Sredinom svibnja na području Koprivničko-križevačke županije u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održana je interaktivna radionica kojoj je bio cilj prikazati poljoprivredne prakse koje se provode na obiteljskom gospodarstvu Mladena Ferenčaka iz Mičetinca (područje grada Đurđevca).

Dio prikazanih praksi odnosi se na sustave obrade tla, plodored, uvođenje pokrovnih usjeva i mahunarki u strukturu sjetve te korištenje organskog gnoja na oraničnim površinama, a sve s ciljem zaustavljanja degradacije tla i ublažavanja učinaka klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine OPG Ferenčak je obrađivalo 147,43 ha oranica na ukupno 103 ARKOD parcele (prosječna veličina parcele 1,43 ha). U strukturi sjetve dominiraju žitarice: kukuruz (dio za zrno, dio za silažu čitave stabljike) s 55-60 % udjela od ukupnih površina, a ovisno o proizvodnoj godini udio ostalih vrsta varira, ali su zastupljene: ozima meka i tvrda pšenica, uljana repica, suncokret i bob. Gospodarstvo posjeduje vlastitu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, izuzev kombajna. Sve su proizvedene količine ratarskih kultura i industrijskog bilja namijenjene tržištu.

Na gospodarstvu se ne skladišti proizvedeni urod (ne posjeduje sušaru ni silos/skladište). Također, gospodarstvo kontinuirano prati stanje plodnosti tla i posjeduje analize tla za većinu ARKOD parcela. Nositelj gospodarstva je agronom. Sklon je usvajanju novih znanja i primjeni novih tehnologija. Svake godine uvodi nešto novo: u strukturi sjetve je ove godine po prvi puta slanutak, od prošle godine sije durum pšenicu (ugovorena proizvodnja), a okušao se i u proizvodnji lana. Iskustva i znanja stječe i u inozemstvu, izravno kod drugih poljoprivrednih gospodarstava, a surađuje s predstavnicima tvrtki iz agro-industrije te privatnim i javnim savjetnicima. Svoja stečena znanja i iskustva rado prenosi.

Aktivna rasprava i razmjena ideja za bolja rješenja

Program radionice sastojao se od obilaska različitih parcela na kojima su sudionici mogli vidjeti razliku pokrovnosti tla u usjevu kukuruza zasijanom nakon ozimog pokrovnog usjeva, a uz dva različita načina terminacije pokrovnog usjeva: kemijskim i mehaničkim načinom. Na tim je parcelama prikazana linearna metoda određivanja količine biljnih ostataka na tlu (privatni savjetnik i znanstvenik). Na drugoj je parceli prikazano siliranje pokrovnog usjeva (sastav: raž, grahorica i bob) te sjetva kukuruza (uz različite načine obrade tla). Prosječni prinos iznosi 32,5 t/ha silirane nadzemne biljne mase. Na trećoj parceli prikazan je usjev boba i pojašnjena uloga mahunarki u plodoredu. Tijekom radionice, sudionici su postavljali pitanja, aktivno sudjelovali u raspravama i razmjeni ideja.

Jedno od mogućih inovativnih rješenja za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene na oraničnim površinama je strip-till način obrade tla (u trake). Ova radionica je održana u sklopu provedbe 2 međunarodna projekta „Climate Farm Demo“ i „Climate Smart Advisors te 3 Radne skupine “Klima i okoliš“, „Ratarstvo“ i „AKIS i inovacije“. Rasprava je nastavljena u dvorani nakon predstavljanja projekata. Dio pitanja odnosio se i na zakonsku legislativu te potrebu objavljivanja Pravilnika prije početka proizvodne godine.

A što je AKIS?

Ova je radionica jedan od primjera provedbe AKIS-a u praksi. AKIS je sustav aktivne suradnje, razmjene informacija i znanja te poticanja inovacija između ključnih dionika. Funkcionalan AKIS sustav producira, distribuira i prima znanje, dijeli informacije te producira inovacije u poljoprivredi i sektorima koji su naslonjeni na poljoprivredu.

