Tuhelj je 24. rujna 2025. bio središte razgovora o budućnosti hrvatske poljoprivrede. U hotelu Terme Well održana je prva konferencija o investicijama i inovacijama u poljoprivredi KIIP Agrow, koja je okupila stotinjak sudionika – poljoprivrednika, stručnjaka, konzultanata i predstavnika institucija. Bila je to prilika za razmjenu iskustava, ostvarivanje novih kontakata i educiranje koje je ionako iznimno važno u svim sferama života, posebno u sektoru poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane. Organizacija konferencije, koju su organizirali Gospodarski list i pokrovitelji iz projekta KIIP Agrow, sufinancirana je kao dio aktivnosti godišnjeg akcijskog plana Nacionalne mreže ZPP-a, sredstvima Europske unije, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, kroz Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti Nacionalne mreže ZPP-a u 2025. godini.
Na jednom mjestu okupljeni su partneri i suradnici iz brojnih institucija i organizacija: LAG Sava, IPS Konzalting, Spartium Consulting, ESF Consulting, Proizvođačka organizacija Agrobela, Agrigentum – Digital Agro, Smagri – Smart Agriculture, List Labs, Hrvatski savez ekoloških proizvođača, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i Viridisfarm.
Poslije svečanog otvaranja i pozdravnih govora organizatora Gospodarskog lista i pokrovitelja KIIP Agrow konferencije održale su se dvije sekcije: Investicije u poljoprivredi i Inovacije u poljoprivredi, a unutar svake sekcije održane su i panel rasprave.
Mjesto razmjene iskustava i novih ideja
Cilj je dati poljoprivrednicima konkretne informacije o investicijama i inovacijama, ali i ponuditi odgovore na njihova najčešća pitanja, naglasio je u uvodnom obraćanju glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch, dipl. ing. agr., koji je i moderirao konferenciju. Prva sekcija konferencije bavila se investicijama u poljoprivredi. Govornici su otvoreno govorili o problemima s kojima se poljoprivrednici susreću – od složene papirologije i malih parcela, do nedostatka kapitala i spore obrade natječaja.
Investicije: između prilika i prepreka
Maja Čičko, mag. ing. agr., voditeljica LAG-a Sava, naglasila je da je jedan od ključnih izazova fragmentiranost zemljišta te činjenica da poljoprivredna gospodarstva najčešće vode starije osobe.
Potrebno je više mladih u sektoru, kao i bolje iskorištavanje kratkih lanaca opskrbe, koji u Hrvatskoj još nisu dovoljno zaživjeli, istaknula je. Jedan od velikih problema jest i nedostatak kapitala za OPG-a koja imaju veći indeks razvijenosti. Veća gospodarstva i poljoprivredne tvrtke načelno već imaju dosta razvijenu infrastrukturu i ulažu u inovacije, dok je od malih to teško za očekivati jer primarno većina niti nije primarno zaposlena u sektoru poljoprivrede te se zbog gomile papirologije koja prati njihovo poslovanje nemaju vremena dodatno educirati. Također, Čičko je navela da joj je iznimno žao što kratki lanci opskrbe u RH nisu zaživjeli u mjeri u kojoj trebaju.
Morana Jednačak, mag. ing. agr. iz tvrtke IPS Konzalting, ukratko je otkrila koja je formula uspjeha dobrih EU priča. Spomenula je tako kako se ključ uspjeha temelji na modernim poslovnim modelima, inovativnim strategijama i potpunom iskorištavanju raspoloživih resursa.
