Otok Korčula se često veže uz vinogradarstvo i maslinarstvo odnosno uz vrhunska vina i maslinovo ulje, no otočki adut može biti i proizvodnja sireva, a tu OPG Nadilo svakako ima što za reći i pokazati, što dokazuje i 5 medalja koje su osvojili za svoje kozje sireve na 25. Izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva krajem prošle godine.

U slikovitom naselju Žrnovo, smještenom na brežuljcima udaljenim nedaleko grada Korčule i s kojeg se pogled pruža na Pelješac, s okolnim zaseocima živi više od 1000 stanovnika, a u prošlim vremenima svaka kuća držala je koze. No, ta tradicija nestala je s razvojem turizma kojem su se mladi priklonili, pa manja stada koza ima tek nekoliko obitelji i proizvode sir po tradicionalnoj recepturi.

 Tradicija obogaćena blagom Mediterana

Posjetili smo OPG Nadilo i razgovarali sa Slavicom Nadilo koja se spustila stepenicama iz stare obiteljske kamene kuće izgrađene prije više od 400 godina i kakvih je mnogo u Žrnovu, tom prekrasnom dijelu Korčule i juga Jadrana bogatog prirodnim ljepotama. Uz čarobni miris obližnje rascvjetane lavande Slavica nam je predstavila svoj OPG.

Na našem OPG-u bavimo se vinogradarstvom i vinarstvom, proizvodimo maslinovo ulje i uzgajamo voće od kojeg uskoro planiramo raditi likere, kao i prošek. Ipak, ono po čemu smo najpoznatiji jesu naši kozji sirevi – jedini smo službeno registrirani proizvođači kozjih sireva na otoku, a naši su proizvodi već nagrađivani za kvalitetu. Posebni su i po tome što ih obogaćujemo raznim mediteranskim biljkama, naglasila je Slavica Nadilo koja jedina na Korčuli ima registriranu mljekaru sa strogo propisanim uzgojnim, proizvodnim i zdravstvenim standardima.

No, Slavica je krenula s uzgojem koza tek prije nekoliko godina.

Iako smo se ranije obiteljski bavili poljoprivredom, nastavila sam viziju mog oca Branka, registrirali smo OPG 2012.g. i krenuli s uzgojem koza prije 4 godine kad smo nabavili 5 koza, a sad ih imamo 36. Otočki način života nas je i nadahnuo da krenemo u ovu priču. Sama priroda i njezino okruženje potiču nas na proizvodnju – čista zemlja, miris mora i bilja, sve to prenosi se i na naše proizvode, a nastojimo da naša priroda i okoliš ostane očuvan stoga živimo kružno biogospodarstvo i to je za nas najbolji model. Koristimo kozji gnoj za masline, a grane s lišćem koje ne iskoristimo obrste naše koze.

Planiramo u skorijoj budućnosti investirati u ugradnju solarnih panela na objekt s kozama i na taj način dodatno smanjiti utjecaj na okoliš, naglasila je ekološku komponentu Slavica koja uz očuvanje prirode, ali i kulture baštine kroz tradicionalne recepture, znanja i metode, koristi i modernu opremu i strojeve potrebne za proizvodnju kozjih sireva, zbog veće sigurnosti i kvalitete proizvoda, no i bržeg vremena proizvodnje većih količina.

Kako se povećavalo stado, bilo je i više posla oko koza i proizvodnje mlijeka i sira, ali i prodaje, pa Slavici pomažu mama Jakica, suprug Ante i sestra Kristina, a kćer Adriana, koja studira u Zagrebu odnose s javnošću i medijima, obavlja prijave na natječaje, zadužena je za marketing i vizualni identitet i ambalažu, tako da je cijela obitelj uključena.

Ako voliš što radiš, uspjeh će već doći

Kad smo stazom pored povrtnjaka došli do koza, Slavici su se najviše razveselili kozlići koje je hranila mlijekom na bočicu kojeg je tog trena izmuzla.

Kad vidim kako mi se moje koze razvesele, naravno da me raduje rad s ovim korisnim životinjama uz boravak u prirodi, a kad još vidim gotov proizvod i zadovoljstvo kupaca koji sir prime u ruke i kasnije se vrate po još, onda svakako nalazim smisla u svom radu, koji je često težak i zahtjevan jer s kozama treba biti svakog dana, a još uz to imamo problema s vodom, kao i većina otočana. I nedostatak prostora je problem, ali pokreće nas ljubav i entuzijazam, pa nam je svaka muka odmah lakša, veselo će Slavica kojoj je žao što nema mlađih koji bi se bavili poljoprivredom i stočarstvom na Korčuli, tako i njezina kćer Adriana više vidi svoju budućnosti i život u Zagrebu.

Slavica je tek pomuženim mlijekom hranila vesele kozliće foto: G.Beinrauch

Mladi ponajprije tribaju voljeti ovaj naš lipi otok i život na njemu. Uz ljubav prema onome što rade moraju biti spremni dati sebe u to, pa uspjeh neće izostati. Nema lipšeg osjećaja od stvaranja nečeg vlastitog na mjestu koje voliš, smatra Slavica koja je jedina mljekarka iz Dubrovačko-neretvanske županije koja je svoje sireve poslala na ocjenjivanje za proizvođače sireva koje svake godine organizira Hrvatska organizacija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Hrvatskim savezom za uzgajivače ovaca i koza dok sireve ocjenjuju stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. A ti stručnjaci su nagradili medaljama njezin kozji sir s bosiljkom, svježi kozji sir, kozji sir s vlascem i češnjakom, kozji sir mariniran u maslinovom ulju te maslinovom ulju s čili papričicom. I na zagrebačkom Festivalu maslina dobili su nagradu za maslinovo ulje.

Većinu proizvoda prodaje na kućnom pragu i na raznim manifestacijama, a nedavno su dobili oznaku i „Hrvatski otočni proizvod“, koja im predstavlja veću prepoznatljivost i povjerenje kupaca koji sve češće traže proizvode s ovom oznakom, pitaju za nju i ona im daje sigurnost da kupuju autentični otočni proizvod. Planira i širenje proizvodnje, jer joj ideja nikad ne nedostaje.

Većinu proizvoida razgrabe kupci na raznim manifestacijama

Za sireve i maslinovo ulje osvojili su brojne nagrade

Svaka nova ideja otvori novu mogućnost i želimo je iskoristiti. U planu je i ponuda novih proizvoda, posebno likera od vlastitog voća i prošeka, nakon registracije dopunske djelatnosti i upisa u registar, najavljuje vrijedna Slavica, kojoj želimo mnogo novih medalja za njezine proizvode u koje je utkala svoje ideje, ljubav i trud.

Foto: Obiteljski album Nadilo

Prethodni članakVinarija koja izaziva divljenje ljubitelja vina, arhitekture i dizajna
Sljedeći članakTjedna ritmička proizvodnja za unaprjeđenje proizvodnje prasadi
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.