Kako do visokog prinosa ploda kestena?

Kesten (Castanea sativa Mill.) je dugovječna drvenasta kultura čija rentabilnost i visina prinosa izravno ovise o pravilnoj gnojidbi nasada. Iako je kesten poznat po toleranciji na siromašnija, kisela tla, moderna komercijalna proizvodnja zahtijeva precizan pristup gnojidbi.

Neadekvatna ili neuravnotežena gnojidba izravno utječe na smanjenu cvatnju, slabije zametanje plodova i povećanu osjetljivost na bolesti poput kestenove ose šiškarice i raka kore. Cilj ovog članka je detaljno analizirati moderan pristup gnojidbi: osnovnu gnojidbu u tlo i korektivnu, dodatnu primjenu putem lista (folijarno) s fokusom na povećanje kvalitete i stabilnosti uroda, ali i osiguranja profitabilnosti u uzgoju ove zanimljive drvenaste kulture. U Hrvatskoj se posljednjih godina sadi više novih nasada te trenutno u Hrvatskoj ima 741 ha nasada, od čega je oko 300 ha u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje. Iako su to još mali i relativno mladi nasadi, dolaskom u puni rod i primjenom potpunih agrotehničkih mjera može se očekivati oko 3-4 tone ploda po hektaru.

Temelj pravilnom pristupu gnojidbe kestena

Prije bilo kakve gnojidbe, ključno je precizno definirati potrebe nasada kestena. Analiza tla je neizostavna i mora se provoditi svake 3-4 godine, kako bi se procijenila plodnost tla. Kesten preferira blago kisela tla (pH 5,5–6,5). Vrijednosti izvan ovog raspona smanjuju dostupnost važnih mikroelemenata, posebno željeza i cinka. Neophodne su analize lista koje se obično provode tijekom pune vegetacije (lipanj/srpanj). Analiza lista daje realnu sliku o stvarnoj apsorpciji hraniva i otkriva skrivene deficite hraniva (npr. niska razina bora ili cinka), omogućujući preciznu folijarnu korekciju prije nego što deficit prouzroči značajan pad količine i kvalitete uroda.

Gnojidba u tlo

Gnojidba putem tla predstavlja temelj gnojidbe kestena, fokusiran na makroelemente (N, P, K), organsku tvar i održavanje optimalnog, blago kiselog pH.

• Dušik (N). Ključan element za vegetativni rast i rast plodova, ali se primjenjuje oprezno i u podijeljenim dozama (najčešće u dvije doze, u rano proljeće i ponovno početkom rasta plodova). Prekomjerni dušik potiče prebujan rast na štetu rasta plodova i diferencijacije cvjetnih pupova za slijedeću vegetaciju. Kesten, za razliku od mnogih kultura, dobro reagira na amonijske oblike dušika zbog kiselosti tla te se kao osnovni izvor dušika koristi amonij-sulfat (granulirani oblik) ili amonij-tiosulfat (tekući oblik). Osim toga, iznimno se može koristiti i UREA.
• Fosfor (P) i Kalij (K). Fosfor je vitalan za razvoj korijena, razvoj ploda i formiranje cvjetnog pupa. Isto tako fosfor je važan izvor energije za sve fiziološke procese u biljci. Kalij je izuzetno važan za kvalitetu ploda i stvaranje suhe tvari, otpornost na sušu i regulaciju otvaranja puči. Oba se elementa primjenjuju u jesen ili rano proljeće, kod gnojidbe u tlo, dok se tijekom vegetacije mogu dodatno primijeniti u folijarnoj gnojidbi. Glavni izvor fosfora su gnojiva na bazi superfosfata (16-19% ili 45% P₂O₅), dok se kao izvor kalija može koristiti kalij-sulfat (granulirani) ili kalij-tiosulfat (tekući oblik gnojiva).
• Organska tvar. Kesten kao izvorno šumska kultura, voli tla s većom količinom organske tvari. Ako tla imaju manje od 2% organske tvari potrebna je dodatna organska gnojidba. Kod pripreme tla za sadnju kestena koriste se peletirana organska gnojiva na bazi zrelog stajskog gnoja (Stallatico Extra), dok se u postojećim nasadima mogu koristiti tekuća organska gnojiva kroz sustav fertirigacije, koji potiču rast korijena i mikrobiološku aktivnost tla (Rootip Soil).
• Korekcija pH. Iako kesten voli kiselost, na ekstremno kiselim tlima, umjesto klasične kalcifikacije (koja bi previše podigla pH), preporučuje se primjena dolomitnog brašna u minimalnim dozama kako bi se poboljšala struktura tla bez drastičnog podizanja pH vrijednosti.