Digitalizacija unosi novu dimenziju u preciznu poljoprivredu, a udruživanje poljoprivrednika putem proizvođačkih organizacija, zadruga i udruga pokazalo se učinkovitim alatom za smanjenje troškova repromaterijala, lakši pristup financiranju te zajedničko korištenje skladišnih i prerađivačkih kapaciteta čime se jača pregovaračka pozicija na tržištu. Kad je kolegica Čičko spomenula kratke lance opskrbe, odmah mogu navesti dobar primjer, a to je hotel Sveti Martin na Muri koji koristi namirnice lokalnih proizvođača, a mogu spomenuti i PO-PIM, udruženje ratara koji su osnovali prvu proizvođačku organizaciju u sektoru žitarica, rekla je Jednačak te pozvala poljoprivrednike da im se jave za bilo koja pitanja vezana uz novi SP ZPP-e i natječaje u najavi.
Od grešaka u prijavama do uspješnih priča s terena
Vlasnik tvrtke Spartium Consulting, dr. sc. Marin Kukoč koji ima više od 15 godina radnog iskustva na EU fondovima vezanim uz ruralni razvoj, rekao je da ljudi najčešće griješe s kasnom pripremom dokumentacije, tek nakon objave natječaja, predaju nepotpunu dokumentaciju, a problemi nastaju jer dolazi i do neusklađenosti provedbenog plana s realnim kapacitetima korisnika, zatim umjetno se stvaraju uvjeti za natječaje i slabo se definiraju sami ciljevi projekta. Kukoč navodi da je spora obrada prijava i odstupanje od predviđenih rokova postalo pravilo, a ne iznimka. Poljoprivrednike je upozorio da je za realizaciju investicije potrebno osigurati početna financijska sredstva s obzirom da se u većini intervencija može dobiti predujam tek nakon predaje bankovne garancije čije izdavanje nije zanemariv trošak.
Da bi vam se sredstva u konačnici i isplatila, veliki dio investicije morate realizirati sami. Zato, ako špekulativno idete na natječaj samo zato što po broju bodova dobro stojite, razmislite trebate li se uopće upuštati u investiciju, kazao je Kukoč.
Filip Livaja iz ESF Consultinga je naveo pozitivan primjer modernizacije obiteljskog gospodarstva, farme Dišinac iz Starih Mikanovaca i to u vremenu kad hrvatsko stočarstvo prolazi kroz brojne izazove. Predložili su im formirati plan za povlačenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. te iz Strateškog plana ZPP-e 2023. – 2027. Investicije su strukturirane iz tri operacije Programa ruralnog razvoja (PRR) 2014. – 2020. Izgradili su skladišta za hranu, nabavili mehanizaciju i opremu, robotizirali ishranu, nabavili izmuzište, stroj za automatsko upuhivanje slame. Zatim su modernizirali ratarski dio, nabavili opremu za efikasno korištenje stajskog gnoja, izgradili vlastitu solarnu elektranu, itd.
Još jedan dobar primjer je inovativna tehnologija skladištenja krumpira djelovanjem 1,4 SIGHT-a o kojoj je pričao Alen Hrustić, mag. ing. agr. Obzirom da je Europska komisija 2020. g. ukinula sredstvo protiv klijanja krumpira, proizvođači krumpira su se našli u nezavidnoj situaciji kako spriječiti krumpir od klijanja tijekom skladištenja. Godinu kasnije, 8 proizvođača s područja Belice, Domašinca i Pribislavca se udružilo u proizvođačku organizaciju Agro-Bela s ciljem investicije u izgradnju najmodernijeg skladišnog kapaciteta s ciljem očuvanja proizvodnje i mogućnošću skladištenja krumpira.
Kapacitet skladišnog prostora je 3.600 tona, a 50 % investicije od 15 milijuna kuna sufinancirano je putem mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Krumpir se u skladišnom prostoru putem usipnog koša preko trake pakira u boks palete i sprema na skladištenje u kontroliranu atmosferu u komorama, a temperatura se postupno spušta na 5 °C. Posebnost navedenog modela skladištenja je u korištenju plina naziva 1,4 SIGHT (1,4-dimetilnaftalen) koji služi kao regulator rasta koji se koristi za sprječavanje klijanja uskladištenog merkantilnog krumpira i krumpira za industrijsku preradu.
