Dominik Gršković, nakon završene srednje poljoprivredne škole „Mate Balote“ u Poreču, diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu studij bilinogojstvo, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo 2009. godine.
Doprinos vinogradarsko-vinarskoj struci
Nakon završenog fakultetskog obrazovanja i stjecanja diplome inženjera agronomije, odlučuje se za povratak Vrbniku, otoku Krku i nastavak obiteljske tradicije uzgoja vinove loze, te skupa sa svojim bratom Ivanom i ostalim članovima obitelji Gršković, oplemenjuje taj proces, početkom proizvodnje vina, autohtonih sorata, prije svega Žlahtine, te Sušćana crnog (Sansigota) i Hrvatice (Kamenine).
Za vrijeme studiranja u razdoblju od 2006. do 2009. redovito u ljetnim mjesecima stječe radno iskustvo i znanja u Poljoprivrednoj zadruzi „Vrbnik“, a sve bi završavalo vrhuncem vegetativne godine-berbom grožđa i odrađivanjem poslova prerade, dorade i fermentacije. Nakon diplomiranja, zaposlio sam se u PZ VRBNIK, kao pripravnik, enolog, gdje uz mentorstvo kolege Marinka Vladića, stječe daljnja znanja, vještine, stječe poznanstva među kolegama kao i dragocjena iskustva. Od 2016. postaje glavni enolog PZ VRBNIK, gdje uz poslove u proizvodnji, njezi i puštanju na tržište vina, vodi brigu i o proizvodnji grožđa i njezi vinove loze, kako bi krčki vinogradari, zadrugari-članovi PZ-a proizveli što kvalitetnije grožđe, a time i on kao enolog imao odličnu sirovinu za proizvodnju vina. U PZ VRBNIK-u zadržao se do 2021. godine, kad odlazi te se posvećuje svojoj ljubavi i strasti – vinogradarstvu i vinarstvu unutar obiteljske proizvodnje.
U 2022. nakon što je upražnjeno mjesta savjetnika Uprave za stručnu podršku u uredu Krk, prijavljuje se na raspisani natječaj i od srpnja 2022. zaposlenik je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Osim stalnog posla i rada s našim vrijednim poljoprivrednicima, poglavito na području Primorsko-goranske županije, stalni je član Komisije za puštanje vina u promet pri HAPIH-u, u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo.
Trenutno je voditelj radne grupe vinogradarstvo-vinarstvo gdje uz ostale kolege vinogradarsko-vinarske struke, pokušava svojim savjetima i znanjem doprinijeti razvoju i boljitku vinogradarsko-vinarske stvarnosti u Republici Hrvatskoj.
Bazno mjesto rada Dominika Grškovića je u uredu u Gradu Krku, gdje naši poljoprivrednici imaju priliku, poglavito onima kojima se ukaže potreba za to, dobiti sve potrebne informacije o izazovima koji su pred njima, o pitanjima vezanim za njihove poljoprivredne proizvodnje, o ostalim pitanjima, posebice iz administrativnih i sličnih oblasti.
Uz ured u Gradu Krku, dostupan sam našim poljoprivrednicima, na terenu u PGŽ-u, posebice na otocima Krku, Cresu i Lošinju, a ako se za to ukaže potreba odem i u Istarsku županiju, s obzirom na to da sam za sada jedini savjetnik iz oblasti vinogradarstva i vinarstva na području Primorsko-goranske i Istarske županije, napominje Dominik.
Edukacije poljoprivrednika
Osim rada sa poljoprivrednicima vezanim za njihove proizvodnje, gdje prevladavaju uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, uzgoj maslina i proizvodnja maslinovog ulja, uzgoj ovaca, te manjim djelom i na pojedinim mikrolokacijama uzgoj povrća, Dominik Gršković obavlja i edukaciju, zajedno s kolegama iz Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područna služba za stručnu podršku Delnice.
Edukacije poljoprivrednika vezanih za njihove obaveze iz SP ZPP 2023-2027., prvenstveno Intervencija 78.01., svode se na skupne edukacije odnosno-tečajeve bilo u učionici-dvoranama, bilo on-line putem webinara, ali i kroz Intervenciju 78.02. gdje Dominik uspostavlja pojedinačni kontakt i individualnu edukaciju korisnika.
Nadalje, redovito komunicira i koordinira poslove i obaveze s kolegama u područnoj službi ili Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, na poslovima na kojima je voditelj, kako bi poljoprivrednici dobili pravovremene, pravovaljane i potrebite informacije i eventualne edukacije.
Poljoprivrednike najviše muče štete od divljači
U vrijeme podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za tekuću godinu, obavlja poslove pomoći ispunjavanja istih, poljoprivrednicima u uredu u Krku, te obavezno jednom tjedno u privremenim uredima u Gradu Cresu i Gradu Malom Lošinju. Uz to obavezno ide i komunikacija s kolegama u područnom uredu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Primorsko-goranskoj županiji, u Rijeci, koja je inače konstantna tijekom cijele godine.
