Druga KLOnferencija – nacionalna konferencija posvećena kratkim lancima opskrbe (KLO) održana je u Didinom konaku u Kopačevu. Dvodnevni program bio je fokusiran na jačanje suradnje između lokalne proizvodnje i javnih institucija, s ciljem da lokalna hrana postane okosnica održivog gospodarstva, zdravlja i zaštite okoliša.
Prva KLOnferencija održana je u svibnju 2024. g., a ovogodišnja tema stavila je naglasak na zelenu javnu nabavu, lokalne politike i primjere dobre prakse, a konferencija se profilira kao jedinstveno mjesto susreta svih koji oblikuju kratke lance opskrbe u Hrvatskoj.
Od polja do kantine: Lokalno na tanjuru javnih ustanova
Organizator Ivan Lauc istaknuo je važnost kratkih lanaca opskrbe, ističući da oni proizvođačima omogućuju veću vrijednost za njihove proizvode. Manji broj posrednika u lancu znači niže troškove proizvodnje, dok kupci dobivaju svježe proizvode izravno od proizvođača, uz najbolji omjer cijene i kvalitete.
Ipak, s obzirom na količinu hrane koju Hrvatska uvozi, svijest o važnosti kratkih lanaca opskrbe još uvijek nije dovoljno razvijena. Upravo ovakve konferencije doprinose podizanju te svijesti i okupljanju primjera dobre prakse iz cijele zemlje. Ti se primjeri trebaju međusobno povezati i upoznati jer većina inicijativa kreće s lokalne razine, ali potrebna je snažnija nacionalna podrška, rekao jeLauc i naglasio kako je fokus ovog izdanja upravo na zelenoj i izravnoj nabavi te na konkretnim koracima koji bi omogućili da domaći ekološki proizvodi pronađu put do škola i državnih institucija.
Donijeta je nova odluka o provedbi zelene javne nabave: ove godine udio je 10 %, sljedeće 20 %, zatim 30 % i tako dalje. Predstavit ćemo četiri primjera iz cijele Hrvatske koji pokazuju kako javni sektor može organizirati zajednički nastup proizvođača na tržištu. Ove godine bavimo se inicijativama koje dolaze odozgo, rekao jeLauc koji posebno ističe ulogu Osječko-baranjske županije u razvoju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, koji bi mogao osnažiti opskrbu škola i vrtića lokalnim namirnicama i povećati udio domaćih proizvoda u javnoj nabavi.
Najavljeno je i otvaranje natječaja namijenjenog upravo kratkim lancima opskrbe, do kraja ove godine, a kojim bi proces ocjenjivanja i isplate sredstava trebao biti brži. Taj natječaj je prilika za sve proizvođače da se prijave – ali mnogi za taj natječaj još ni ne znaju.
Zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović podsjetio je na važan korak iz 2018. godine, kada je županija uvela besplatan školski obrok za svu djecu, temeljen na kratkim lancima opskrbe. Time su mali proizvođači dobili priliku da svoje zdrave proizvode plasiraju izravno školama.
Danas država financira obroke za sve učenike do osmog razreda, što je velika prilika — ali moramo pronaći način da to postane sustavna praksa, istaknuo je Ivanović.
Kao glavne prepreke naveo je nedostatak interesa za ovakav model i slabo udruživanje proizvođača. Još uvijek se premalo ljudi odlučuje za kratke lance. Udruženi, proizvođači mogu lakše doprijeti do tržišta i podijeliti teret logistike i promocije.
Ljiljana Meštrić iz Grada Jastrebarsko predstavila je primjer sajma domaćih proizvoda „Plac mljac“,koji se održava već sedmu godinu zaredom, dvaput mjesečno — prve i treće subote u mjesecu. Sajam okuplja između 30 i 40 izlagača iz cijele Hrvatske, a posljednjih godina pridružuju se i proizvođači iz Slovenije. Reakcije su iznimno pozitivne, a kupci dolaze i iz okolnih gradova, što potvrđuje rastući interes za domaće proizvode.
Kad vam prodavač kaže da je nešto ubrano jutros, to je neusporedivo s proizvodima iz trgovačkih lanaca, koji su prošli kilometre i dane u transportu, istaknula jeMeštrić. Dodala je da su sajmovi prilika za izravnu komunikaciju, druženje i stvaranje povjerenja između proizvođača i kupaca.
U nastavku programa prvog dana održano je predavanje „Školski obrok za šampione“, predstavljeni su pilot-projekt Grada Zagreba i SKLOP-a te održan okrugli stol „Zelena i izravna nabava – od polja do kantine“. Raspravljalo se o modelima zelene javne nabave koji omogućuju uključivanje lokalnih proizvođača u opskrbu škola, vrtića i drugih institucija.