Inovacije koje mijenjaju poljoprivredu
Igor Frljužec iz tvrtke Digital agro govorio je o inovativnim rješenjima u digitalizaciji i pametnoj poljoprivredi te spomenuo kako njihova tvrtka prednjači u isporuci naprednih rješenja. Tako se izdvajaju pametne lovke i sustavi za praćenje štetnika gdje se feromonske lovke i žute ljepljive ploče opremaju senzorima i kamerama te omogućuju automatsko praćenje populacije štetnika. Sustav prikuplja podatke, analizira ih i šalje upozorenja putem mobilne aplikacije ili web platforme.
Spomenute su kamere za praćenje fenofaza kod biljaka koje se postavljaju u nasadima i kontinuirano bilježe razvoj biljaka pa se samim time može odrediti optimalni trenutak za zaštitu, prihranu i berbu. Multispektarne kamere na dronovima otkrivaju stres kod biljaka, nedostatak hraniva i pojavu bolesti prije nego su vidljive golim okom. Frljužec je još spominjao razna softverska rješenja za obradu podataka i analizu, kao i sustave za pametno navodnjavanje i fertirigaciju koji značajno štede vodu i energiju, a sve uz povećanje prinosa i kvalitete.
Iz Smart Agriculture predstavljen je SMAGRI, rješenje koje dolazi iz Hrvatske, a to je sustav za pametno upravljanje navodnjavanjem koji povezuje IoT senzore, algoritme i aplikaciju, kako bi poljoprivrednicima omogućio da točno znaju kad i koliko navodnjavati. Ovo rješenje predstavio je predstavnik tvrtke, Darko Urukalović.
Uz SMAGRI se sprječava vodni stres jer osigurava optimalnu vlagu za povećan prinos i kvalitetu ploda te smanjuje prekomjerno zalijevanje, a samim time truljenje korijena biljke i anaerobne uvjete. Jasno, omogućuje precizno planiranje navodnjavanja prema stvarnim potrebama biljke, a kod nekih kultura poput paprike, rajčice i krastavaca, upravljanje navodnjavanjem može povećati prinos do 30 %, dok se potrošnja vode smanjuje za oko 20 do 30 %, a kod nekih dugovječnih kultura poput maslina čak do 75 %, rekao je Urukalović.
U pčelarstvu nam dolazi Intellibee rješenje za predikciju i optimizaciju izbora pčelinje paše pomoću strojnog učenja i satelitskog promatranja.
Intellibee je inovativna platforma koja koristi satelitske snimke, senzore na terenu (IoT) i metode strojnog učenja kako bi pčelarima pomogla u donošenju odluka vezanih uz odabir idealnog položaja za pčelinjak jer lokacija košnice presudno utječe na količinu i kvalitetu meda. Sustav analizira širok spektar parametara, od vegetacijskih indeksa, klimatksih uvjeta, do vlage tla i dostupnosti izvora vode, kazala je Mirna Bušić iz tvrtke List Labs.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i partneri, uspješno su završili projekt „Eko sjeme – Inovativne metode razvoja i proizvodnje ekološkog sjemena i sjemena čuvanih sorti u cilju očuvanja bioraznolikosti i razvoja baze znanja u ruralnom području“ koji je financiran kroz mjeru 16.2 Programa ruralnog razvoja i podmjere Potpora za pilot projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija. Sunčana Pešak, dipl. ing. agr. ispred Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača održala je predavanje i istaknula kako su tijekom 3 godine partneri i oni iz Saveza na svojim imanjima proizvodili sjeme tradicijskih sorata poput varaždinske heljde, kukuruz starinski, stodanac, razne forme graha trešnjevca i kukuruzara, rajčice brački jabučar, više tradicijskih sorata češnjaka i druge.