Nadraži dio posla svakako mi je terenski obilazak PG-a i njihovih proizvodnih ARKOD parcela, komunikacije s poljoprivrednicima, savjetovanja proizvodnje, uočavanje situacija, te pomoć i rješavanje izazova na zadovoljstvo poljoprivrednika i svoje osobno. Neposredni kontakt s poljoprivrednikom i komunikacija te rješavanje izazova “in situ“, čini mene kompletnim i ispunjenim savjetnikom. Drugim riječima, savjetnikom po pravilima struke i proizvodnje koja to zahtjeva. – Dominik Prpić
Poljoprivrednike na mojem području , poglavito na „škoju“ Krka, te cresko-lošinjskog arhipelaga najviše muče štete na njihovim višegodišnjim nasadima vinove loze, maslinika, povrća i stada ovaca koje uzrokuje alohtona divljač. Neka PG ugasila su svoje proizvodnje, poglavito uzgoj ovaca, zbog gotovo, pa svakodnevnih šteta od divljih svinja i čagljeva koji su umanjili uzgoj ovaca za gotovo 1/4 u posljednjih 15-ak godina. Ono malo uzgoja ovaca koji ljudi obavljaju iziskuje mnogo teškog i napornog rada u vidu očuvanja stada, kroz kontrolu stada i svakodnevnu prisutnost, što se na neki način kosi sa svim onim izvrsnostima ekstenzivnog uzgoja ovaca na svim našim otocima Hrvatskog primorja i kontinentalnog dijela uzmorja, ističe Dominik.
Problem s „brisanjem“ iz ARKOD-a
Uz klimatske izazove i prirodne nepogode, svakako poljoprivrednike muče i problemi administrativne prirode. Gršković kaže da su novi trenuci u izazovima koji su pred našim poljoprivrednicima i zbog kojih svakodnevno ima telefonske pozive, predstavlja brisanje zemljišta iz ARKOD registra, zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja u našim zemljišnim knjigama, na području velike većine zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Poljoprivrednici su jako zabrinuti u vezi brisanja svojih parcela upisanih u ARKOD sustavu, te i ovom prilikom apeliram na nadređene, a posebno na APPRRR, da dobro razmisle o postupcima, posebice brisanja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta za ARKOD ID koji nema riješeno pitanje vlasništva, jer će posljedice biti pogubne za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, u svim njezinim granama, naglašava Dominik Gršković i kaže kako je primijetio da općenito administrativne obaveze prema poljoprivrednicima posebice starijima i informatički manje pismenima, čine jednu odbojnost prema poljoprivrednoj proizvodnji.
Problema u poljoprivrednoj proizvodnji ima podosta, oni su znani i samo se iz godine u godinu ponavljaju, mogu čak reći i više puta multipliciraju, a o rješenjima se razmišlja predugo, te za neke već bude i kasno. Poljoprivrednici samo traže rasterećenje nametnutih obaveza, ali i jedan vid fleksibilnosti i razumijevanja svih institucija koje ih prate ili kontroliraju, jer poljoprivredna proizvodnja hrane je jedini put opstojnosti ljudskog zdravlja i života u ovom vrtu koji se zove – Planet Zemlja, slikovito je rekao Dominik.
Agronom u svih 365 dana
Moja životna krilatica (koju sam jednom prilikom čuo od starijeg kolege agronoma) glasi: „Činiti ljubav nije sramota“. Tako da kod rješavanja izazova koji stoje pred našim poljoprivrednicima najviše me ispunjava kad zajedno riješimo isti, kad moji savjeti i njegova/njezina volja za uspjehom, u toj simbiozi urode plodom, i tom trenutku smo svi zadovoljni, naglasio je Dominik i dodao da ga isto tako žalosti i neuspjeh ili pad ili gubitak uroda, gubitak stočnog fonda, jer zna koliko truda, želje, muke, odricanja, neprospavanih sati, sati provedenih pod suncem, na kiši, vjetru stoji iza pojedinog pravog i istinskog poljoprivrednika ili poljoprivrednice.
Na kraju Dominik zaključuje:Usprkos svemu volim ovaj posao, posebice komunikaciju, pomoć i neposredno terensko savjetovanje s našim poljoprivrednicima. Nekako više puta, vrate mi se riječi pokojnog djeda Josa koji bi znao reći: „Znaš sinko, nama tu treba jedan agronom koji će biti prisutan 365 dana, da prati ovu našu proizvodnju“, jer ispada kao da su me te riječi predodredile za ono što od dana kad sam završio Agronomski fakultet do dan danas izravno ili neizravno radim. I u čem mogu slobodno reći uživam. Zdravi i veseli bili!
