Povodom Svjetskog dana borbe protiv krivotvorina, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokrenuo je kampanju „Što je na vašem stolu?“, upozoravajući na zabrinjavajuću pojavu krivotvorene hrane i pića diljem EU-a. Inicijativa je pokrenuta nakon što su nedavna izvješća pokazala da krivotvorenje u sektoru hrane i pića predstavlja sve prisutniju prijetnju i rizik. Uz zdravlje potrošača, na udaru su i europska gospodarstva, radna mjesta i kulinarsko nasljeđe.
Iako javnost često povezuje krivotvorene proizvode isključivo s luksuznom robom ili sektorom odjeće i mode, stvarnost je znatno ozbiljnija. Prema Istraživanju o procjeni prijetnje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva (OCTA) iz 2022. godine, prehrambeni proizvodi – posebno kolačići, tjestenina, čips i slatkiši – bili su druga najzaplijenjenija kategorija proizvoda na vanjskim granicama EU-a 2020. godine. Za 2025. godinu(SOCTA) naglašava da je rast e-trgovine krivotvoriteljima omogućio nove načine distribucije lažnih prehrambenih artikala, što potrošačima sve više otežava prepoznavanje autentičnih proizvoda. Krivotvoritelji manipuliraju oznakama i pakiranjima hrane te prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti.
Krivotvorena hrana prijetnja zdravlju i sigurnosti građana EU-a
Izvješće SOCTA za 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida. Operacije policijskih snaga na terenu također su razotkrile razmjere problema. Zajednička operacija Europola i Interpola OPSON, koja se provodi svake godine, u prošlog godini je rezultirala zapljenom krivotvorenih i nekvalitetnih prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 91 milijun eura, od toga 22000 tona hrane i 850000 litara pića.
Operacija je također rezultirala razbijanjem 11 kriminalnih mreža i prijavom 278 osoba pravosudnim tijelima. EUIPO pruža podršku operaciji kroz stručnost u području intelektualnog vlasništva, obuku i suradnju s tijelima za provedbu zakona. Krivotvorena hrana i piće velika su briga za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je opskrbiti potrošače znanjem kako se zaštititi, a istovremeno podržavati zakonite tvrtke koje podržavaju standarde kvalitete EU-a. Ovo je bitka koju moramo voditi zajedno: vlasti, proizvođači i potrošači podjednako, rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a.
Vino, jaka alkoholna pića i izgubljeni milijuni
Krivotvorenje pića, a posebice alkoholnih pića, i dalje je značajan problem, a organizirane kriminalne skupine koriste sofisticirane metode za prevaru potrošača. Krivotvoritelji često ponovno koriste originalne boce ili ispisuju lažne naljepnice za postavljanje na prazne boce, što potrošačima i nadležnim tijelima otežava razlikovanje između legitimnih i lažnih proizvoda. Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i žestokih pića bio je jedan od najpogođenijih krivotvorenjem u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Ukupno je zbog krivotvorenja godišnje izgubljeno 2289 milijuna eura u prodaji i uništeno gotovo 5700 radnih mjesta u EU. Gubitak poreznih prihoda od tih proizvoda također je bio znatan i iznosio je 2068 milijuna eura. Među najčešće prijavljenim zemljama podrijetla krivotvorene hrane i pića zaplijenjenih na vanjskoj granici EU-a 2019. i 2020. godine bile su Kina i Turska.
Oznake zemljopisnog zemljopisa više su od etikete
Industrija hrane i pića kamen je temeljac gospodarstva EU-a koji značajno pridonosi regionalnom razvoju, zapošljavanju i stvaranju radnih mjesta, a u središtu borbe protiv krivotvorenja su i oznake zemljopisnog podrijetla (GI) – znakovi koji potrošačima jamče autentičnost i kvalitetu proizvoda, a istovremeno pomažu proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode na tržište. Oznake štite nazive proizvoda koji potječu iz određenih regija i posjeduju kvalitete ili karakteristike koje su u osnovi posljedica tog zemljopisnog okruženja. Sustav zemljopisnog podrijetla EU-a uključuje oznake zaštićene oznake izvornosti (PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (TSG).
Ovi certifikati čuvaju bogatu europsku kulinarsku baštinu i potrošačima daju jamstvo autentičnosti i kvalitete. Trenutačno Europska unija ima više od 3600 proizvoda registriranih kao oznaka zemljopisnog podrijetla. Francuska, Italija i Njemačka prednjače u proizvodnji i potrošnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, pri čemu samo Francuska čini gotovo 32 % prodaje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u EU-u. Vino čini 54 % ukupne potrošnje EU-a s oznakom zemljopisnog podrijetla, što ga čini posebno osjetljivim na krivotvorenje, a krivotvorenjem su uvelike pogođeni i maslinovo ulje, pivo, meso, sir i mliječni proizvodi.
Kako se zaštititi?
Kampanja EUIPO-a “Što je na tvom stolu?” pruža praktične savjete stanovnicima Europske unije o tome kako se zaštititi od krivotvorenih proizvoda. Dodatno, ona potiče potrošače na oprez i informiranost te pruža praktične savjete kako se zaštititi od krivotvorenih proizvoda:
- kupujte isključivo od provjerenih trgovaca i službenih distributera i na službenim web stranicama.
- obratite pažnju na oznake autentičnosti, poput PDO, PGI i TSG.
- provjerite logotipove na pakiranjima, pravopis i detalje etikete.
- koristite QR kodove, holograme i druge tehnologije za provjeru izvornosti.
EUIPO je objavio tehnološki vodič za borbu protiv krivotvorina i piratstva koji uključuje više od 40 tehnologija koje mogu pomoći vlasnicima tvrtki u zaštiti njihovih robnih marki.
Kriminal koji prelazi granice
Krivotvorenje hrane i pića te zlouporaba oznaka zemljopisnog podrijetla značajan je i ozbiljan kriminal s kojim se treba uhvatiti u koštac na međunarodnoj razini. EUIPO je aktivno uključen u borbu protiv krivotvorina diljem EU-a. Kao dio svojih napora, surađuje s raznim organizacijama i tijelima za provođenje zakona, uključujući policijske službenike i nositelje prava, kako bi poboljšao prekograničnu suradnju i provedbu u Europi. Krivotvorenje hrane i pića nije izolirani slučaj, već dio šireg fenomena organiziranog kriminala i aktivnostima koje podrivaju zakonito poslovanje, ugrožavaju zdravlje potrošača i pomažu u financiranju drugih vrsta ozbiljnog kriminala, poput trgovine drogom, pranja novca, kibernetičkog kriminala, prijevare, pa čak i terorizma.
Izvor: Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri
Foto: Shutterstock
 pokrenuo je kampanju „Što je na vašem stolu?“.){kind=link}