Cilj je bio motivirati ekološke proizvođače da na svojim gospodarstvima pokrenu ekološku proizvodnju sjemena i testirati tradicijske sorte u uvjetima ekološke proizvodnje uz stručnu pomoć Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, rekla je Pešak te dodala kako su se na OPG-u Iličić posebno uspješne pokazale sorte rajčice brački jabučar, vukovarska lubenica i feferoni žuti ljuti, koje su i upisane na sortnoj listi kao čuvane sorte.
O razvoju inovativnih proizvoda za otporniju poljoprivredu govorio je prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašek sa Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta.
Obzirom da je poljoprivredna proizvodnja suočena s brojnim (agro)okološkim izazovima uslijed klimatskih promjena, iscrpljivanja i degradacije prirodnih resursa, ali i sve veće potražnje za kvalitetnom hranom, razvijaju se naprednija, inovacijska rješenja u području agroekologije. Jedan od važnih smjerova razvoja u posljednjih nekoliko godina su uzgojni supstrati, kondicioneri (poboljšivači ili melioranti) tla te različite vrste organskih i mineralnih gnojiva. Među njima posebno se ističu kondicioneri tla s produljenim djelovanjem koji postupno otpuštaju vodu, makro i mikro elemente te razne bioaktivne komponente neposredno u zonu korijena.
Organsko gnojivo WoolEcoBoost razvijeno je na bazi sterilizirane ovčje vune i raznih biododataka, zapravo biološkog otpada poput taloga kave, kora voća, biougljena i biopepela. Ovaj proizvod je na međunarodnom sajmu inovacija INTARG 2025 u Poljskoj nagrađen zlatnom medaljom, spomenuo je Ondrašek koji je zajedno s kolegicom dr. sc. Jelenom Horvatinec surađivao s tvrtkom FEMA na čelu s Dragicom Jerkov, koja je industrijski partner ove inovacije.
Iz osječke tvrtke Virdisfarm predstavio se Robert Hadžić, dipl. oec., koji je naveo kako je spomenuta tvrtka jedini svjetski proizvođač proizvoda za prihranu bilja i dodataka stočnoj hrani koja primjenjuje tehnologiju vibro aktivacije minerala (VAM®tehnologija) u posebnim dinamičkim uvjetima.
Ova tehnologija aktivira prirodne minerale na tri razine: mikronizacija, vibroaktivacija i elektroaktivacija. Postupkom VAM® aktivacije prirodnih minerala pospješuje se rast svih biljnih vrsta, smanjuje upotreba mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja i prihranu bilja. Primjenom u tlu smanjuju se potrebe usjeva za vodom, što rezultira značajnim uštedama u proizvodnji, istaknuo je prednosti proizvoda Hadžić. Važno je naglasiti da se dodavanjem stočnoj hrani skraćuje ciklus tova, smanjuje smrtnost i upotreba antibiotika, povećava količina i kvaliteta mlijeka, mesa i jaja.
Panel rasprave: glas struke i terena
Na prvoj od dvije panel rasprave „Kako do investicija u poljoprivredi – od ideja do realizacije“, Branimir Markota iz Hrvatske voćarske zajednice naveo je kako su očigledni problemi u voćarstvu, od pada proizvodnih površina i nesustavnog pristupa voćarskoj djelatnosti. Rastu kulture za koje je pitanje u kojoj će godini dati plodove, a sustavno ih se podržava potporama. Također, spomenuo je kako je u prosjeku za 1 ha voćnjaka potrebna investicija oko 100.000 eura.
Adam Dominković iz tvrtke PMT rekao je kako se godišnje registrira oko 700-800 traktora, u što se uključuju i quadovi. Spomenuto je u raspravi da se od predaje zahtjeva za potporu pa do isplate već razviju novi sustavi na traktorima, a modeli se razvijaju iz godine u godinu, pa je prijedlog da se kod predaje zahtjeva ne bi trebale prilagati ponude koje se mijenjaju, već da to rade isključivo oni korisnici za koje APPRRR javi da udovoljavaju kriterijima i mogu nastaviti s predajom dokumentacije za određenu mjeru.
