Dan polja BC hibrida kukuruza sredinom rujna okupio je više od 200 posjetitelja, koji su imali priliku vidjeti rezultate pokusa, razgovarati s djelatnicima Bc Instituta i poljoprivrednicima te saznati koje novosti nas očekuju od ove poznate domaće tvrtke. U uvodnom dijelu sve okupljene pozdravili su predsjednik Uprave dr. sc. Ivica Ikić, dr. sc. Katarina Jukić, direktorica komercijalnog sektora, Domagoj Milas, mag. ing. agr., direktor marketinga te dr. sc. Mirko Jukić, predstojnik Zavoda za kukuruz.
Široka paleta proizvoda i desetljeća istraživanja
Dr. sc. Katarina Jukić navela je kako imaju široku paletu proizvoda.
Ovo proljeće bila je aktualna prodaja hibrida BC kukuruza, prodaja soje i jarih strnih žitarica. Budući da je naglasak na kukuruzu, mogu se izdvojiti standardni hibridi poput Pajdaša, BC572, a nudimo i nešto noviju genetiku poput hibrida BC323, BC415, a tu je i nova generacija BC hibrida koji imaju poboljšana svojstva i povećani prinos, kazala je Jukić za Gospodarski list. Dodala je kako malo tko zna da kreiranje jednog hibrida zahtijeva 10 godina istraživanja.
To je mukotrpan posao koji ne jamči uspjeh. Prije registracije, hibrid mora proći komisiju i biti bolji od standarda te prepoznat od strane poljoprivrednika. Obzirom na jesensko doba, valja spomenuti da Bc Institut nudi i široku paletu sjemena ozimih strnih žitarica čija prodaja je trenutno aktualna. Jukić je spomenula kako zbog sve češćih šteta od divljih svinja poljoprivrednici umjesto ozime pšenice golice pribjegavaju sjetvi brkulja.
Kukuruz je glavna kultura
Kristijan Puškarić, dipl. ing. agr., direktor sektora sjemenarstva iz Bc Instituta naglasio je dugu tradiciju kukuruza u Bc Institutu.
Oplemenjivački tim kontinuirano radi na stvaranju novih hibrida. Ponudu BC hibrida možemo dijeliti na nekoliko načina, prema duljini vegetacije, od vrlo ranih do vrlo kasnih. Zatim imamo hibride po namjeni, za proizvodnju zrna, silaže, kombinirani tip hibrida. Na Danu polja BC hibrida kukuruza je predstavljen cjelokupni asortiman, standardni hibridi, odnosno oni koji dominiraju u prodaji. Proizvodnja kukuruza je postala izazovnija nego što je to bilo prije 25 godina jer kukuruz u današnje vrijeme klimatskih promjena, cijena ulaganja, tržišnim kretanjima zahtjeva puno više nego što je to bilo ranije.
Kukuruz je ranije bio stabilna kultura što se tiče prinosa, otkupnih cijena, a danas je to puno izazovnije, prvenstveno jer Hrvatska više nema toliki stočni fond kao prije. Globalna kretanja po pitanju kukuruza su takva da imamo smanjenje broja površina u Europi, ali i svijetu. Cilj u Bc Institutu je biti u skladu s jednim od Nacionalnih ciljeva, a to je osigurati samodostatnost u sjemenu. Domaće sjeme, certificirano, kvaliteta, zadovoljavanje potreba i konkurentnost na tržištu su glavne značajke kojima se povodimo u Bc Institutu, naveo je Puškarić.
BC hibridi čine razliku
Željkica Kruhin iz Prikraja kraj Dugog Sela bavi se ratarstvom, proizvodnjom mlijeka i tovom junadi na oko 53 ha zemljišta. Kukuruz, pšenica, ječam, tritikale, leguminoze za sjenažu su okosnica proizvodnje na njihovom OPG-u. Kroz cijelu godinu na OPG-u imaju 35 muznih krava koje daju 7.900 litara mlijeka godišnje po kravi. 2025. godinu Željkica opisuje dosta lošom po pitanju strnih žitarica koje su podbacile zbog nedostatka oborina, kao što je i za kukuruz koji je ušao u stresnu fazu jer je nedostaljalo oborina. Ne očekujemo velike prinose, pa ćemo morati skidati dvostruke veće površine za isti kapacitet koji smo radili prošlih godina, očekujem 50 % manji prinos, rekla je Kruhin.
S Bc Institutom surađuju dugi niz godina i jako su zadovljni hibridima iz ponude, no Željkica naglašava kako su ove godine na njezinoj površini se najbolje istaknuli BC572 i BC601, kvalitetan zuban koji je pokazao stabilan urod i smatra da će imati veće prinose od drugih hibrida. Na OPG-u Tušek, njegov nositelj Antonio Tušek se bavi kozarstvom, proizvodnjom mlijeka i sira, u čemu mu pomaže i supruga. Antonio navodi kako se BC hibrida sjeća još kao dijete jer je njegova obitelj sijala domaće sjeme iz Bc Instituta kojem su ostali vjerni dugi niz godina. Kroz godine se tako na njihovim poljima mogao pronaći BC418B, BC572, Pajdaš i brojni drugi hibridi.
Novi hibridi i otpornost na stres
Vegetacijska 2025. godina za kukuruz bila je dosta nepovoljna, a glavni razlog su polovica svibnja i cijeli lipanj bez kiše. Lipanj je mjesec kad se formiraju najvažnije komponente prinosa što se tiče kukuruza. Jasno, to je utjecalo i na sami rast i razvoj kukuruza koji je ostao nešto nižeg rasta u cijelog Hrvatskoj i regiji gdje god smo obilazili, rekao je dr. sc. Mirko Jukić.
Što se išlo istočnije, stres kod kukuruza je bio izraženiji. No, ono što mi u Bc Institutu možemo ponuditi proiozvođačima su noviteti kao što je npr. Bozon, kukuruz iz FAO grupe 300, točnije FAO 350, a koji je naša nova perjanica te ima čvrstu i visoku stabljiku, dugo zelen, uspravan list, odlično razvijene klipove sa 16 redova zrna u tipu zubana. Također, BC405 te Trenk i Kripton su novorazvijeni hibridi koji imaju visoku tolerantnost na stresne uvjete proizvodnje, pogotovo na sušu i visoke temeprature. Za očekivati je da će oni koji su sijali upravo spomenute hibride manje osjetiti pad prinosa u ovoj specifičnoj godini. Također, valja spomenuti i BC478 te kasniji hibrid BC650.
Naravno da mi u Bc Institutu, osim na spomenute stresne uvjete, posljednjih 20-ak godina radimo na razvoju hibrida koji imaju i visoku tolerantnost na najznačajnije bolesti kukuruza. Ove godine na poljima u Hrvatskoj sigurno će se bilježiti dosta fuzarijoza na klipu kukuruza. Savjetujem domaćim proizvođačima da se opredijele za domaće hibride, pozivam ih da siju BC hibride koji dolaze od FAO grupe 100, pa čak do FAO grupe 700, od tvrdunaca do zubana, od hibrida za ekstenzivnu do hibrida za intenzivnu proizvodnju, za kraj je naveoJukić.
Unatoč izazovima klimatskih promjena, Bc Institut nastavlja inovacije, pružajući hibridima otpornost i stabilnost prinosa, što je ključ za sigurnu i profitabilnu proizvodnju u suvremenom poljoprivrednom okruženju.