Na radionici su sudjelovali  poljoprivrednici, znanstvenici s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Ivica Kisić i izv. prof. dr. sc. Darija Bilandžija) i s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (prof. dr. sc. Danijel Jug  i prof. dr. sc. Irena Jug), zatim savjetnici: javni savjetnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te privatni savjetnici (Uroš Radaković i Vladimir Miloš), stručnjaci (tehnolozi u poljoprivrednim tvrtkama), predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju – Darina Malekin, voditeljica Odjela za proizvodno nevezana plaćanja te iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede: Mladen Fruk – ravnatelj Uprave i Nataša Puhelek Puština, načelnica Sektora za stručno savjetovanje u poljoprivredi, Zlatko Tomljanović, nacionalni koordinator CFD projekta), predsjednik tematske radne skupine Zelena arhitektura u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (Uroš Radaković) te predstavnici medija.

Projekt Climate Farm Demo (CFD)

Domaćin radionice, OPG-a Ferenčak, jedan je od ukupno 25 zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)) s čitavog područja Republike Hrvatske koja su uključena u projekt Climate Farm Demo. Na ovoj su radionici sudjelovala još 2 OPG-a koja su uključena u CFD, iz Međimurske i Varaždinske županije. Cilj projekta CFD je ubrzati usvajanje praksi i rješenja „klimatski prilagođene poljoprivrede“ od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija „klimatski pametne poljoprivrede“. Na radionici su sudjelovali poljoprivrednici iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske s ciljem razmjene iskustava i stjecanja novih znanja i vještina.

Projekt Climate Smart Advisors (CSA)

CSA ima za cilj pokrenuti europsku poljoprivrednu savjetodavnu zajednicu, kako bi se ubrzalo usvajanje klimatski prilagođenih poljoprivrednih praksi od strane šire poljoprivredne zajednice unutar i širom EU AKIS-a. Također, CSA želi ojačati ulogu poljoprivrednih savjetodavnih službi osnaživanjem njihovih kapaciteta u pružanju ciljanih savjeta te implementacijom pristupa i dijeljenjem rješenja razvijenih u projektu CFD na široj razini, diljem Europe i pridruženih zemalja. U okviru ovog projekta osnovana je radna skupina naziva „Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“. Ciljevi ove radne skupine su steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava te izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti.

U sklopu CSA tijekom prošle jeseni na području 5 županija (Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Osječko-baranjska) posijana je ozima smjesa pokrovnog usjeva (smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve) s ciljem postizanja pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Fotografije prikazuju izgled navedenog pokrovnog usjeva te dinamika rasta i razvoja kod OPG-a Ferenčak. Ozimi pokrovni usjev je posijan u optimalnom roku sjetve (početak listopada 2024. godine – kao sekundarni usjev nakon kukuruza namijenjenog silaži čitave stabljike). Navedeni pokrovni usjev kod OPG-a Ferenčak je siliran. Cilj sjetve pokrovnih usjeva u okviru ovog projekta je edukacija poljoprivrednika o sekundarnim usjevima i pravilnom odabiru usjeva (jedna vrsta ili mješavina različitih vrsta) s obzirom na cilj proizvodnje i vrijeme sjetve.

Savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede nastavljaju provoditi edukacije s ciljem razmjene iskustava te poticanjem suradnje i inovacija među poljoprivrednicima i ostalim dionicima uključenima u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj svih sudionika navedenih projekata je dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o „klimatski prilagođenim praksama“ na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave različitim granama poljoprivredne proizvodnje.
Usjev boba

Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Prethodni članakDobar savjet(nik) zlata vrijedi – Đuro Cerovčec, dipl. ing. agr
Sljedeći članakO čemu sve ovisi otkupna cijena pšenice?
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.