Miroslav Kovač predstavio je pilot-projekt ZeJN (Zelena javna nabava) koji Grad Zagreb provodi od 2022. godine. Od same ideje, projekt je narastao do isporuke 134 tone ekološki uzgojene hrane, od čega je čak 95 % domaćeg podrijetla. Namirnice se dostavljaju u 31 osnovnoj školi u Zagrebu, a projekt je financiran iz gradskog proračuna.
Martina Matanović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, voditeljica službe za klimatsku tranziciju i zelenu javnu nabavu, predstavila je novi zakonodavni okvir. Odlukom Vlade RH o provedbi zelene javne nabave, od siječnja ove godine tijela državne uprave obvezna su provoditi zelenu javnu nabavu — što ranije nije bio slučaj.
Javna nabava je pokretač zelene tranzicije. Oko 15 % BDP-a EU odnosi se na javnu nabavu, što je snažan instrument za promjenu tržišta. Usmjeravamo naručitelje da kupuju zeleno, a istovremeno potičemo proizvodnju zelenih proizvoda, objasnila je Matanović. U odluci su jasno definirani ciljevi i kriteriji, poput obveze da se 50 % proizvoda mora nuditi iz vlastite proizvodnje, kao i mjerila vezana uz ambalažu i ekološke oznake.
Kratki lanci opskrbe – izazovi i prilike
Silvio Šimon iz sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede, osvrnuo se na dosadašnje natječaje za kratke lance opskrbe. Od ukupno 2,8 milijuna eura, ugovoreno je tek 800 tisuća, dok je dva milijuna eura ostalo neiskorišteno — što je, kako je rekao, vrlo rijedak slučaj.
Analizom provedbe zaključeno je da se mjera treba nastaviti, ali dio sredstava bit će prebačen iz strateškog plana na nacionalni plan, s početkom od 15. listopada, najavio je Šimon.
Provedbu bi trebala preuzeti Savjetodavna služba, odnosno agronomi koji mogu kvalitetnije povezati proizvođače s potporama i tržištem. Također, istaknuo je da će se kroz državne mehanizme moći definirati širi spektar prihvatljivih troškova i proizvoda nego što je to bilo moguće u ranijim mjerama. Istaknuo je kao jedan od ključnih izazova nedostatak udruživanja proizvođača. Osvrnuo se na iskustvo iz zagrebačkog pilot projekta koji je za potrebe 31 pilot-škole a za samo 15 % potrebnih namirnica, morao raspisati čak 26 zasebnih grupa nabave za 39 različitih namirnica. To ukazuje na fragmentiranost tržišta i otežava operativnu provedbu.
Na nedavnom sastanku u Kopenhagenu je situacija s proizvodnjom i prehranom bila slična, ali za stolom je sjedio jedan predstavnik svih proizvođača. Kod nas su svi poimence, što otežava koordinaciju i održivost sustava, istaknuto je tijekom rasprave.
Otpor i inspiracija
Josip Mihaljević iz tvrtke Eko Jazo, koja osim što isporučuje proizvode od ekoloških žitarica za Grad Zagreb, također kuha za osnovne škole u Osijeku, podijelio je svoja iskustva s terena. U ponudi imaju razne vrste griza i krupica, uključujući pirov griz i kukuruznu krupicu, a posebno ističu domaći pir mljeven na kamenu kao nutritivno najkvalitetniji proizvod. Naglasio je važnost uključivanja domaćih proizvođača u javnu nabavu: Kad bi sve škole kupovale hranu izravno od lokalnih poljoprivrednika, to bi bila ogromna količina namirnica i sigurno i stabilno tržište za nas, domaće proizvođače. Međutim, suočavaju se s izazovima prihvaćanja takvih obroka među djecom.
Svi pričamo da treba lokalno i domaće, ali često, kako se kaže- „puno zujanja, malo meda” sve ostane samo na riječima. Nakon što je država odredila cijenu školskog obroka na 1,33 eura, Nastavni zavod Osječko-baranjske županije izdao je preporuke o prehrani djece. No, te preporuke nisu zaživjele u praksi. Djeca često ne prepoznaju što je zdravo, a mnoge škole su se vratile na peciva i pizze, rekao je Mihaljević. Dodao je da su ključni akteri u ovom procesu ravnatelji, kuhari i roditelji. Najmanji nam je problem proizvesti kvalitetnu žitaricu i dostaviti je. Najveći izazov je edukacija — da ljudi shvate kako su Hrvati među najdebljim nacijama u Europi i da djeci ne treba davati ‘milk šnite’ za užinu, već treba vjerovati da će im školska kuhinja ponuditi kvalitetan obrok.