Marijo Puškarić, poljoprivrednik iz Kaniške Ive kraj Garešnice je spomenuo da milijuni odlaze u sustave za navodnjavanje da na kraju poljoprivrednici ne smiju koristiti vodu zbog raznoraznih ograničenja i propisa. Puškarić je naglasio kako ima smisla raditi zaštićene prostore i ulagati u povrćarsku proizvodnju, dok je izgradnja bioplinskih postrojenja ključna i za proizvodnju energije.
To treba biti budućnost tako da postojeće farme dobiju priliku za dodatnu financijsku stabilnost, zaključio je Puškarić. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju panelistica je bila Ana Gadže koja je kazala kako Ministarstvu poljoprivrede nastoje ukazati koji su to problemi koji se javljaju u natječajima te da se svakako trude minimizirati greške i raditi na poboljšanju. Vesna Novak iz Udruge konzultanata za ruralni razvoj također je potvrdila da konzultanti imaju veliku odgovornost i zadatak da njihovi klijenti što bolje prođu na natječajima.
Iz publike su se javili i određeni konzultanti, ali i poljoprivrednici koji su kazali da ih Ministarstvo poljoprivrede „ne sluša“ i da komunikacija te prijedlozi i rješenja osoba s terena mora biti bolja, odnosno da Ministarstvo poljoprivrede mora uvažavati njihove prijedloge u većoj mjeri. Vjerujemo da je panelist, dr. sc. Silvio Šimon, iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva čuo što se od njih očekuje.
Govore nam samo kako ne smijemo, a ne kažu nam kako se može, zaključili su na panel raspravi.
Na panel raspravi „Kako širenjem znanja i inovacijama unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj“ sudjelovali su Helena Habdija iz EIT Food Hub Hrvatske, Željko Findri iz tvrtke Findri, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga iz Hrvatske zajednice inovatora, Darko Urukalović – Smart Agriculture, Darko Lugonja – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma. Habdija je panel raspravili upoznala prisutne s konceptom EIT Food-a. To je europska zajednica znanja i inovacija podržana od strane EU-a, a koja ulaže u projekte, organizacije i pojedince koji teže zdravom i održivom prehrambenom sustavu. Smion i Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet su EIT Food Hub za Hrvatsku.
Oni nude sveobuhvatne inovacijske i startup programe dizajnirane kako bi potaknuli potencijal poduzetnika, startupova i organizacija. Pružaju potrebno znanje, alate i podršku kako bi inovativne ideje pretvorili u uspješne poduhvate, nude obrazovanje i treninge, savjetuju oko razvoja ekosustava itd. Prof. Šimpraga je istaknuo da Hrvatska ne stoji loše po pitanju inovacija, no kaska u implementaciji istih. Zanimljiv je podatak koji je iznio Brebrić iz Hrvatskog Telekoma koji je rekao kako oni već nude aplikaciju pod nazivom T-agro koja poljoprivrednicima omogućuje pregled ključnih podataka s njiva, praćenje agrometeoroloških uvjeta i kvalitete zemljišta te prikupljanje podataka s meteoroloških postaja i senzora.
Poljoprivreda traži znanje i suradnju
Prva KIIP Agrow konferencija pokazala je koliko je poljoprivrednicima važno kontinuirano educiranje i praćenje trendova. Investicije i inovacije ne samo da osiguravaju veću produktivnost i kvalitetu, već su i nužni odgovor na klimatske promjene, globalna tržišta i sve zahtjevnije potrošače. Ova tuheljska konferencija, sudeći po interesu i otvorenim raspravama, tek je početak jače suradnje struke, institucija i proizvođača – u misiji da hrvatska poljoprivreda postane otpornija, održivija i konkurentnija.
