U ovom članku možete doznati više o mr. sc. Miloradu Šubiću, dipl. ing. agr. koji savjetuje poljoprivrednike u Međimurskoj županiji.
Milorad Šubić je diplomirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine (zaštita bilja) pod mentorstvom akademika prof. dr.sc. Milana Maceljskog (“Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata“). Nakon završetka studija zaposlio se kao asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Edukacije, međunarodna suradnja i iskustva
Usavršavao se u Bologni (Insituto di Patologia Vegetale, Universita di Bologna) (1996) (molekularno-biološke metode izolacije i determinacije fitopatogenih bakterija) i Emmeloordu (međunarodni projekt “Unaprjeđenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj”, Centar za obuku “IPC Plant”) (1999). Boravio je na studijskom putovanju u Alto Adige (Bolzano) (2001) (privatna i javna savjetodavna služba u integriranoj proizvodnji vinove loze i jabuke). Posjetio je istraživački Agrico centar u Emmeloordu pri kreiranju novih sorti krumpira (2006). Sudjelovao je na simpoziju o vinogradarstvu (Climatic change and consequences for viticulture) u Sevilli 2010.
Razmjenjivao je međunarodna iskustva s pokusnim stanicama za istraživanje djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja u hortikulturi tijekom 2012. (Londerzeel, Belgija) i 2013. godine (Verona, Brenton di Roncà, Caldiero, Ronco all΄Adige, Italija). Poslijediplomski znanstveni studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 2002. godine pod mentorstvom emer.prof.dr. Bogdana Cvjetkovića (“Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) u Međimurju”). Koautor ili autor je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, te nekoliko priručnika iz proizvodnje povrća. Godine 1996. za potrebe ureda međimurskog Župana priprema pisanu stručnu podlogu o osnivanju županijske prognozne službe za zaštitu bilja.
Krajem proteklog milenija na području Međimurja u okviru hortikulture proizvodilo se 60.000 tona krumpira, 10.000-12.000 povrća (uglavnom korjenastog, lukovičastog i povrtnih kupusnjača), 16.000-18.000 tona voća (od čega 70 % jabuke) i 5.000 tona vinskog grožđa! Dobro ustrojena i motivirana prognozna služba za zaštitu bilja značajna je za održivost i konkurentnost tako usmjerene biljne proizvodnje, naglasio je Šubić.
Od 1997. godine počinje raditi kao voditelj Službe za zaštitu bilja pri Uredu za gospodarstvo Međimurske županije, a početkom 1998. prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, u početku kao savjetnik za zaštitu bilja, a ubrzo kao pročelnik podružnice. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te naknadno u Poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi. Početkom 2019. godine zaposlen je u Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj službe (od 2024. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva).
Prati zdravstveno stanje 44 različitih poljoprivrednih kultura
Cjelokupni radni vijek, više od 30 godina, kontinuirano provodim istraživanja biološke učinkovitosti različitih sustava zaštite bilja navedenih hortikulturnih usjeva i nasada. Pratim ostatke (rezidue) pesticida (mg/kg) u vrijeme berbe ili vađenja i prodaje raširenijih hortikulturnih vrsta (jabuka, krumpir, mrkva, rajčica, luk, kupus, celer). Od 2002. istražujem i uvodim biološke, biotehničke i botaničke mjere zaštite u cilju smanjenja ostataka (rezidua) pesticida u županijskim robnim markama (jabuka, krumpir, vinova loza) i proizvođačkim organizacijama u sektoru povrća i voća. U okviru izvještajno-prognozne službe (IPP) pratim u Međimurju zdravstveno stanje 44 vrste usjeva i nasada, pri čemu evidentiram više stotina kategorija ekonomskih značajnih, povremenih, invazivnih i karantenskih neželjenih organizama, napomenuo je Šubić koji po po pozivu aktivno sudjeluje s izlaganjima na nacionalnim savjetovanjima, seminarima i kongresnim skupovima s međunarodnim sudjelovanjem iz područja zaštite bilja, voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva.
Prosječno godišnje održi 30-40 neformalnih stručnih edukacija (u učionicama i na poljima, voćnim nasadima i vinogradima) po pozivu proizvođačkih organizacija, poljoprivrednih udruga i vlasnika robnih marki u sektoru hortikulture. Aktivno provodi sve stručne aktivnosti prema naputcima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (ranije mjere M1 i M2, u novom programskom razdoblju intervencije 78.01. i 78.01.).
Najveći profesionalni izazov u budućnosti je pomiriti sve strože ekološke i toksikološke zahtjeve u biljnom zdravstvu sa zaštitom prirode i očuvanjem biološke raznolikosti, proizvoditi samodostatne količine i očuvati konkurentnost hortikulturnog bilja u našoj zemlji (voće, povrće, grožđe, ukrasno bilje), istaknuo je Šubić, koji je dobitnik više priznanja za doprinos popularizaciji i afirmaciji agronomske struke. Slika 1. U nasadu jabuka sa suradnicima pri provedbi demonstracijske aktivnosti za voćare