Mihaljević je na radionici u Zagrebu bio impresioniran angažmanom ravnatelja i kuharica koje su same pripremale namaze od slanutka i pilećih prsa. U Osijeku, pak, doživio je otpor — od ravnatelja do kuhinjskog osoblja.
Lakše je jednoj kuharici složiti 20 bureka na tacnu nego pripremiti 20 porcija griza i oprati 20 zdjelica. Svjesni smo tog otpora, ali edukacija je ključ. Naša kvaliteta nije upitna — strani prerađivači dolaze po našu sirovinu jer je jeftina i kvalitetna. Vrijeme je da i mi sami prepoznamo njezinu vrijednost i ujednačimo standarde kuhanja u školama, zaključio je.
Potrebna je sinergija i jaka podrška institucija
Drugog dana konferencije predstavljena je platforma AjmoLokalno.hr, primorsko-goranske Kašetice te pokretanje restorana “Graničarska kuća Von Appel”, koji će na tanjuru donositi proizvode lokalnih proizvođača. Zaključno, održan je okrugli stol o tome kako javni sektor može sustavno podržavati kratke lance opskrbe. A upravo su regionalni modeli pokazali koliko lokalne inicijative mogu biti snažne kada imaju jasnu viziju i institucionalnu podršku.
Višnja Marasović, dipl. ing. agronomije i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove Šibensko-kninske županije, predstavila je projekt Ajmo lokalno — online platformu pokrenutu s ciljem brendiranja županije kao gastro destinacije i promicanja održivog turizma. Platforma, koju je osnovala sama županija, okuplja lokalne poljoprivrednike i omogućuje plasman njihovih proizvoda kroz kratke lance opskrbe. Ciljano se obraća ugostiteljima, marinama, čarterima i kućama za odmor.
Platforma nije samo alat za distribuciju, već i sredstvo za podizanje svijesti o važnosti konzumiranja lokalne hrane, istaknula je Marasović. Do početka sezone planira se niz kulinarskih masterclassova — jedan je već održan, s kuharima koji su pripremali vegetarijanska jela od sezonskih namirnica i dijelili ih građanima. Zimi se planiraju tematski dani u zaleđu županije, s fokusom na lokalne proizvode poput buše, tuke, janjetine, povrća i ribe. U provedbu je uključen i Ruralni inkubator Krka u Kistanjama, koji djeluje kao logistički centar i mjesto održavanja radionica. Projekt se nadovezuje na ranije aktivnosti županije, poput inicijative uključivanja vinara u vinske karte ugostiteljskih objekata. Danas ti vinari uspješno izvoze, a Turistička zajednica organizira „Dane otvorenih vrata kušaonica“, koji su se proširili nakon pandemije.
Turisti su sve osvješteniji i traže vrijednost za novac. Kroz paket Ajmo lokalno nudimo birane proizvode prilagođene željama iznajmljivača, čime gost dobiva autentično iskustvo i mogućnost naručivanja proizvoda putem platforme, dodala jeMarasović.
Iako još nedostaje voća i povrća, županija nastoji ostvariti sinergiju s drugim regijama, poput Zadarske županije, čiji su se proizvođači već uključili. Najveći izazov ostaje motivirati kuhare da koriste lokalne proizvode i potaknuti udruživanje proizvođača, što je ključno za održivost cijelog sustava.
Dobar primjer konkretne podrške županije lokalnim proizvođačima iznio je Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Istaknuo je kako županija financijski podupire projekt Kašetica primorsko-goranska, zahvaljujući čemu se proizvodi prodaju bez marže — po cijenama „kao na kućnom pragu“. KLOnferencija je pokazala da volja i znanje postoje, kao i niz primjera dobre prakse diljem Hrvatske. No, kako bi lokalna hrana zaista postala dio svakodnevice javnih ustanova, od škola do vrtića, od bolnica do domova za starije, potrebni su sustavni koraci i snažnija institucionalna podrška, edukacija svih sudionika u lancu, fleksibilniji modeli javne nabave i vidljivija promocija domaćih proizvoda. Lokalna hrana mora postati ne samo dostupna, već i poželjna i održiva, ne kroz pojedinačne projekte, već kroz promjenu navika, politika i percepcije.
Foto: Tihomila Jovanović
 održana je u Didinom konaku u Kopačevu.){kind=link}