Tablica 1. Potrebe kestena za dušikom, fosforom i kalijem u fazi rodnosti stabala

Primjer plana osnovne gnojidbe kestena

Prema razvojnoj fazi stabla i starosti nasada, potrebno je prilagoditi osnovnu gnojidbu. Temelj gnojidbe kestena je primjena jednostavnih mineralnih gnojiva. To su amonij-sulfat (21% N), superfosfat (16-19% P₂O₅) i kalij-sulfat (50% K₂O). U nedostatku ovih gnojiva, mogu se primijeniti i NPK formulacije gnojiva, koje sadrže slične količine osnovnih makroelemenata.

Tablica 2. Plan osnovne gnojidbe jednostavnim gnojivima (doza gnojiva po pojedinačnom stablu)

Gnojiva se primjenjuju površinski te se po mogućnosti plitko unose u tlo, u krugu oko stabala kestena. Zona razbacivanja gnojiva trebala bi biti u radijusu od 2-3 m oko stabla. Osim osnovnih gnojiva na bazi dušika, fosfora i kalija, u uzgoju kestena potrebno je redovito primijeniti i gnojiva na bazi magnezij-sulfata (16% MgO). Magnezij ima važnu ulogu u gnojidbi kestena. Važan je aktivator procesa fotosinteze, dok ostatak sumpora, održava povoljnu kiselost tla. Primjenjuje se u dozi od 100-300 grama/stablu, na početku vegetacijskog ciklusa svake godine.

Primjena organsko-mineralnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi kestena

Organsko-mineralna gnojiva predstavljaju optimalan spoj organske tvari (humus, stajnjak, kompost) i mineralnih hranjiva (dušika, fosfora i kalija). U osnovnoj gnojidbi kestena, koji voli humusno i blago kiselo tlo, ova gnojiva su izuzetno korisna jer kombiniraju najbolje od oba tipa gnojiva. Osim u konvencionalnom uzgoju kestena, ova gnojiva su zanimljiva i za nasade u ekološkoj proizvodnji. Ovisno o plodnosti tla, primjenjuju se doze od 200-300 grama (mlada stabla) do 1.000-1.500 grama (rodna stabla kestena).

Prednosti su višestruke, od kojih je potrebno istaknuti:

• Povećanje količine organske tvari (humusa) u tlu: Kesten je izvorno šumska kultura koja zahtijeva tlo bogato humusom. Organska tvar (zreli stajski gnoj, kompost) poboljšava strukturu tla, čineći ga rahlijim i prozračnijim.
• Bolje zadržavanje vode: Humus poboljšava sposobnost tla da zadrži vodu, što je ključno za kesten, posebno u ljetnim mjesecima kad intenzivno raste plod, a često dolazi do nedostatka vode i suše.
• Aktivnost mikroorganizama: Organska gnojiva potiču aktivnost korisnih mikroorganizama, što doprinosi razgradnji organske tvari i poboljšanju zdravlja tla.

• Dugotrajno djelovanje: Organska komponenta djeluje sporo i postupno, oslobađajući hranjive tvari tijekom duljeg razdoblja (čak i više godina), čime se sprječava ispiranje i gubitak hraniva.
• Brza dostupnost: Mineralna komponenta osigurava brzu i ciljanu opskrbu makroelementima

Kloroza lista kestena

Ako se kesten uzgaja na tlima sa povišenim pH vrijednostima i viškom karbonata u tlu, često dolazi do pojave kloroze (žućenja) lista kestena. U ekstremnim uvjetima (pogotovo nedostatka vode u tlu) može doći do brzog gubitka lisne mase. Da bi se spriječila pojava kloroze, potrebno je redovno primjenjivati gnojivo na bazi Fe-EDDHA helata u tlo. Ovisno o starosti stabla, primjenjuje se 20-50 grama po stablu, 1-2x godišnje. Nakon primjene potrebno je obavezno zaliti tlo (ili Fe-EDDHA helat primijeniti prije kiše), kako bi se helat željeza aktivirao u tlu. Bez dodatnog zalijevanja, ne dolazi do aktivacije helata u tlu te simptomi kloroze ostaju i dalje prisutni u nasadu kestena.

