Ljubav prema vinu odavno nije isključivo uživanje nepca u plemenitoj kapljici, već prožimanje raznih osjetila u spoju čarolija prirode, ljepota vinorodnih krajolika i truda ljudskih ruku, doživljenih kroz zanimljive priče i atraktivne lokacije, jer u mnoštvu raznih i bezbrojnih svjetskih vinskih etiketa poželjno je biti drukčiji, prepoznatljiv i atraktivan. Stoga predstavljamo jednu vinariju iz Mađarske koja je baš takva.

Kombinirajući tradiciju, ljubav prema vinima, snove i prijateljstvo, mađarska vinarija Sauska posluje veće više od četvrt stoljeća i poznata je po svojoj strasti prema proizvodnji vina na temelju tradicionalnih mađarskih sorti, ali i uzgoju međunarodnih sorti poput chardonnaya, cabernet franca, merlota i syraha. Njezini vlasnici su od samih početaka posvećeni proizvodnji visokokvalitetnih vina koja odražavaju autentičnost mađarskog terriora. Vinogradi vinarije protežu se na nekoliko lokacija, među kojima su najistaknutiji oni u vinogradarskim regijama Tokaj i Villány. U Tokaju, regiji poznatoj po specifičnom mikroklimatskom utjecaju na grožđe, Sauska proizvodi izvanredna vina, među kojima se ističe suho i slatko vino iz sorte furmint, koja je osnova za tokajski aszú. Sauska je prepoznata po modernom pristupu proizvodnji vina u ovoj povijesnoj regiji, a njihov rad u Tokaju ujedno čuva i unapređuje tradiciju proizvodnje.

Smještena u srcu mađarske vinske regije Tokaj, na južnim obroncima brda Padi u Rátki, objekt vinarije Sauska Tokaj izaziva divljenje ljubitelja vina, arhitekture i dizajna. Okruženi s oko 17 hektara vinograda, ističu se ugostiteljski prostori unutar dva volumena u obliku leće ili diska koji kao da lebde iznad vinograda. Istovremeno, proizvodni prostori ugrađena su u padinu. Projekt spaja povišeni javni prostor koji nadzire krajolik Tokaj-Hegyalja, koji je pod zaštitom UNESCO-a, s vinarskim halama ispod površine kao vinski podrum, a koje stabiliziraju klimu, minimiziraju poremećaje tla i održavaju suzdržanu vizualnu prisutnost na cijelom vinogradarskom terenu.

Putovanje s cjelovitim iskustvom

Kao što smo rekli u uvodu, dolazak u ovu vinariju ne znači samo degustaciju vina, već i iskustvo prostora koje potiče sva osjetila. Prolazak kroz vinograde, ulazak u diskove koji djeluju poput elegantnih paviljona i silazak u hladne podrume predstavljaju svojevrsno putovanje koje spaja prirodu, arhitekturu i kulturu u jedno cjelovito iskustvo. Upravo ta dinamika prostora čini vinariju Sauska jedinstvenim odredištem u regiji u kojoj se svaka kap vina već stoljećima isprepliće s poviješću i mitovima.

Sauska Tokaj stavlja naglasak i na filozofiju proizvodnje vina. Vinarija njeguje spoj tradicije i suvremenih enoloških tehnika, s posebnim naglaskom na terroir koji Tokaj čini svjetski poznatim. Degustacijski prostori dizajnirani su tako da posjetitelju nude pogled na vinograde dok uživa u čaši vina, podsjećajući ga da je svaka kap rezultat zemlje, klime i ljudske predanosti.

U svijetu gdje se sve više traže destinacije koje pružaju autentičnost i estetiku, Sauska Tokaj ističe se kao magnet ne samo za enofile, nego i za ljubitelje dizajna, arhitekture i putovanja. Ovo je mjesto gdje se spoj tradicije i suvremenosti može osjetiti u svakom detalju – od hrskavog gutljaja furminta do refleksije sunca na lebdećim diskovima. Hrvatska vina kvalitetom ne zaostaju nimalo za najboljim svjetskim vinima, što dokazuju silne medalje i nagrade s najprestižnijih međunarodnih ocjenjivanja.

No, nije dovoljno samo proizvesti vrhunske butelje, jer u sve žešćoj svjetskoj konkurenciji treba znati i prodati vino, jer svako vino ima svoju priču, samo je treba ispričati na zanimljiv način. Potencijal svakako imamo, uz naše prirodne ljepote, bogatu kulturnu baštinu, kao i vrijedne poljoprivrednike. Nadamo se da će naši vinari osmisliti i investirati u jedinstvene i atraktivne vinarije i spektakularne kušaonice kao što je ova u Mađarskoj, čime se se dodatno razvio i osnažio vinski turizam u Lijepoj našoj.

Izvor: buro247.hr/ foto: hufton&crow

Prethodni članakDobar savjet(nik) zlata vrijedi – Božica Dolić, dipl.ing.agr.
Sljedeći članakU jedinoj mljekari na Korčuli proizvode se nagrađivani sirevi s dušom otoka
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.