko indijskog jorgovana treba saditi vrste koje će najzanimljivije biti zimi ili početkom proljeća dok su njemu još potpuno gole grane. Takva vrsta je indijski glog (Raphiolepis indica) koji stvara male i guste grmove. Njegovi tamnozeleni listovi zimi dobivaju crvenkasti nahuk po rubovima. Cvate u rano proljeće blijedo ružičastom cvjetovima. Kao zimzeleni pokrivač tla uz ove vrste može doći majčina dušica (Thymus serpyllum) ili pustenasti dubačac (Teucrium polium).
Kombinacija Tamarix sp. – Teucrium fruticans – Jasminum nudiflorum
Tamaris (Tamarix tetrandra, T. gallica, T. ramosissima) listopadno je malo stablo, rahle krošnje, svijetlih, igličastih listova. Sitni ružičasti cvjetovi pojavljuju se od početka do kraja proljeća ovisno o vrsti. Uz tamaris koji je golih grana nezanimljiv zimi dobro je zasaditi zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) koji je najljepši usred zime kada cvate intenzivno žutim cvjetovima. Ovi žuti cvjetići još će se bolje isticati uz bijele grane grmastog dubačca (Teucrium fruticans). Njegovi se svijetlo ljubičasti cvjetovi javljaju ljeti kada druge dvije navedene vrste ne cvatu.
Kombinacija Arbutus unedo – Abelia grandiflora – Lantana montevidensis
Ova kombinacija vrsta oslanja se na cjelogodišnji lijep izgled zimzelene planike (Arbutus unedo) koji je naglašen u zimskom razdoblju kada ova vrsta nosi bijele cvjetove i crvene plodove. Planiku u ovoj kombinaciji treba formirati kao stablašicu ili viši „multi-stem“ grm a oko nje u skupinama zasaditi guste grmove abelije (Abelia grandiflora) koja cvate kroz cijelo ljeto. Kroz cijelu godinu u skroz južnim predjelima Dalmacije, ili u hladnijim predjelima od proljeća do kasne jeseni, uz njih će cvasti puzava vrsta lantane (Lantana montevidensis). Kultivar s bijelim cvjetovima bolje će se uklopiti uz abeliju i planiku.
Kombinacija Cinnamomum camphora – Choysia ternata – Carissa macrocarpa
Ova kombinacija kao stvorena je za one koji žele cijele godine bujan i zelen izgled. Sve tri vrste su zimzelene i dobro podnose sušnija razdoblja. Vrsta Choysia ternata ima dekorativne razdijeljene listove te vrlo mirisne bijele cvjetove početkom proljeća. Ovoj vrsti godit će zasjena tijekom ljetnih mjeseci koju može pružiti aromatično stablo kamforovca (Cinnamoum camphora). Uz ove dvije zasadite u većim skupinama nisku vrstu Carissa macrocarpa koja će uz okrugle, sjajne listove tijekom ljeta i jeseni nositi dekorativne bijele cvjetove i ovalne crvene plodove.
Kombinacija Cotinus coggygria – Convolvulus cneorum – Trachelospermum asiaticum
Crveno-ljubičasti listovi na malom stablu rujevine (Cotinus coggygria ‘Royal Purple’) bit će upečatljiv kontrast tijekom proljetnih mjeseci uz grmoliku, srebrnolisnu vrstu Convolvulus cneorum te zimzeleni „jasmin“ pokrivač tla (Trachelospermum asiaticum). Tamnozeleni listovi ovog pokrivača tla u kombinaciji sa srebrno-bijelim grmovima predivan su prizor zimi kada je rujevina bez listova.
Kombinacija Butia capitata – Yucca rostrata – Rosmarinus prostratus
Već sama za sebe, žele palma (Butia capitata) predivan je dodatak svakom vrtu. Jedan veći primjerak ove vrste s dugim, sivo-zelenim, perastim listovima koji se u lukovima svijaju prema tlu dovoljan je da stvori zanimljiv prizor. Njen osebujan izgled naglasite sa strogom arhitektonskom vrstom juke (Yucca rostrata) uskih, plavo-sivih listova. Ispod njih stvorite isprekidane, ali velike, kontrastne, zelene pokrivače od puzavog ružmarina (Rosmarinus officinalis ‘Prostrata’).
Kombinacija Chamaerops humilis – Agave atenuata – Aptenia cordifolia
Vrlo otporna vrsta palme i jedina koja potječe s mediteranskog područja je niska žumara (Chamaerops humilis). Grmolikog je izgleda u mladosti, no veći primjerci mogu imati jedno deblo ili više njih visine i do 2 m na čijem vrhu se nalaze čvrsti lepezasti sivo-zeleni listovi. U priobalnim područjima odlične, kontrastne vrste za sadnju uz ovu palmu su srebrna pepeljuga (Jacobaea maritima) i afrički ljljan (Agapanthus africanus). Srebrnu pepeljugu treba saditi u većim skupinama u prednjem planu kako bi što više došli do izražaja njezini bijeli listovi iza kojih će se početkom ljeta iznad sjajnih svijetlo zelenih listova afričkog ljiljana izdizati visoki plavi cvatovi.
Foto: Mihael Kušen, mag. ing. agr.