Primjena mikrobioloških preprata na bazi gljivica Trichoderma

Trichoderma sp. je rod korisnih gljivica koje se primjenjuju u uzgoju pitomog kestena prvenstveno zbog svoje dvostruke uloge: kao biološki zaštitnik (biofungicid) i kao stimulator rasta (biostimulator). Glavna prednost je zaštita korijena od razornih bolesti koje mogu pričiniti velike štete u uzgoju pitomog kestena, kao što je tintna bolest (Phytophthora spp.) i trulež ploda (Gnomoniopsis castaneae). Trichoderma sp. to postiže tako što izravno napada patogene mikroorganizme (zbog izraženog svojstva mikoparazitizma, direktnog toksičnog učinka na patogene gljive), konkurira im za hranu i prostor u zoni korijena (rizosferi), te poticanjem prirodne otpornosti samog stabla i korijena kestena.

Kao biostimulator, gljivica roda Trichoderma sp. poboljšava opće zdravlje kestena time što potiče snažniji razvoj korijena i pomaže stablu da učinkovitije apsorbira vodu i hranjive tvari iz tla. Primjenjuje se najčešće zalijevanjem ili fertirigacijom (kroz sustav navodnjavanja), osobito prilikom sadnje ili presađivanja, kako bi se korijen mlade biljke brzo kolonizirao i zaštitio. Njezina primjena je ekološki prihvatljiv način za održavanje zdravog i humusnog tla kakvo kesten preferira.

Folijarna gnojidba: Korekcija nedostatka hraniva i ublažavanje stresa

Folijarna gnojidba je brza i učinkovita metoda za prevladavanje privremenih nedostataka, posebice mikroelemenata (željezo, cink) ali i kod povećanih potreba za makroelementima (dušik, kalij), čija je apsorpcija iz tla često otežana zbog niskog pH ili antagonističkih odnosa.

Mikroelementi

• Bor (B): Važan za oprašivanje, oplodnju i zametanje plodova. Folijarna primjena bora neposredno prije cvatnje ili na početku cvatnje značajno poboljšava oplodnju i smanjuje opadanje tek zametnutih plodova.
• Cink (Zn): Neophodan za sintezu auksina i rast lisne mase i plodova. Primjenjuje se folijarno u rano proljeće i u početku rasta plodova.
• Željezo (Fe): Česta potreba u slučaju kloroze. Folijarna primjena željeza (u obliku Fe-EDTA helata) pruža trenutno olakšanje simptoma.

Primjena biostimulatora protiv stresnih uvjeta tijekom vegetacije

Primjena biostimulatora, poput aminokiselina ili ekstrakata morskih algi, putem lista je ključna za ublažavanje stresa od visokih temperatura i suše tijekom ljetnih mjeseci. Biostimulatori pomažu biljci da sačuva energiju i usmjeri je na fiziološke procese (cvatnju, oplodnju, rast plodova), umjesto na borbu protiv stresa. Folijarno primjena biostimulatora u fazi rasta ploda izravno utječe na veličinu, težinu i udio suhe tvari u plodu, čime se postiže premium kvaliteta i veća cijena na tržištu.

Uspješna gnojidba kestena temelji se na simbiozi analitičkih podataka i fenoloških faza. Dok gnojidba kroz tlo osigurava dugoročnu stabilnost i makroelemente, folijarna primjena predstavlja neophodan alat za preciznu korekciju deficita mikroelemenata, povećanje efikasnosti oplodnje, rasta plodova i jačanje tolerancije na abiotički stres. Pravilnom primjenom ovih dvaju pristupa, uz redoviti monitoring stanja nasada, osigurava se visoka i stabilna proizvodnja kvalitetnog ploda kestena.

Foto: dr. sc. David Gluhić